Šef evropske diplomatije Žozep Borelj izjavio je da je porast poteza i retorike podjela širom Zapadnog Balkana ometao u 2021. godini napore na približavanju tog regiona evropskoj budućnosti.
U novogodišnjem blogu, u kojem se osvrnuo na najvažnije događaje u godini na izmaku, u vezi sa spoljnom politikom EU, Borelj je naveo da se to naročito odnosi na Bosnu i Hercegovinu.
"Porast retorike i akcija koje izazivaju podjele širom Zapadnog Balkana, posebno u Bosni i Hercegovini, ometali su napore na približavanju tih šest zemalja njihovoj evropskoj budućnosti“, naveo je Borelj.
Borelj je napisao i da EU, dok se hibridni sukobi šire, mora da nastavi da podržava Ukrajinu ili Moldaviju "u odupiranju pritisku Rusije" i da zadrži "nepopustljiv pristup" prema Bjelorusiji.
On je 2021. definisao kao "godinu tranzicije", navodeći da su se geopolitičke promjene "intenzivirale sa politikom moći koja je više puta dovodila u pitanje EU i njene vrijednosti".
"Moramo odgovoriti svom odlučnošću koju možemo prikupiti", naveo je visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku.
Omikron soj prijeti oporavku
Borelj je ukazao da je pandemija koronavirusa potrajala duže nego što se očekivalo prije godinu dana, navodeći da omikron soj ponovo zahtijeva uvođenje velikih ograničenja i prijeti oporavku.
"Ipak, znamo da vakcine prave veliku razliku. Većina Evropljana je primila najmanje dvije doze. EU je od decembra 2020. bez prekida izvozila vakcine protiv koronavirusa", naveo je.
Ipak, dodao je Borelj, nejednake stope vakcinacije među kontinentima ističu potrebu za ubrzanjem donacija i razvojem lokalnih kapaciteta za proizvodnju vakcina, posebno u Africi.
Naveo je da je pandemija zaustavila zemlje u razvoju u hvatanju koraka sa razvijenim, i dodao da je to dovelo do povećanja gladi i siromaštva u svijetu.
"Broj ljudi koji je pao ispod granice siromaštva zbog koronavirusa Svjetska banka procjenjuje na oko 150 miliona. Moramo učiniti više da preokrenemo ovaj trend i da se uhvatimo u koštac sa sve većim nejednakostima", napisao je Borelj.
Naveo je da su, uz suočavanje sa pandemijom, agendom EU i na međunarodnom planu dominirale brojne krize, u Bjelorusiji, Ukrajini, Maliju, Sudanu, Avganistanu, Etiopiji i Venecueli.
"Biti u stalnom režimu upravljanja krizom ponekad slabi naš kapacitet da se bavimo dugoročnim pitanjima koja bi trebalo da budu u centru naše spoljne politike, kao što su revitalizacija multilateralizma, ili uravnoteženo upravljanje migracijama, ili energetska i klimatska kriza ili pravila za digitalnu tranziciju", ukazao je Borelj.
Obnova odnosa EU i SAD pod Bajdenom
Uz mnoga nazadovanja i izazove, u 2021. je bilo i pozitivnih dešavanja, kazao je Borelj i kao jedan od primjera naveo vodeću ulogu diplomatije EU u borbi protiv klimatskih promjena na Konferenciji UN o klimi (COP26) u Glazgovu.
U godini na izmaku je došlo i do obnove odnosa EU i SAD pod predsjednikom Džozefom Bajdenom, ocijenio je Borelj.
"Novi pravac američke administracije omogućio nam je da postignemo napredak, na primjer u pogledu klimatskih promjena, pregovora o iranskom nuklearnom programu i oporezivanja korporacija", kazao je.
Naveo je da su EU i SAD krajem godine održali "bliske konsultacije" o Kini i Indo-pacifičkom regionu i složili se da pokrenu dijalog o bezbjednosti i odbrani.
Kad je riječ o Kini, održano je jedinstvo EU, koja je priznala da tu zemlju istovremeno vidi kao partnera, konkurenta i sistemskog rivala, dodao je Borelj.
Bonus video:
