Menadžeri s Harvarda, konzervativci, socijalisti i populisti… Svi oni se sada nalaze u novoj bugarskoj vladi. Šta oni planiraju? Može li to da funkcioniše? I šta o njima kaže bivši premijer Bojko Borisov?
Od 3. aprila 2021. ili tačno 254 dana Bugarska je bila bez izabrane vlade. Sada je bugarski parlament (13.12.) napokon potvrdio novu vladu koja se sastoji od četiri stranke. Pored nove stranke Nastavljamo promene (PP), koja je iznenađujuće pobijedila na zadnjim izborima, u vladajućoj koaliciji su i populisti iz stranke Postoji takav narod (ITN), Bugarska socijalistička stranka (BSP) i konzervativno-liberalna Demokratska Bugarska (DB).
„Danas je važan dan za nastavak promjene u razmišljanju i promjene u vladi“, izjavio je novi premijer Kiril Petkov nakon što mu je vlada izglasana u parlamentu.
Pored te četiri stranke, poznavaoci prilika uočavaju i važnu ulogu predsjednika države Rumena Radeva. „U stvari je logično govoriti o koaliciji pet partnera“, rekao je za bugarski internet-portal „Mediapool“ Parvan Simeonov, direktor instituta za istraživanje javnog mnjenja „Gallup International Balkans“. To da je i Radev važan potvrđuje između ostalog i činjenica da se u novom kabinetu na važnim pozicijama nalaze četiri člana prelazne vlade koju je predsjednik imenovao u aprilu: Kiril Petkov (premijer), Asen Vasilev (ministar finansija), Bojko Raškov (ministar unutrašnjih poslova) i Stefan Janev (ministar odbrane).
„Oni i njihovi koalicioni partneri odgovorni su za reforme lošeg modela vlasti koji su naslijedili od autoritarne vlade koja je na vlasti bila 12 godina“, rekao je predsjednik Radev. Pored očigledne kritike na račun bivšeg premijera Bojka Borisova, predsjednik je svojom izjavom ujedno i najavio koji su najvažniji zadaci nove vlade: borba protiv korupcije i reforma pravosuđa, što se inače navodi kao prvo u koalicionom sporazumu.
Očekuju se velike promjene i u načinu vođenja politike. Dok su bivšeg premijera Borisova njegovi pristalice cijenile zbog jednostavnog jezika i zato što se predstavljao kao narodski čovek, Petkov i Vasilev su tehnokrate. Oni su studirali na Harvardu i specijalizovali su se za privredu i finansije. Na tom elitnom američkom univerzitetu su inače studirali i mnogi drugi bliski saradnici Kirila Petkova. Njih novi premijer želi da angažuje na područjima na kojima vidi najveće probleme. On želi da korumpirane zvaničnike zamijeni svojim stručnjacima i da, osim toga, osnuje stručne grupe u svim resorima koje bi trebalo da pomognu u reformisanju državnog aparata.
Transparentnost i disciplina
Karakteristika vlade Kirila Petkova trebalo bi da bude i transparentnost. Njegova stranka PP prenosila je recimo pregovore o formiranju koalicije uživo, preko interneta. To je očigledno doprinijelo i da se učesnici disciplinuju. „Niko nije treskao šakom o sto, nije bilo nijedne svađe, a u poređenju sa ranijim pregovorima o formiranju koalicije, bilo je i znatno manje kritičkih, provokativnih i sumnjičavih upadica“, kaže politikolog Jasen Bojadžijev za DW.
„Matematički gledano, ova koalicija bila je jedina moguća kombinacija bez stranaka GERB Bojka Borisova i DPS, stranka turske manjine, koje su u Bugarskoj postale pojam za netransparentnu politiku. Ovo će biti jedna veoma heterogena koalicija, ali u najvažnijim pitanjima – korupcija, pravosuđe, državni budžet i suzbijanje pandemije – među njima nema mnogo razlika“, ocjenjuje za DW Vesela Černeva, direktorka trusta mozgova iz Sofije „Evropski savjet za spoljne odnose“.
Koliko je nova vlada stabilna?
Ipak, mogu se uočiti i neke napetosti između četiri vladajuće stranke. „BSP ne može da bude vjerodostojna“, kaže politikolog Georgi Angelov za DW. On podsjeća da je buduća ministarka privrede Kornelija Ninova iz BSP „poznata kao osoba koja sumnja u postojanje kovida, nacionalistkinja, pristalica teorija zavjere i protivnica rodnog feminizma“. Zbog svega toga je, navodi Angelov, stranka Demokratska Bugarska godinama odbacivala mogućnost da sarađuje sa BSP. A i ovaj koalicioni ugovor nisu potpisale sve četiri stranke istovremeno, već je u stvari svaka stranka potpisala poseban sporazum sa PP.
Kako bi se uklonile moguće napetosti, koalicioni ugovor predviđa imenovanje po jednog zamjenika premijera iz svake stranke. Pored toga, svaka stranka šalje po jednog savjetnika u resor koji nije u njenoj direktnoj nadležnosti. To sve baš i ne pokazuje da unutar koalicije vlada neko veliko međusobno povjerenje.
Šta spaja ovu vladu?
„Ono što spaja te četiri stranke jeste shvatanje da GERB i DPS moraju da budu isključeni iz vlade“, kaže Angelov. Drugim riječima, ono što spaja novu vladu prije svega je jasno odbacivanje saradnje s dugogodišnjim premijerom Borisovim. Njegova stranka GERB još uvijek je veoma zastupljena u državnom aparatu na svim nivoima vlasti.
I mada nova vlada ističe da želi da vlada pune četiri godine mandata, ona očigledno ima planove samo do regionalnih izbora koji se održavaju 2023. godine.
„Ova vlada je most između ere Borisova i novog stila vođenja države“, smatra Hristo Ivanov iz DB. „Moguće je da će potrajati do regionalnih izbora, dakle dok se ova politička konstrukcija ne stabilizuje.“
A za to vrijeme, bivši premijer Borisov novi kabinet je prokomentarisao ovako: „Nakon ove vlade uslijediće katastrofa.“
Bonus video:
