Kada je Kamaran Muhamed prošlog mjeseca otputovao sa suprugom i troje djece za prijestonicu Bjelorusije, Minsk, iz njihovog rodnog grada na sjeveru Iraka, išli su kao turisti.
Bili su među hiljadama ljudi koji su proteklih mjeseci dobili turističke vize uz pomoć putničkih agencija na Bliskom istoku radeći u partnerstvu sa turoperatorima u Bjelorusiji, kazali su svjedoci za Rojters.
Nekoliko dana nakon dolaska u Minsk, porodica se uputila ka granici između Bjelorusije i Poljske, pridruživši se talasu Iračana, Sirijaca, Avganistanaca i drugih koji su pokušali da pređu opasan i često smrtonosan put do Evropske unije, kako bi počeli novi život.
”Avioni prevoze turiste koji ne idu zbog turizma”, kazao je Mohamed za britansku agenciju. “Bjeloruska vlada vrlo dobro zna da ti ljudi nijesu turisti, već da idu do granice sa Poljskom”.
Mohamed i njegova porodica su stigli do Poljske, ali samo nakratko. Deportovani su nazad u Irak 31. oktobra, što je podsjetnik da hiljade dolara i rizikovanje života nijesu garant da će se nastaniti u EU.
Migrantska kriza je izazvala tenzije između Zapada i saveznika Bjelorusije, Rusije. Moskva je poslala bombardere sa nuklearnim kapacitetima da patroliraju bjeloruskim nebom a države koje se graniče sa Bjelorusijom izrazile su zabrinutost da bi spor mogao prerasti u vojni sukob.
Evropska unija optužuje predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka da organizuje priliv migranata kako bi izvršio pritisak zbog sankcija uvedenih protiv njegove vlade.
Poljska i Litvanija su obezbijedile dokumenta, u koja je Rojters imao uvid, za koja tvrde da dokazuju da je najmanje jedna bjeloruska državna putna kompanije olakšala migrantima da “posjete” njihovu zemlju dok je državna avio-kompanija više nego udvostručila letove na ruti popularnoj kod tražilaca azila.
Rojters je razgovarao sa preko 30 migranata ili onih koji žele to da budu. Oko njih 20 je kazalo kakve su vize dobili i svi su kazali da su turističke. Dokumenta koja je objavila Poljska pokazala su da je skoro 200 Iračana dobilo podršku za vizu od državne putne kompanije u Bjelorusiji gdje se navodi da tu zemlju posjećuju zbog lova ili drugih sličnih aktivnosti.
Migranti i putni agenti u Iraku i Turskoj kazali su da su sa relativnom lakoćom dobili dokumenta za prolaz do Bjelorusije zadnjih mjeseci.
Uprkos cijeni - irački migranti su kazali da su potrošili između 1250 i 4000 dolara da bi došli do Minska - hiljade su krenule na put, dobile vize uz pomoć bjeloruskih kompanija i putovale komercijalnim letovima koji su postali učestaliji od proljeća.
Nekoliko migranata je kazalo za Rojters da su im bjeloruski graničari pomogli da uđu u Poljsku ili da ih u tome ni najmanje nijesu ometali. Dvojica migranata su kazali da su im oni dodali kliješta da presijeku ogradu.
Ruska novinska agencija RIA je prenijela saopštenje ministarstva u kojem se navodi da je Bjelorusija pojačala kontrole na granici i da državna avio-kompanija “Belavija” ne prevozi ilegalne migrante.
Bezbjednija ruta za Evropu
Većina migranata sa kojima je Rojters razgovarao tvrde da su se odlučili da krenu na put jer smatraju da ni oni ni njihova djeca nemaju budućnost, bilo da se radi o Siriji ili Iraku. Nekoliko njih je kazalo da pokušavaju da uđu u EU kako bi se sastali sa prijateljima i porodicom.
Vidjeli su priliku da stignu do Evrope kopnom - što je manje rizično od mora, posebno ako putuju sa malom djecom. Tokom 2021. pročitali su na društvenim mrežama da se vize lako dobijaju. Posrednici i agenti su nudili svoje usluge.
Husein al Asil je Iračanin koji živi u Ankari a koji pruža usluge budućim turistima i migrantima. On je kazao za Rojters da je uredio pozivna pisma za njegove klijente od tri bjeloruska partnera i završio proceduru sa pasošima poslatim iz Iraka. Kada im vrate pasoše, njihovi vlasnici mogu da putuju u Minsk preko Turske. Prema riječima Asila, Iračanima je ranije bilo mnogo teže da dobiju vize za Bjelorusiju.
Asil je kazao da naplaćuje 1250 dolara po osobi - zbog čega je kako kaže među jeftinijim agentima.
”Bjeloruska ambasada naravno zna da ta osoba ne putuje zbog turizma”, kazao je on. “Kakav bi to bio turizam, kupiti avionsku kartu za 800 dolara i nabaviti vizu za 1250? Oni znaju da ti ljudi dolaze tamo da bi išli u Evropu”.
Letovi za Minsk su učestaliji od proljeća. “Balevija” je, na primjer, letjela 28 puta iz Istanbula za Minsk u februaru, 2021, a 31 put u martu. Do juna taj broj je porastao na 65.
Broj letova “Turkiš erlajns” na istoj ruti takođe je porastao, na 64 u julu i avgustu sa 32 u martu i aprilu. U oktobru obje kompanije su imale 124 leta za Minsk.
Prijatelji odlaze svakodnevno
Jednom kada migranti stignu u Minsk, većina brzo krene ka granici. Stanovnici grada su kazali da su primijetili povećan broj ljudi koji djeluju kao da su sa Bliskog istoka kako čekaju u redovima u tržnim centrima, spavaju na klupama, kupuju stvari za dalje putovanje.
Pojedini migranti koji su stigli do Poljske kazali su da su ih bjeloruski graničari tukli i jurili preko granice. Iscrpljeni su, gladni, žedni u uplašeni.
Um Malak, 26-godišnja Iračanka koja je u poodmakloj trudnoći kazala je za Rojters da su ona i njena porodica šest puta vraćani na relaciji između Poljske i Bjelorusije prije nego što su stigli u centar za migrante u Poljskoj.
Ona kaže da su se ona, njen suprug i tri male kćerke krili u dubokoj vodi i hladnoj šumi.
Portparol poljske policije tvrdi da tamošnja policija nije vraćala migrante.
Um Malak sebe smatra srećnom.
Mnogi migranti ne stignu u EU i primorani su da se vrate u Minsk - često i za to plaćaju mito - ili u svoju domovinu. Najmanje osam migranata je preminulo pokušavajući da pređu granicu a ta brojka bi mogla da raste usljed hladnih zimskih uslova.
Na sjeveru Iraka, brica Varzer Ibrahim je kazao da desetine ljudi iz njegovog rodnog grada napuštaju irački sjeverni region Kurdistan i idu za Bjelorusiju.
Ovaj 37-godišnji otac dvoje djece je odlučio da im se pridruži.
”Imam dijete od osam godina koje ne umije dobro da piše. Zašto? Zato što škola nije dobra. I ja vidim da život moje djece nije dobar”, kazao je on za Rojters.
”Svaki dan gledam prizore ljudi u šumi, ali ja se ne plašim. Teškoće u Bjelorusiji su privremene. Nedjelju, dvije. Ali ovdje, ovdje je tako svakog dana”.
Iz regionalne vlade Kurdistana za Rojters su kazali da istražuju lokalne putne agente umiješane u egzodus i okrivljuju političare i krijumčare za izazivanje krize.
Ibrahim je kazao da je za svakog člana porodice platio 1600 dolara kako bi stigli u Minsk. Neki budući migranti kažu da su prodali zemlju i kuće kako bi finansirali smještaj, krijumčare i mito.
”Svakog dana gledate kako vam prijatelji odlaze”, kazao je Ibrahim. “Poznajete se 20 godina i onda oni odu i vi ne znate šta će se dogoditi sa njima. To je teško. Ali ja im ipak kažem da idu, i ja idem jer je bolje nego ovdje.
EU uvodi dodatne sankcije Bjelorusiji
Evropska unija se juče dogovorila da pojača sankcije Bjelorusiji, koja je kao apsurdne odbacila optužbe Zapada da izaziva migrantsku krizu.
”Ovaj nehumani sistem upotrebe izbjeglica kao sredstava za vršenje pritiska na Evropsku uniju... dodatno je pogoršan proteklih dana”, kazao je njemački šef diplomatije Heiko Mas, koji je obećao da će na meti sankcija biti oni koji su umiješani u “ljudski trafiking”.
Vodeći EU diplomata, Žozep Borel, kazao je da su se šefovi diplomatija EU dogovorili o petom paketu sankcija koji će biti finalizovan narednih dana. Na meti će biti avio-kompanije, putničke agencije i pojedinci umiješani u ove “nezakonito guranje migranata” ka granici, navodi se u saopštenju.
Evropska komisija je saopštila da razmatra da li druge avio-kompanije treba da budu na meti sankcija nakon što je blok zabranio bjeloruskoj “Belaviji” pristup njenom vazdušnom prostoru i aerodromima.
EU pojačava sankcije Bjelorusiji već mjesecima. Među kaznenim mjerama koje su već na snazi je stavljanje Lukašenka, njegovog sina i još 165 drugih bjeloruskih zvaničnika na crnu listu, kao i ograničenja trgovine i izvoza.
Bonus video:
