Grčki poslanici su danas odobrili posljednji iz serije zakona o finansijskim promjenama koje zahtijevaju strani povjerioci grčke države, pošto se približava kraj sporazuma o međunarodnoj finansijskoj pomoći.
Poslanici su sa 154 od 300 glasova u parlamentu odobrili zakon koji donosi niz promena od smanjenja penzija, do zdravstvene zaštite i poreskih reformi.
Tokom parlamentarne rasprave pred glasanjem, oko 3.000 demonstranata protestovalo je u Atini.
Taj zakon je posljednji korak grčke države pred sastanak sljedeće sedmice ministara finansija eurozone od 19 zemalja, gdje Grčka i njeni povjerioci treba da proglase da je ona konačno izašla iz finansijske krize i da je treći sporazum o pomoći povoljno završen.
Taj treći i posljednji paket finansijske pomoći ističe 20. avgusta, poslije osam godina oslanjanja na hitne zajmove međunarodnih povjerilaca. U zamjenu za sredstva koja je primila, uglavnom iz drugih zemalja eurozone i od Međunarodnog monetarnog fonda, Grčka je tokom godina morala da sprovede nekoliko dubljih smanjenja rashoda, strukturnih reformi i privatizacije. Njena ekonomija je pod strogim nadzorom, a kreditori dolaze u redovne kontrole.
Današnja sjednica Skupštine je bila istorijskog karaktera.
"Poslije osam godina glasamo o posljednjim mjerama poslije posljednje kontrole", rekao je premijer Aleksis Cipras u parlamentu. "Poštovali smo naše obaveze, obnovljen je kredibilitet zemlje i Grčka završava (sporazum o pomoći) u avgustu".
Svaki paket novih mjera štednje pratile su demonstracije i štrajkovi u Grčkoj, čija je privredna aktivnost opala za oko četvrtinu od početka finansijske krize krajem 2009. godine.
Potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis, koji se danas sastao s Ciprasom u Atini, rekao je da su povjerioci radili na postizanju konačnog sporazuma o izlasku iz paketa pomoći na sastanku ministara finansija 21. juna.
"Kroz dva mjeseca Grčka će završiti program", rekao je Dombrovskis. "To će biti delikatna, ali savršeno ostvariva stvar, pod uslovom da sve strane pokazuju posvećenost i odgovorno postupaju".
Kada istekne sporazum o pomoći, Grčka će morati da se finansira pozajmljivanjem na međunarodnim tržištima obveznica. Ona je dugo tražila neko olakšanje tereta zajmova koje mora vratiti povjeriocima, uglavnom državama eurozone.
"Mora se postići neki sporazum o dugu", rekao je Dombrovskis. "Te mjere bi bile važne za osiguranje postepenog povratka Grčke na tržišta".
On je takođe naglasio da Grčka mora "ostati na liniji reforme" kako bi osigurala ekonomski rast.
Grčka vlada se obavezala na nastavak reformi i poslije završetka strane finansijske pomoći, ali se oduprla ideji koju su neki, uključujući i njenu centralnu banku, željeli da preduzmu uzimanjem takozvane "kreditne linije iz predostrožnosti" - rezervnog zajma koji bi mogao da se koristi dok izlazi na međunarodno tržište obveznica.
Ta kreditna linija bi vjerovatno uključivala i dodatne stroge mjere štednje države i čvršći međunarodni nadzor, što bi je učinilo politički nepopularnom. Umjesto toga, vlada je insistirala na "čistom izlasku" iz paketa pomoći - odjednom i bez ikakvih stranih mjera nadzora.
Bonus video:
