Treći krug glasanja za predsjednika Italije u parlamentu te zemlje završen je danas neuspješno, zbog čega su na pomolu intenzivniji pregovori političkih partija o kandidatu za novog šefa države.
Za sada nijedna stranka nije predložila ozbiljnog kandidata, što je bilo i očekivano u prva tri kruga glasanja, kada je za izbor predsjednika bila neophodna podrška dvije trećine članova parlamenta, odnosno 672 glasa.
Od sjutra, kada će biti održan četvrti krug glasanja, za izbor predsjednika Italije biće dovoljna prosta većina od 505 poslanika, što će povećati pritisak na lidere da postignu dogovor, navodi Asošiejted pres.
U današnjem, trećem krugu izbora najviše glasova je dobio aktuelni predsjednik države, 80-ogodišnji Serđo Matarela koji je jasno rekao da ne želi drugi mandat.
Za Matarelu, čiji mandat ističe sledeće nedelje, glasalo je 125 poslanika, dok je nevažećih bilo više od 400 listića.
U nekim ranijim ciklusima predsjedničkih izbora u Italiji bilo je potrebno više od deset krugova glasanja.
Premijer Mario Dragi nagovijestio je da je spreman da pređe u predsjedničku palatu Kvirinal, ali bi takav ishod vjerovatno doveo do vanrednih parlamentarnih izbora koje neke partije ne žele, strahujući od nove političke krize.
Dragi, 74-godišnji ekonomista i bivši predsjednik Evropske centralne banke, postao je premijer u februaru 2021. godine, prihvativši poziv Matarele da predvodi vladu nacionalnog jedinstva u jeku političke, ekonomske i zdravstvene krize.
Guverner regiona Pulja Mikele Emilijano rekao je da očekuje novu političku krizu ako novi predsjednik ne bude izabran glasovima onih stranaka koje podržavaju Dragijevu vladu. Među njima su, između ostalih, umjereno lijeva Demokratska partija, populistički Pokret pet zvjezdica i desničarska Liga.
Funkcija predsjednika Italije je pretežno ceremonijalna pošto šef države nema značajna ovlašćenja, osim u slučaju čestih političkih blokada u zemlji, kada ima ključnu ulogu. On u toj situaciji može da raspusti parlament i da imenuje mandatara za sastav nove vlade. Matarela je od 2018. dva puta bio u situaciji da bira mandatara.
Redovni parlamentarni izbori treba da budu održani na proljeće 2023. godine.
Bonus video:
