Predsjednik Vladimir Putin kazao je juče da je Rusija spremna da obezbijedi još gasa ukoliko Evropa zatraži, kategorično odbacujući optužbe da Moskva štedi zalihe iz političkih razloga.
”Ukoliko budu tražili da dodatno povećamo pošiljke, mi smo spremni da to i učinimo. Povećaćemo za onoliko koliko to budu tražili naši partneri. Ništa nijesmo odbili”, kazao je Putin juče na konferenciji o energetici u Moskvi.
Cijene gasa u Evropi dostigle su ovog mjeseca rekordni nivo, a Kremlj je u više navrata negirao da Rusija štedi zalihe kako bi izvršila pritisak i dobila brzo odobrenje regulatornih tijela za novi gasovod Sjeverni tok 2 koji preko Baltika ide do Njemačke.
Putin je kao “potpunu glupost” opisao optužbe da Moskva koristi energiju kao političko oružje.
”Ruske rezerve su neograničene a mi čak i u sadašnjim uslovima povećavamo zalihe Evropi, što je za nas teško”, kazao je on. “Uvijek se sa partnerima nalazimo na pola puta i spremni smo da razgovaramo o dodatnim aktivnostima”, kazao je on ne iznoseći više detalja.
Rojters navodi da njegovi komentari ostavljaju mogućnost da je Moskva voljna da dodatno pomogne u stabilizaciji cijena u Evropi, zbog kojih su porasli računi za domaćinstva a doveden je u pitanje rad industrijskih postrojenja poput čeličana i fabrika za proizvodnju vještačkog đubriva.
Međutim, portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je kazao da ruski gigant Gasprom šalje Evropi maksimalne količine gasa po postojećim ugovorima i da je povećanje moguće samo uz nove pregovore.
”Ništa ne možemo isporučiti mimo ugovora”, kazao je Peskov novinarima. “Kako? Besplatno? To je stvar pregovora sa Gaspromom”.
Zamjenik ministra energetike, Pavel Sorokin, kazao je da Rusija nije promijenila raspored za upumpavanje gasa u skladišta do 1. novembra, što znači da joj se ne žuri da pošalje dodatne zalihe na evropsko tržište.
Putin je kazao da će Sjeverni tok 2 značajno ublažiti krizu u Evropi, ali je istakao da su suočeni sa napornom “birokratijom”.
Gasovod dug 1 230 kilometara završen je prošlog mjeseca, udvostručivši ruske kapacitete za izvoz gasa preko Baltičkog mora, ali i dalje treba da savlada regulatorne prepreke u Njemačkoj, što bi moglo potrajati mjesecima, ističe britanska agencija.
Putin je ponovo kritikovao strukturu evropskog tržišta gasa i oslanjanje na nestabilne cijene umjesto na dugororočne ugovore.
”Situacija na evropskom tržištu gasa ne djeluje dobro balansirana i predvidiva”, kazao je on.
On tvrdi da ove godine, čak i nakon hladne zime, mnoge države nijesu napunile skladišta, “oslanjajući se na snabdijevanje u trenutku potrebe. Stoga, u uslovima velike potražnje, cijene dodatno skaču”.
Cijene prirodnog gasa, naročito u Evropi, vrtoglavo su porasle dok se ekonomije oporavljaju od duboke recesije izazvane pandemijom kovida-19 prošle godine.
Krizu su pogoršali smanjenja skladišnih kapaciteta, predstojeća zima i snažna potražnja iz Azije, ali trgovci tvrde da je odluka Rusije da ne rezerviše dodatne kapacitete za gasovode prema Evropi pojačala krizu.
Evropska komisija je juče predočila mjere koje će 27-člani blok preduzeti u borbi protiv energetske krize, uključujući i mogućnost zajedničke kupovine gasa.
”Jedini način da u potpunosti odvojimo gas od električne energije jeste da ga više ne koristimo za proizvodnju struje”, kazao je evropski šef za energetsku politiku Kadri Simson. “To je dugoročni cilj EU, zamjena fosilnih goriva obnovljivim”.
Komentarišući najave da će Evropska unija tražiti zabranu novih istraživanja u potrazi za naftom, ugljem i gasom na Arktiku u cilju zaštite regiona pogođenog klimatskim promjenama, Putin je kazao da će Rusija zapravo imati koristi od takve odluke jer će ona rezultirati rastom cijena.
U novoj strategiji za Arktik, Evropska komisija navodi da je blok “posvećen tome da nafta, ugalj i gas ostanu pod zemljom, uključujući i arktičke regione”.
Ovaj predlog odražava napore EU da pojača svoju ulogu na globalnoj sceni, mada je njen uticaj na Arktiku ograničen. EU nije članica Arktičkog savjeta, regionalnog koordinacionog tijela, mada njene tri članice, Danska, Finska i Švedska, jesu.
”Ukoliko takve odluke dovedu do određenih nestabilnosti u cijenama, ruska ekonomija neće biti puno pogođena. To je zato što ćemo smanjiti proizvodnju, ali ćemo dobiti cijene koje želimo”, kazao je Putin, čija zemlja je jedan od najvećih korisnika resursa fosilnih goriva na Arktiku. N. B.
Moguće da barel nafte dostigne cijenu od 100 dolara
Cijene nafte mogle bi dostići 100 dolara po barelu, kazao je juče Putin, dodajući da Moskva i njeni partneri u grupi država proizvođača nafte (OPEK+) pokušavaju da stabilizuju globalno tržište.
OPEK+ i saveznice uključujući i Rusiju prošle nedjelje su se opirali pozivima da brže povećaju proizvodnju i drže se plana za povećanje od 400 000 barela dnevno u novembru.
Zbog toga, cijena sirove nafte je skočila na najviši nivo u zadnjih tri godine, podstičući inflaciju na globalnom nivou.
”Cijena od 100 dolara po barelu je sasvim moguća”, kazao je Putin i dodao da Rusija sa partnerima iz OPEK+ daje sve od sebe da stabilizuju tržište.
Izvori bliski OPEK-u ranije su kazali za Rojters da se grupa pridržava prvobitnog plana proizvodnje djelimično i zbog strahova da bi potražnja i cijene mogli oslabiti.
”Ne dozvoljavamo nagle promjene cijena, to nije u našem interesu”, kazao je Putin. “Ne pokušavamo da smanjimo proizvodnju da bi cijene vrtoglavo skočile... Želimo smireno i uravnoteženo kretanje proizvodnje nafte”.
Cijena Brent sirove nafte juče je iznosila 82,50 dolara po barelu.
Irački ministar nafte Ihsan Abdul Džabar kazao je novinarima u Moskvi da on “ne misli da će cijene dodatno rasti”.
Uprkos pozivima velikih potrošača poput SAD i Indije da povećaju proizvodnju, ruski zamjenik premijera Aleksandar Novak kazao je juče da će se OPEK+ držati prvobitnog plana od 400 000 barela dnevno.
Bonus video:
