Evropska komisija zatražila je novčane kazne i nove sudske postupke protiv Poljske zbog ignorisanja ranijih odluka evropskog najvišeg suda, eskalirajući sukob Brisela i Varšave zbog višegodišnjih sporova vezanih za vladavinu prava i poštovanje demokratskih načela Evropske unije, pišu svjetski mediji.
Dnevne novčane kazne
Evropska komisija (EK) zatražila je od Evropskog suda pravde da kazni Poljsku zbog ignorisanja sudskih odluka o pravosudnim reformama u zemlji, u značajnoj eskalaciji sukoba između Brisela i Varšave oko prevlasti zakona Evropske unije (EU) nad nacionalnim propisima, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Dugogodišnji sukob zbog, kako ističe list, poteza poljske konzervativne nacionalističke vladajuće stranke da kontroliše pravosuđe, uključujući i Disciplinsku komoru s ovlastima kažnjavanja sudaca, duboko je pogoršao odnose između Brisela i pete po veličini zemlje članice EU, ali i dodatno ojačao euroskepticizam u Varšavi.
Zahtjev komisije Evropskom sudu od 7. septembra proizlazi iz nepoštovanja julske odluke najvišeg suda u Evropi kojom je naložena suspenzija Disciplinske komore za sudije u Varšavi. Novi poljski režim, zaključio je sud, ne pruža dovoljne garancije sudske nepristrasnosti i nezavisnosti, i ne štiti suce od uticaja poljskih političara.
"Komisija traži od suda da Poljskoj izrekne dnevnu novčanu kaznu sve dok se mjere izrečene sudskim nalogom ne budu provodile u potpunosti", navodi se u saopštenju od utorka u kojem, dodaje Fajnenšl tajms, nisu navedeni iznosi o kojima se radi.
Poljska je u maju zatražila bespovratna sredstva u iznosu od 23,9 milijardi eura u okviru programa EU za oporavak, kao i 12,1 milijardu eura kredita, ali paket još nije odobren zbog pravnog spora. Varšava to poistovjećuje s finansijskom ucjenom, postavljajući pitanje da li bi zemlji bilo bolje bez finansiranja iz EU.
Troškovi poljskog prkosa
Nakon što je Evropska komisija zatražila od evropskog najvišeg suda da Poljskoj odredi novčane kazne zbog prkošenja ranijim sudskim presudama EU, vlasti u Varšavi osudile su potez kao "nezakonit napad" na suverenitet i ustavni poredak zemlje, napisao je Tajms (The Times) ističući da će troškove poljskog prkosa Evropski sud pravde utvrditi prije kraja godine.
Dok je poljski ministar pravosuđa Zbignjev Ziobro (Zbigniew), optužio Uniju za "ucjene koruptivne prirode", njegov zamjenik Sebastijan Kaleta (Sebastian) kritikovao je kazne kao i odluku Komisije da obustavi finansiranje EU zbog zasebnog spora oko prava homoseksualaca. "To su djela agresije", rekao je.
Poljska, napominje Tajms, nije poštovala upute Evropskog suda pravde da suspenduje novo tijelo koje ima ovlasti za disciplinske postupke sudaca a koje je uvedeno u sklopu reformi vlade na čelu sa strankom Pravo i pravda (PiS). Prošlog mjeseca Poljska je rekla da će se pridržavati odluke, ali je Disciplinska komora vrhovnog suda nastavila s radom.
Napetosti rastu od početka septembra, kada je EU odgodila odobrenje za isplatu sredstava za oporavak od pandemije Poljskoj (i Mađarskoj) zbog, kako smatra, kršenja demokratskih vrijednosti. To je, naglašava Tajms, pojačalo euroskeptične glasove u Poljskoj, koja je članica Unije od 2004.
EU je, prema pisanju londonskog lista, zauzela oštar stav prema poljskim nastojanjima u pogledu prednosti evropskog zakona, dok je Evropski sud za ljudska prava, koji nije tijelo EU, također presudio protiv poljskih reformi pravosuđa. Poljska vlada zanemarila je i naredbe Evropskog suda za obustavu rudarskih operacija u odvojenom sukobu s Češkom.
Novi pravni postupak
Osim dnevnih kazni protiv nacionalističke vlade u Varšavi, što je rijedak potez evropske izvršne vlasti, Evropska komisija je također najavila novu pravnu tužbu protiv Poljske zbog nepoštovanja zasebne odluke Evropskog suda da pravila zemlje o disciplinskim postupcima protiv sudaca nisu u skladu s pravom EU, piše Asošiejtid pres (Associated Press).
Brisel je saopštio da će, ako Varšava ne odgovori zadovoljavajuće u roku od dva mjeseca, vratiti slučaj pred sud. Istovremeno, dodaje AP, potpredsjednica Evropske komisije Vera Jurova (Jourova) u tvitu je naglasila da se "presude Evropskog suda pravde moraju poštovati u cijeloj EU".
Dok vlasti u Varšavi negoduju zbog najnovijeg poteza Brisela, aktivisti u Poljskoj pozdravljaju najavljene kazne i sudske postupke kao “jedini način da se poljske vlasti zaustave”.
Predstavnica Slobodnih sudova, grupe koja se bori za nezavisnost poljskih sudaca, Marija Ejčart Diboa (Maria Ejchart-Dubois), tvrdi da je uprkos vladinom obećanju da će suspendovati Disciplinsku komoru, tijelo zakazalo 48 sastanaka u septembru te da se nastavlja pokretanje postupaka protiv poljskih sudaca.
Poljski premijer Mateuš Moravjecki (Mateusz Morawiecki) je ranije ove godine zatražio od vrhovnog suda Poljske da donese odluku o tome koji zakon ima primat u ovoj centralnoevropskoj državi - poljski Ustav ili pravo EU. Ustavni sud je odugovlačio s izricanjem presude, a sljedeća sjednica zakazana je za 22. septembra.
Ukoliko prednost bude data poljskom zakonu, presuda bi, ukazuje Asošiejtid pres, predstavljala prijetnju pravnom poretku EU.
Upečatljiva promjena
Zahtjev Brisela za novčano kažnjavanje Poljske je upečatljiva promjena u djelovanju Evropske komisije koja je više od pet godina pokušavala nagovoriti poljsku vladajuću stranku PiS da poštuje pravila EU odnosno da promijeni ponašanje vlade optužene za nazadovanje u vladavini prava i demokratskim načelima EU, ocjenjuje Politiko (Politico).
Brisel ima novo pravno oružje - povezivanje isplate sredstava EU s poštovanjem vladavine prava - ali ono još nije korišteno jer ga Varšava i Budimpešta osporavaju na sudu. Umjesto toga, ukazuje briselski portal, Komisija je pronašla druge načine da finansijski pritisne Poljsku.
Ranije ovog mjeseca najviši zvaničnici Komisije povezivali su isplatu 36 milijardi eura bespovratnih sredstava i kredita u okviru EU pomoći za oporavak s drugim sporom oko zahtjeva poljskog premijera Ustavnom sudu o tome ima li pravo EU prednost nad poljskim ustavom.
U još jednom sporu s finansijskim posljedicama za Poljsku, Komisija je također upozorila da će obustaviti isplatu nekih strukturnih fondova pet poljskih regija koje su usvojile rezolucije nazvane "anti-LGBT ideologija".
Lokalne skupštine u nekim od tih regija prkose pritisku Komisije i odbijaju povući svoje rezolucije, uprkos prijetnji gubitka čak 2,5 milijardi eura u fondovima EU. Prošle godine, dodaje Politiko, šest poljskih gradova koji su usvojili slične deklaracije nisu dobili dodatna sredstva iz programa EK o bratimljenju gradova.
Zakašnjele mjere
Najnovije poteze Brisela prema Varšavi pojedini kritičari ocjenjuju kao zakašnjele mjere za odbranu vladavine prava, u borbi koja traje od 2015. kada je na vlast došla nacionalistička stranka Pravo i pravda, napisao je Gardijan (The Guardian).
"Ovo je prelomni trenutak", rekao je Jakub Jaračevski (Jakub Jaraczewski), analitičar nevladine organizacije DRI (Democracy Reporting International) naglasivši kako su vlasti EU, suočene s krizom vladavine prava u Poljskoj, smatrane “nedovoljno odlučnim i snažnim”. Dodao je da je Komisija pokazala oštre zube u posebnom trenutku - kada Poljska traži novac za pokretanje ekonomije nakon pandemije.
List naglašava da EK nije predložila iznos za kazne zbog kršenja evropskog sudskog naloga kojima želi potaknuti vladu da promijeni kurs što je brže moguće, ali da su u sličnom slučaju 2017. poljskoj vladi prijetile kazne od 100.000 eura dnevno zbog nezakonite sječe drevne Bjalovješke šume.
Poljska vlada nedavno je odbacila optužbe Brisela o kršenju vladavine prava u, ističe Gardijan, prkosnom postu premijera Moravjeckog na Fejsbuku (Facebooku). "Niko nas neće naučiti što su demokratija i vladavina prava jer Poljska ima vrlo dugu i plemenitu istoriju borbe protiv svih vrsta totalitarizma i despota", napisao je.
Bonus video:
