Teritorijalni integritet Ujedinjenog Kraljevstva doveden je donekle u pitanje nakon izbora održanih u Engleskoj, Škotskoj i Velsu. U svakom od ovih regiona aktuelna je debata o identitetu, vrijednosti i resursima, a vlada Borisa Džonsona je pod pritiskom da tamošnjim vlastima pruži bolje uslove dogovora.
Izbori održani u takozvani „super četvrtak“ pružaju svojevrstan uvid u složeni mozaik stanja u kojem se nalazi Ujedinjeno Kraljevstvo.
Najznačajniji su izbori u Škotskoj, gdje je Škotska nacionalna partija (SNP) zajedno sa proindependističkim Zelenima odvojila većinu u parlamentu. Premijerka Nikola Stardžon je juče, prema pisanju „Fajnenšl tajmsa” praktično najavila okršaj sa Džonsonom u vezi s referendumom za nezavisnost, rekavši za BBC da će tražiti njegovo održavanje u prvoj polovini njenog mandata ukoliko kovid-19 do tada bude pod kontrolom.
Na pitanje da li bi ti uslovi mogli biti ispunjeni na proljeće 2022. godine - u skladu sa predviđanjima nekih naučnika, ona je odgovorila: „Očajnički se nadam da su ta predviđanja tačna“.
Džonson i njegovi ministri sa druge strane tvrde da će biti potrebno mnogo više vremena da se Ujedinjeno Kraljevstvo oporavi od pandemije. On je kazao da je priča o „komadanju zemlje“ „neodgovorna i bezobzirna“ i da će se oduprijeti novom glasanju o nezavisnosti. U Škotskoj je 2014. godine održan referendum o nezavisnosti na kojem je većina glasala za ostanak u UK. Stardženova, međutim, tvrdi da su se izlaskom iz Evropske unije, čemu se Škotska protivila, promijenile ustavne okolnosti.
U pismu Stardžonovoj nakon izbora Džonson je kazao da je kampanja vakcinacije pokazala kako izgleda „tim UK u akciji“ naglašavajući da će ekonomska reakcija biti projekat sve četiri zemlje. On je pozvao Stardženovu kao i lidere Velsa i Sjeverne Irske na samit o „zajedničkim izazovima i načinima rada narednih mjeseci i godina za njihovo prevladavanje“.
Poruka je bila jasna. Nema priče o referendumu o nezavisnosti. „Naš fokus je na oporavak i oporavak od pandemike“, kazao je za „Politiko“ jedan zvaničnik vlade u Londonu. „To mora biti fokus i naredne škotske vlade“.
Ukoliko Džonsonova vlada bude uporno odbijala referendum, može doći do ustavnog zastoja. Jedna strana će tvrditi da ima demokratski mandat dok će se druga pozivati na vladavinu prava.
„Ni na koji način se ne može kazati da je referendum isključivo moj ili zahtjev SNP-a“, kazala je Stardženova nakon objavljivanja rezultata izbora. „To je obećanje dato ljudima koje sada zastupa većina u našem nacionalnom parlamentu. To je volja ove zemlje. Imajući to u vidu, prosto ne postoji demokratsko opravdanje za Borisa Džonsona ili bilo koga drugog da pokuša da blokira pravo građana Škotske da izaberu svoju budućnost“, kazala je Stardženova.
„Ako bi ovo završilo na sudu, što ja nikako ne želim, to bi značilo da konzervativna vlada odbija da poštuje demokratske želje škotskog naroda”, kazala je juče Stardženova.
Rezultati izbora u Velsu djeluju kao manje značajna prijetnja Ujedinjenom Kraljevstvu. Velška partija (Plaid Kamri) nije napravila značajniji uspjeh i laburisti su odvojili 30 od 60 mjesta u parlamentu, što znači da nastavljaju da vladaju bez prestanka od 1999.
Debatu o mogućoj nezavisnosti ipak ne treba zanemariti budući da istraživanja javnog mnjenja pokazuju rastu podrške. Ovo je prvi put da se partija Plaid Kamri na izborima jasno opredijelila za nezavisnost. Ukoliko ostane na tom putu ova stranka bi mogla podstaći onu vrstu nacionalne debate koju je SNP počeo 207, polako normalizujući ideju nezavisnosti.
Bonus video:
