Astrid Hoem jedna je od preživjelih u terorističkom napadu Andersa Brejvika na ostrvu Utoja, 22. juna 2011. godine.
Gotovo deset godina nakon napada, Hoem tinejdžerima na istom mjestu prepričava događaje terorističkog napada - kako se borila za život i kako je Brejvik ubio njene prijatelje.
"Pucao je djevojci pored mene u leđa. Rekla mi je: 'Molim vas, recite mojim roditeljima da ih volim jer ću umrijeti'", kaže 26-godišnja Hoem tinejdžerima.
Djevojka je preživjela.
Studenti su na trodnevnoj radionici o rješavanju sukoba i izazivanju rasističkih stavova, slušali kako se Hoem prisjećala događaja: kako se nije kretala oko dva sata ispod kamena, kako nije zvala prijatelje u strahu da će odati svoj položaj Brejviku, kako je mislila da je Norveška u ratu.
Brejvik je aktivirao automobil bombu ispred premijerovog kabineta u Oslu, ubivši osmoro ljudi, prije nego što se odvezao do Utoje i upucao 69 ljudi okupljenih u kampu za mlade Laburističke stranke 22. juna 2011.
Norveški je sud 24. augusta 2012. zbog terorističkog napada osudio Andersa Beringa Brejvika na 21 godinu zatvora, s mogućnošću produženja kazne.
Preživjeli, od kojih su mnogi tada bili tinejdžeri, odlučni su u borbi s krajnje desničarskom ideologijom koja je bila katalizator napada.
"Važno je da razgovaramo o tome jer ne želim da se to ponovi", kaže im Hoem.
Već se ponovilo, piše Rojters.
Na Novom Zelandu u martu 2019. bjelački supremacista Brenton Tarant, koji je u svom manifestu rekao da ga je Brejvik nadahnuo, u dvije džamije je ubio 51 osobu.
Kasnije te godine, Norvežanin Filip Manshaus ubio je svoju usvojenu sestru kineskog porijekla i pokušao pucati u vjernike u džamiji.
Prema navodima sudskog psihijatrijskog vještaka, Taranta je naveo kao inspiraciju.
"Ta mišljenja, te zavjere, ta mržnja... sada su jača nego prije deset godina", rekla je Hoem za Rojters.
Novi pogled
U aprilu su laburisti na svom kongresu stranke odlučili da će, ako vrate vlast na izborima u septembru, uspostaviti odbor za istraživanje ranih života Brejvika i Manshausa kako bi razumjeli i spriječili radikalizaciju.
Odbor će takođe istražiti Norvežane koji su postali islamistički borci u Siriji.
"Šta možemo učiniti da mladi, posebno mladi bijeli muškarci, nemaju toliko ekstremna mišljenja da osjećaju da mogu oduzeti živote jer se s nekim ne slažu? Moramo to znati spriječiti u školi, na internetu, u našim zajednicama", rekla je Hoem.
Preživjeli takođe žele javno raspravljati o nekim glavnim političkim stavovima za koje kažu da pružaju ideološko opravdanje za ekstremističke nasilne akcije.
Brejvik je vjerovao da su laburisti izdali Norvešku jednostavno dopuštajući muslimanima da tamo žive kao dio onoga za što je vjerovao da je svjetska zavjera da se islam učini dominantnom religijom u Europi.
Preživjeli vide kako neki mainstream desničarski političari legitimišu ovo stajalište, kritikujući muslimane i označavajući ih kao prijetnju norveškom društvu.
Tokom posljednje decenije, populistička Stranka napretka redovno je izražavala zabrinutost zbog, kako kažu, "podmukle islamizacije" koja se kosi s tradicionalnim načinom života Norveške.
Progres, koji je više puta osudio napade Brejvika, poriče da njegovi stavovi pomažu u podsticanju ekstremizma krajnje desnice.
No, čelnica stranke Silvi Listhaug rekla je da će se i dalje zalagati za strože politike imigracije i integracije.
"Politička rasprava mora biti dopuštena. Ne dopuštamo da nas zastrašuju ćutnjom čak i ako se pokušavaju staviti etikete na nas", rekla je za Rojters.
Novi stav preživjelih odstupa od tadašnjeg norveškog odgovora koji je isticao jedinstvo i konsenzus.
U mjesecima nakon napada rasprava se fokusirala na neuspjehe vlasti zbog kasnog policijskog odgovora na Utoji, umjesto na Brejvikove poglede.
"Desetogodišnjica 22. juna daje konkretan povod za osvrtanje nazad i pokušaj rekalibracije rasprave", rekao je Halvard Notaker, autor knjige "Rad i 22. jun".
Bonus video:
