Na dan parlamentarnih izbora 3. aprila, kada će Mađari odlučiti da li Viktor Orban treba da osvoji četvrti uzastopni premijerski mandat, u Mađarskoj se na inicijativu vladajuće stranke održava i referendum o kontroverznom LGBTQ zakonu čime Orban vjerovatno nastoji razjediniti opozicioni blok, pišu svjetski mediji.
Orbanov najveći izazov
Glasanjem na parlamentarnim izborima 3. aprila Mađari će odlučiti da li će premijer Viktor Orban ostati na funkciji nakon 12 godina na vlasti, ističe Asošiejtid press (Associated Press).
Predsjednik Mađarske Janoš Ader je u utorak, 11. januara, objavio datum izbora - koji je najraniji zakonom dozvoljen. Biće to, dodaje AP, deveti izbori u Mađarskoj od njene demokratske tranzicije iz komunističke države 1990. godine.
Ader je rekao da će izbori biti održani istog dana kada i sporni referendum na inicijativu vladajuće stranke Fides (Fidesz), a koji će ispitati Mađare o njihovim stavovima prema LGBTQ pitanjima — nešto što protivnici kažu da ima za cilj omalovažavanje seksualne manjine.
Aprilski izbori biće najznačajniji izazov Orbanovoj moći otkako su on i njegova antiimigraciona partija Fides 2010. godine dobili dvotrećinsku većinu u parlamentu. Nasuprot Fidesa je, naglašava Asošiejtid pres, raznolika koalicija šest opozicionih partija, na čelu s konzervativcem Peterom Marki-Zajem (Marki-Zay), koje Orban prikazuje kao desničarske i ljevičarske esktremiste koji služe stranim interesima.
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, koji dolaze u vrijeme kada je Budimpešta u višestrukim sporovima s Briselom oko standarda vladavine prava, mogli bi, prema ocjeni Politika (Politico) definisati da li će se Mađarska vratiti u evropski mejnstrim ili će se još više približiti Moskvi i Pekingu.
Opozicioni savez, koji se kreće od liberalnih grupa do desničarske partije Jobik (Jobbik), suočava se s nizom izazova, od unutrašnjih podjela do neravnopravnog terena kada je u pitanju pristup medijima i finansiranju. Ipak, ističe briselski portal, opozicioni lideri obećali su da će ostaviti svoje razlike po strani u pokušaju da poraze Orbana, kojeg okrivljuju za podrivanje mađarskih demokratskih normi i nezavisnih institucija.
Uzdrmani odnosi
Većina istraživanja daje Orbanovom Fidesu neznatnu prednost u odnosu na šestostranački savez, najveći opozicioni blok koji se ikada okupio protiv njega na opštim izborima, napisao je Blumbeg (Bloomberg).
Na aprilskim izborima Orban bi mogao da izgubi dvotrećinsku parlamentarnu većinu koju je obezbijedio na posljednja tri glasanja. Te pobjede su mu, naglašava Blumberg, omogućile da bez podrške opozicije, mijenja zakone, uključujući i ustav, napada manjine i donosi pravila koja otežavaju smjenu najviših zvaničnika.
Tokom Orbanovog mandata EU je pokrenula istrage bez presedana o eroziji demokratskih normi u Mađarskoj i odložila milijarde eura pomoći zbog zabrinutosti za korupciju.
Orban, trenutno šef vlade s najdužim stažom u EU i koji je, prema ocjeni Blumberga, inspirisao mnoge druge populiste, obećao je da će nastaviti sa svojom politikom koja je uzdrmala odnose s Briselom. Koraci su uključivali nepoštovanje presude najvišeg suda EU protiv prakse protjerivanja tražilaca azila bez odgovarajućeg postupka te zakon koji zabranjuje prikazivanje homoseksualizma maloljetnicima.
Zakazivanje referenduma o LGBTQ zakonu koji je inicirala vlada za isti dan kada su i izbori, prema ocjeni Blumberga, moglo bi da podstakne Orbanovu glasačku bazu da izađe na glasanje.
Odbrana tradicionalnih vrijednosti
Glasači u aprilu odlučuju da li u Mađarskoj treba da se nastave politike koje daju prioritet nacionalnom suverenitetu, smanjenju poreza za porodice, tradicionalnim hrišćanskim vrijednostima i protivljenju imigraciji i LGBTQ pravima ili je na redu resetovanje zbog onoga što opozicija naziva erozijom demokratije i vladavine prava, ukazuje Rojters (Reuters).
Na svojoj Fejsbuk stranici, kandidat opozicionog bloka za premijera Marki-Zaj pokrenuo je 11. januara odbrojavanje do izbora, poručujući da će opozicioni savez zbaciti Orbanov "korumpirani i pohlepan režim". On je rekao da su “oligarsi bliski vlasti stekli nevjerovatno bogatstvo” te da su “političari Fidesa pisali zakone po svom ukusu dok su milioni običnih Mađara živjeli od ponižavajućih plata“.
U nastojanju da ojača Fides protiv opozicije Orban je, dodaje Rojters, uveo olakšice na porez na dohodak od dvije milijarde dolara za porodice, poreske olakšice za mlade, povećanje penzija i povećanje minimalne plate za 20 odsto ove godine, povećavajući budžetski deficit.
Na dan izbora od mađarskog naroda će biti zatraženo da glasa o vladinim pitanjima u vezi LGBTQ tema, a Orban će sebe postaviti kao branioca tradicionalnih porodičnih vrijednosti kao centralnu tačku svoje kampanje. Orban i Fides su rekli da referendum ima za cilj da zaštiti djecu od homoseksualnih i transrodnih uticaja.
Grupe koje se zalažu za ljudska prava i LGBTQ objavile su u utorak zajedničko saopštenje u kojem se navodi da plan referenduma šteti dostojanstvu LGBTQ osoba i da će podstaći mržnju i diskriminaciju. Oni su pozvali Mađare da ponište referendum tako što će prekrižiti cijeli glasački listić.
‘Sramotan’ zakon
Mađarski zakon usvojen u junu 2021., koji zabranjuje bilo kakvu diskusiju o LGBTQ temama u školama, bio je na meti kritika opozicije i aktivista za građanska prava, dok je EU pokrenula sudski postupak protiv Mađarske rekavši da krši „osnovna prava LGBTQ osoba“ po zakonu Evropske unije, ističe CNN.
Referendum koji će se održati 3. aprila, smatra se odgovorom mađarske tvrdolinijaške nacionalističke vlade na ove kritike, ukazuje američki televizijski kanal, ističući da Orban tvrdi da je riječ o zakonu koji štiti prava roditelja da biraju kako će obrazovati svoju djecu.
Orban je za referendum predočio pet pitanja kojima će pitati javnost da li podržava "promociju" sadržaja vezanih za seksualnu orijentaciju kod djece i poziva javnost da glasa "ne".
Prilikom pokretanja pravnog postupka protiv Mađarske u julu, Evropska komisija je saopštila da Budimpešta „nije uspjela da objasni zašto bi izloženost djece LGBTQ sadržaju kao takvom bila štetna po njihovu dobrobit ili nije u skladu s najboljim interesima djeteta".
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) nazvala je zakon „sramotom“ koja je protiv vrijednosti EU, dok je holandski premijer Mark Rute (Rutte) rekao da Mađarskoj „više nije mjesto u EU“.
Eksperti i zagovornici ljudskih prava pak kažu da se Orban nada da će osvojiti političke poene i, kako ističe CNN, podijeliti svoje protivnike uoči izbora jer su LGBTQ prava i dalje glavna prepreka unutar ujedinjene opozicije.
Bonus video:
