Rusija je juče saopštila da želi pravno obavezujuće garancije da će NATO odustati od bilo kakve vojne aktivnosti u istočnoj Evropi i Ukrajini, što je dio zahtjeva sa spiska ambicioznih bezbjednosnih garancija o kojima želi da pregovara za Zapadom.
Moskva je prvi put detaljno iznijela zahtjeve za koje kaže da su od suštinskog značaja za ublažavanje tenzija u Evropi i krize oko Ukrajine. Oni sadrže elemente, poput ruskog veta na članstvo Ukrajine u NATO - koje je Zapad već isključio.
Drugi bi podrazumijevali uklanjanje američkog nuklearnog naoružanja iz Evrope i povlačenje multinacionalnih bataljona NATO iz Poljske i baltičkih država Estonije, Letonije i Litvanije.
Visoki zvaničnik američke administracije izjavio je da su SAD spremne da razgovaraju o tim predlozima, ali je dodao: "U tim dokumentima su neke stvari za koje Rusi znaju da su neprihvatljive". On je dodao da će Vašington sljedeće nedjelje odgovoriti konkretnijim predlozima o formatu bilo kakvih razgovora.
Sekretarka za medije Bijele kuće Džen Psaki izjavila je da će SAD razgovarati sa svojim evropskim saveznicima.
"Nećemo kompromitovati ključne principe na kojima je izgrađena evropska bezbjednost, uključujući taj da sve zemlje imaju pravo da odlučuju o sopstvenoj budućnosti i spoljnoj politici, bez uplitanja spolja", dodala je.
NATO diplomate su rekle Rojtersu da Rusija ne može imati veto na dalje širenje alijanse i da NATO ima pravo da odlučuje o sopstvenim vojnim kapacitetima.
"Rusija nije članica NATO i ne odlučuje o stvarima koje se odnose na NATO", rekao je portparol poljskog ministarstva spoljnih poslova Lukaš Jasina.
Neki zapadni politički analitičari su ocijenili da Rusija svjesno iznosi nerealne zahtjeve za koje zna da neće biti prihvaćeni kako bi skretala pažnju na diplomatskom polju istovremeno zadržavajući vojni pritisak na Ukrajinu, piše Rojters.
"Nešto je jako pogrešno sa tom slikom, čini se da je politička strana dimna zavjesa", napisao je na Tviteru Majkl Kofman, ekspert za Rusiju pri istraživačkoj organizaciji CNA u Virdžiniji.
Sem Grin, profesor ruske politike na Kraljevskom koledžu u Londonu, objavio je na Tviteru da predsjednik Vladimir Putin "crta liniju oko postsovjetskog prostora i postavlja znak 'ne ulazi'".
"To nije zamišljeno da bude sporazum, to je deklaracija. Ali ne znači obavezno da je to uvod u rat. To je opravdanje Moskvi za držanje prsta na obaraču kako bi alarmirala Vašington i druge. Pitanje je do kada će to imati efekta".
Predstavljajući zahtjeve, zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov je rekao novinarima da Rusija i Zapad moraju krenuti iz početka u popravljanju odnosa.
"Pravac agresivne eskalacije bezbjednosne situacije koji SAD i NATO slijede proteklih godina je apsolutno neprihvatljiv i ekstremno opasan", rekao je Rjabkov.
Rjabkov je rekao da Rusija ne želi više da trpi trenutnu situaciju. On je pozvao SAD da ozbiljno shvate predloge i brzo ponude konstruktivni odgovor.
On je kazao da je Rusija spremna da počne razgovore već danas, moguće u Ženevi, i da je njen pregovarački tim spreman. Ruska novinska agencija TASS je prenijela da je Rjabkov kasnije rekao da je Moskva krajnje razočarana signalima koji stižu od SAD i NATO.
Rusija je svoje predloge predala SAD ranije ove nedjelje usljed porasta tenzija oko nagomilavanja ruskih trupa blizu Ukrajine.
Moskva tvrdi da odgovara na ono što vidi kao prijetnju svojoj bezbjednosti od sve tješnjih odnosa Ukrajine sa NATO i aspiracijama da se pridruži alijansi, iako nema izgleda da će Ukrajini biti dozvoljeno članstvo u dogledno vrijeme.
Ruski predlozi su izneseni u dva dokumenta - nacrtu sporazuma sa članicama NATO i nacrtu ugovora sa SAD. Oba je objavilo ministarstvo spoljnih poslova.
Prvi bi, između ostalih tačaka, zahtijevao da Rusija i NATO ne raspoređuju dodatne trupe i naoružanje izvan država u kojima su se nalazili u maju 1997 - prije nego što se bilo koja istočnoevropska država pridružila alijansi. To bi značilo da NATO odustane od bilo kakvih vojnih aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Ugovor sa SAD bi spriječio Moskvu i Vašington da raspoređuju nuklearno naoružanje izvan svojih nacionalnih teritorija. To bi značilo kraj uređenja NATO o takozvanom nuklearnom dijeljenju - u okviru kojeg evropske članice NATO obezbjeđuju avione koji mogu da isporuče američko nuklearno oružje, navodi Rojters.
Ukrajina i SAD kažu da je Rusija premjestila više od 90.000 vojnika nadomak ukrajinske granice i da možda namjerava da izvrši invaziju, što Moskva demantuje.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da bi predsjednici Vladimir Putin i Džo Bajden, koji su 7. decembra održali dvosatni video razgovor, mogli razgovarati ponovo prije Nove godine, iako ništa nije čvrsto dogovoreno.
Bajden je upozorio Putina na "sankcije kakve nikad nije vidio" ako njegove trupe napadnu Ukrajinu. Lideri Evropske unije su u četvrtak pozvali Moskvu da prekine vojno nagomilavanje i vrati se pregovorima koje predvode Francuska i Njemačka.
Kijev: Samo NATO odlučuje o članstvu
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da Kijev ima "ekskluzivno suvereno pravo" da vodi svoju spoljnu politiku i da samo NATO može odlučiti o odnosu između njih, uključujući pitanje članstva Ukrajine.
Ono je pozvalo Moskvu da se ponovo uključi u mirovni proces na istoku Ukrajine, gdje je oko 15.000 ljudi ubijeno u sedmogodišnjem sukobu.
Ukrajina je juče saopštila da je jedan njen vojnik poginuo tokom sukoba sa proruskim separatistima.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je zatražio od Zapada dodatnu pomoć u slučaju da Rusija odluči da pokrene širu ofanzivu.
Bonus video:
