Ni Vašington, ni glavni lideri u Evropskoj uniji ne vjeruju da ruski predsjednik Vladimir Putin zaista priprema veliku vojnu invaziju na Ukrajinu, "iako ne bi baš stavili ruku u vatru" da je to sigurno, ali velika, svjetska zategnutost oko Ukrajine je dovela do jasnih direktnih pregovora Bajden-Putin oko rješenja koje se ne može postići bez Rusije.
Kako ocjenjuju mediji i analitičari u EU, kao i s one strane Atlantika, sukob oko svjetskog žarišta u Ukrajini i prijetnje SAD žestokom odmazdom Rusiji za slučaj vojne intervencije u Ukrajini, svijet je vratio u doba rivalstva velikih sila, novog hladnog rata koji ponovo postaje i ideološki i geopolitički.
Jer je američki predsjednik Džozef Bajden organizovanjem saveza država za demokratiju, sukob prvenstveno ekonomsko-geopolitički s Kinom, ali i Rusijom oko uticaja u Evropi, postavio i na polje vrijednosti, ističući američku, zapadnu demokratiju i svoj model ljudskih prava, iako u velikim problemima i u samoj Americi, kao uzor svim zemljama u svijetu, a posebno Kini, Rusiji i drugim državama koje Zapad smatra autokratskim.
Sad svi evropski i američki analitičari i političari postavljaju pitanje šta to tačno smjera da postigne ruski predsjednik Putin, koji odbacuje tvrdnje da Rusija velikim pokretima vojnih jedinica sprema invaziju Ukrajinu, ali koji i daje odgovor stavljajući do znanja da će "Rusija odbraniti svoju bezbjednost i suverenitet" ako NATO pokuša da se dalje širi do granica Rusije, odnosno ako Zapad i NATO Ukrajinu tako naoružaju da postane prijetnja Rusiji. Za Moskvu je to "crvena linija", a isto to bi za Bajdena bilo rusko vojno zauzimanje većeg dijela ukrajinske teritorije.
Ali neki analitičari su uvjereni da je Putin nagomilavanjem moćnih trupa i naoružanja na granicama s Ukrajinom upravo htio da privoli Bajdena da krene u pregovore o ukrajinskom žarištu, zato što smatra da su SAD te koje su svojevremeno i bile glavni igrač 2014. u rušenju ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, a i sada šalju naoružanje, obučavaju ukrajinsku vojsku i daju pomoć od 600 miliona dolara godišnje Kijevu.
Šefovi diplomatija tri vodeće države EU su u "Majdan revoluciji" 2014. stavili potpis na sporazum ukrajinske opozicije i predsjednika Janukoviča o mirnom raspletu krize, uz vanredne izbore i formiranje prelazne vlade nacionalnog jedinstva.
Ali su to SAD jednostavno srušile i tada je visoka zvaničnica američke vlade Viktorija Nuland, koja je sad ponovo Bajdenov savjetnik, štaviše grubo opsovala Evropsku uniju, rekavši da su Amerikanci u preokret u Ukrajini uložili ogromne napore i pet milijardi dolara i da će oni odlučiti ko će biti nova vlast u Kijevu.
Otad su Evropljani, Nemci i Francuzi, s Kijevom i Moskvom pokušali da oružane sukobe na istoku Ukrajine riješe "Ugovorom iz Minska", a EU je Kijevu dosad pružila pomoć od preko 15 milijardi eura.
Ali je to ostalo dosad mrtvo slovo na papiru, iako su Pariz i Berlin saopštili da će ponovo ovih dana razgovarati s Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim da se "Ugovor iz Minska" ipak sprovede.
Evropske diplomate u Briselu kažu da je Putin jednostavno prestao da vjeruje da ni Evropljani, a pogotovo Zelenski može sprovesti ključne stavke tog ugovora i zato je odlučio da krene u razgovore s Amerikancima koji ionako vuku sve glavne konce u ukrajinskoj krizi.
Američkom Stejt departmentu blizak Savjet za medjunarodna pitanja (CFR) predočava da "bivša sovjetska republika, Ukrajina, ima duboke kulturne, ekonomske i političke veze s Rusijom" i objašnjava da je "Rusija, otkako je 2014. pripojila Krim, riješena da nikako ne dozvoli da Ukrajina postane čvršće ugrađena u zapadne institucije, prije svega NATO, kao i Evropsku uniju".
I podsjeća na izjavu bivšeg američkog nacionalnog savjetnika za bezbjednost Zbignjeva Bžežinskog 1996. da je za Ameriku Ukrajina presudna u suparništvu s Rusijom, "jer bez Ukrajine, Rusija nije imperija, dok je uz sebi podređenu Ukrajinu Rusija automatski imperija".
Londonski "Ekonomist intelidžensi junit" napominje da je Moskva zazvonila na uzbunu jer su Amerikanci kroz NATO postavili i moće raketne sisteme u zemljama skoro na granici s Rusijom, već sad održavaju i vojne pomorske manevre u samom Crnom moru... nedavno je ponovo osposobljena američka baza Majnc-Kastel s hipersoničnim raketama.
Mediji u Evropskoj uniji su podijeljeni i dok jedni, na Baltiku i istoku Evrope traže žešće angažovanje Amerikanaca i NATO oko i u Ukrajini, protive se, sumnjaju da bi iz pregovora Bajden-Putin mogla da se izrodi nova podjela na sfere u Evropi, drugi smatraju da je nužno pregovarati s Moskvom, ali da to mora mnogo više činiti sama EU.
Njemački list "Tagescajtung" pretnju novog hladnog rata vidi i u tome što je "proširivanje NATO na istok bila teška istorijska greška", umjesto da se "težište stavi na 'Zajedničku kuću Evropu' što je predložio Gorbačov, dakle kolektivni evropski sistem bezbjednosti s Rusijom u okviru Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju... a to bila i garancija za Poljsku i baltičke zemlje".
Njemački list zaključuje da se "ta greška, nažalost, više ne može ispraviti".
Bonus video:
