Odlazeći predsjednik Francuske Emanuel Makron, iako još nije zvanično kandidat za predsjedničke izbore u aprilu, i dalje je favorit pošto se njegovi protivnici muče da se nametnu i njihova kampanja za sada ima slab odjek, ocijenila je danas agencija Frans pres.
Makron, koji se kao državnik usredsrijedio na rješavanje problema u zemlji kao što je upravljanje zdravstevnom situacijom, a angažovao se za diplomatsko rješavanje rusko-ukrajinske krize, još nije ušao u predizbornu trku i odlaže da objavi svoju kandidaturu.
Njegova kandidatura je izvjesna, dok ga protivnici prećutno optužuju da je već u predizbornoj kampanji pošto mu trenutna situacija ide u korist.
Odlazeći predsjednik već mjesecima u anketama dobija najviše glasova. Makron bi u prvom krugu glasanja zakazanog za 10. april, dobio oko 25 odsto glasova, a pobijedio bi u drugom krugu bez obzira na protivnika.
Makron će se suočiti sa prilično jakom ekstremnom desnicom, ali podijeljenom između dva kandidata - Marin Le Pen, koja bi u prvom krugu dobila oko 17,5 odsto glasova i Erika Zemura koji bi osvojio 14,5 odsto glasova.
Ljevica je oslabljena, tako da bi svi kandidati ljevice ukupno dobili manje od deset glasova.
Kandidatkinja desničarske stranke Republikanci Valeri Pekres, koja je do skoro djelovala kao najopasniji rival Makronu, počinje da gubi glasove po anketama, i za nju bi glasalo 15,5 odsto Francuza.
Makron pokušava da maksimalno iskoristi svoj status predsjednika jer je to ono što ga čini različitim od ostalih kandidata. Odlazeći predsjednik želi da zadrži svoj imidž, i na taj način on svoje protivnike drži na distanci, ocijenio je politikolog Gaspar Estrada.
Prema njegovim rečima, Makron koristi mogućnost što kasnijeg objavljivanja kandidature, a tu strategiju su koristili njegovi prethodnici.
Tako je 1965. godine Šarl de Gol objavio svoju kandidaturu mjesec danas prije izbora, a tu taktiku je 1988. godine uspješno ponovio socijalista Fransoa Miteran.
"Dva mjeseca prije prvog kruga izbora, ne vidimo u anketama trend koji ugrožava predsjednika. To može da bude promijenjeno, ali u ovoj fazi izbor Makrona izgleda kao nešto što se podrazumijeva", ocijenili su francuski mediji.
Makron koji je izabran 2017. godine kada je to malo ko očekivao, sada će imati za cilj da u drugom mandatu sprovede nedovršene reforme i da ureže svoj imidž u političku istoriju Francuske, smatra Frans pres.
Ukoliko pobijedi u aprilu, biće prvi predsjednik koji će biti ponovo izabran za drugi mandat od Žaka Širaka 2002. godine. Desničarski predsjednik Nikolas Sarkozi, socijalista Fransoa Oland imali su po jedan mandat.
Ipak, ostaje određena neizvjesnost jer su mnogi glasači neopredijeljeni i postoji rizik od malog odziva.
Prema nedavnom istraživanju javnog mnjenja, oko 39 odsto Fracuza je neodlučno, a mnogi neodlučni još nijesu sigurni da li će uopšte glasati.
Analitičari navode da treba sačekati konačni spisak kandidata koji će biti objavljen 7. marta.
Kandidat za predsjedničke izbore u Francuskoj mora da prikupi najmanje 500 potpisa ili sponzorstva. Sponzorstvo podrazumijeva potpise podrške izabranom kandidatu od poslanika, odbornika i drugih zvaničnika izabranih na parlamentarnim i lokalnim izborima.
Kandidati imaju rok do 4. marta da skupe najmanje 500 potpisa i to je uslov za ulazak u izbornu trku.
Za sada je najviše potpisa dobio Makron iako još nije kandidat. Le Penova i Zemur još nijesu prikupili dovoljno potpisa.
Bonus video:
