Dugo se mislilo da će prvi razviti vakcinu protiv korone, ali onda su ih drugi prestigli.
Sada je pitanje da li će vakcina njemačkog "Kjurveka" uopšte dobiti dozvolu.
Prve studije su poražavajuće.
Velika prašina digla se prošlog proljeća kad se čulo da je Donald Tramp navodno ponudio milijardu eura da "Kjurvek" (Curevac), firma iz njemačkog Tibingena, pravi vakcine protiv korone samo za američko tržište.
Ta nepristojna ponuda je odbijena, a "Kjurvek" je ostao najveća evropska nada, posebno kada se uortačio sa gigantom farmaceutske industrije Bajerom koji je trebalo da masovno proizvodi vakcinu.
Nada je bila uzaludna, kako se ispostavilo. Ne samo da su nekoliki proizvođači napravili vakcinu prije ove firme, već sada podaci kažu da Kjurvekova vakcina – koja je još u fazi ispitivanja – ima efikasnost od svega 47 odsto, nedovoljnu da dobije dozvolu.
Kako je saopšteno, prvi presjek pokazuje da djelotvornost vakcine zavisi od starosti ljudi, kao i varijante koronavirusa.
U pitanju su tek međurezultati, ali vrijednost akcija firme iz Tibingena na Vol stritu smjesta je opala za polovinu.
Veliko razočaranje
Kjurvekova vakcina, bazirano na mRNA tehnologiji kao i Bajontekovo i Modernino, nalazi se u posljednjoj fazi kliničkih ispitivanja sa 40.000 dobrovoljaca.
U toj fazi, jedan dio njih dobija vakcinu, a drugi placebo, a onda se prati iz koje od te dve grupe se koliko ljudi zarazi koronom u svakodnevnom životu i kakav im je tok bolesti.
Prema saopštenju "Kjurveka", do sada je otkriveno 13 različitih varijanti koronavirusa među njihovim dobrovoljcima.
Samo jedan jedini slučaj otpada na izvornu varijantu koja se proširila iz Kine, što govori da su mutacije potpuno preuzele primat.
Sada je izvjesno da "Kjurvekova" vakcina neće već u junu dobiti dozvolu Evropske agencije za ljekove, a pitanje je da li će je dobiti uopšte.
"Konačna efikasnost bi još mogla da bude drukčija", rekao je generalni direktor firme Franc-Verner Has, priznajući da je očekivao bolje međurezultate.
Bolje rezultate je očekivao i njemački ministar zdravlja Jens Špan koji sada govori o "velikom razočaranju".
EU htjela 405 miliona doza
Nije ni čudo – Njemačka je već do kraja juna bila računala sa 1,4 miliona doza od "Kjurveka".
Evropska unija je unaprijed obezbijedila ukupno 405 miliona doza ove vakcine koja, kako se čini, nikada neće ni krenuti u masovnu proizvodnju.
Menadžer magazin, koji se bavi temama iz poslovnog svijeta, piše da je "Kjurvek" "prokockao šansu vijeka".
Prema viđenju tog magazina, milijarder i investitor Ditmar Hop povjerio je stvar pogrešnom menadžmentu.
Drukčije se stvar odvijala u Majncu, gdje je sjedište Bajonteka koji je, u saradnji sa američkim Fajzerom, razvio prvu na zapadu odobrenu vakcinu protiv korone.
Bajontekova vrijednost je skočila u nebesa, a vodeći naučnik i osnivač firme Ugur Šahin došao je do bogatstva koje se procjenjuje na 8,6 milijardi dolara.
Bonus video:
