Predsjednik Vladimir Putin rekao je juče da Zapad previše olako shvata upozorenja Rusije da ne prelazi “crvene linije” i da su Moskvi potrebne ozbiljne bezbjednosne garancije od Zapada.
Lider Kremlja je u opsežnom spoljnopolitičkom govoru opisao odnose sa Sjedinjenim Državama kao “nezadovoljavajuće”, ali je poručio da je Rusija i dalje otvorena za dijalog sa Vašingtonom, prenio je Rojters.
Kremlj je u septembru saopštio da će NATO prekoračiti rusku crvenu liniju ako proširi vojnu infrastrukturu u Ukrajini a Moskva je nakon toga optužila Ukrajinu i NATO za destabilizujuće ponašanje, između ostalog u Crnom moru.
U govoru koji je prenosila televizija, Putin se požalio da zapadni strateški bombarderi koji nose “veoma opasno naoružanje” lete u krugu od 20 km od granica Rusije.
”Stalno izražavamo zabrinutost u vezi sa ovim, pričamo o crvenim linijama, ali razumijemo da naši partneri - blago rečeno - imaju veoma površan stav prema svim našim upozorenjima i priči o crvenim linijama,” rekao je Putin.
NATO - sa kojim je Moskva prošlog mjeseca prekinula sve odnose - uništio je sve mehanizme za dijalog, rekao je Putin.
On je zvaničnicima ministarstva spoljnih poslova rekao da Rusija od Zapada mora tražiti dugoročne garancije svoje bezbjednosti. Naglasio je, međutim, da će to biti teško i nije precizirao kakve garancije to podrazumijeva.
Odnosi između Rusije i Zapada su godinama na veoma niskom nivou, ali je retorika pooštrena posljednjih nedjelja kada su Ukrajina i članice NATO izrazile zabrinutost zbog nagomilavanja ruskih trupa blizu granica Ukrajine i pokušale da odgonetnu stvarne namjere Rusije.
Međutim, uprkos sve dužem spisku sporova, Kremlj je zadržao kontakte na visokom nivou sa Vašingtonom i više puta govorio o mogućem samitu Putina sa predsjednikom SAD Džoom Bajdenom nakon njihovog susreta u Ženevi u junu. Putin je rekao da je taj sastanak otvorio prostor za unapređenje odnosa.
Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je da bi dvojica predsjednika mogli održati onlajn sastanak prije kraja godine, objavila je agencija RIA.
Peskov je ranije rekao novinarima da su sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Nikolaj Patrušev i američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan u srijedu putem telefona razgovarali o sajber bezbjednosti, Ukrajini i migrantskoj krizi na bjeloruskoj granici. On je dodao da je taj poziv dio priprema za “kontakt na visokom nivou” između predsjednika.
Lukašenko da počne dijalog sa opozicijom
Putin je juče pozvao predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka da počne dijalog sa svojim oponentima, koji su odmah odbacili tu ideju ukoliko Lukšenko prvo ne oslobodi političke zatvorenike. Nije jasno na koje je opozicione ličnosti Putin mislio.
Ruski lider je pomogao Lukašenku da prebrodi masovne ulične proteste zbog spornih izbora prošle godine, a takođe je podržao Bjelorusiju u sporu sa Evropskom unijom u aktuelnoj krizi oko hiljada migranta na istočnim granicama EU.
Međutim, dvojica lidera su godinama u svadljivim odnosima iako se Lukašenko održava na vlasti zahvaljujući jeftinoj ruskoj energiji i kreditima.
”Znamo da se situacija u Bjelorusiji smirila, unutar zemlje, ali i dalje ima problema, toga smo savršeno svjesni,” rekao je juče Putin.
”I, naravno, apelujemo na dijalog između vlasti i opozicije. Međutim, Rusija će definitivno nastaviti sa pristupom jačanja odnosa i produbljivanja procesa integracije sa Bjelorusijom.”
Franak Vjačorka, visoki savjetnik opozicione liderke u egzilu Svetlane Tihanovskaje, rekao je da prije nego što dođe dijaloga, “moramo osigurati da se dijalog ne odvija u zatvoru”.
”Svi politički zatvorenici moraju biti oslobođeni kao preduslov, i nasilje mora prestati,” rekao je Vjačorka.
Moskva objavila povjerljivu diplomatsku prepisku
Francuska i Njemačka su juče optužile Rusiju za kršenje diplomatskog protokola, nakon što je Moskva objavila povjerljivu prepisku oko Ukrajine.
Rusko ministarstvo odbrane je u srijedu objavilo nekoliko diplomatskih pisama koje je razmijenilo sa Njemačkom i Francuskom kako bi pokazalo da je njegov stav o pregovorima oko istočne Ukrajine pogrešno interpretiran, objavio je Rojters.
”Smatramo da je taj pristup suprotan diplomatskim pravilima i praksi”, rekla je novinarima portparolka francuskog ministarstva spoljnih poslova En-Kler Ležendr.
Njemačko ministarstvo spoljnih poslova je kasnije izdalo slično saopštenje.
Diplomatska prepiska je objavljena pošto je Pariz optužio Rusiju da odbija da prihvati ministarski sastanak sa Francuskom, Ukrajinom i Njemačkom o pobuni proruskih separatista na istoku Ukrajine i demantovala da nije odgovorila na predloge Moskve.
U rijetkom odgovoru, Rusija je objavila 28 strana diplomatskih dokumenata, pokazujući da je unaprijed obavijestila da ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ne može učestvovato na predloženom sastanku 11. novembra.
Dokumenta su, međutim, kako piše Rojters, otkrila i ozbiljne razlike između Rusije, Francuske i Njemačke.
Dvojica evropskih diplomata su saopštila da Moskva objavljivanjem pokušava da stvori zabunu, ali da joj se to vratilo kao bumerang jer je dokazalo da pokušava da blokira proces tražeći brojne preduslove koji bi onemogućili održavanje sastanka.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba rekao je juče da Rusiju ne interesuje učešće u “normandijskim” mirovnim pregovorima o ratu na istoku Ukrajine i da objavljivanjem povjerljive prepiske pokušava da uništi taj proces.
”Normandijski” format čine Ukrajina, Rusija, Francuska i Njemačka.
Bonus video:
