Ukrajinska kriza je, uz uvažavanje zabrinutosti Moskve oko bezbjednosti, u suštini sukob između evropskog političkog i ekonomskog sistema i režima "ruskog predsjednika Vladimira Putina i oligarha kojima nikako ne odgovara evropski poredak demokratije, političkih sloboda, uspješne ekonomije, socijalnog sklada", izjavio je visoki predstavnik EU Žozep Borelj.
On je, u raspravi o ukrajinskoj krizi u Evropskom parlamentu, naglasio da se sve u toj krizi ne može svesti na širenje NATO, već da je to sukob ideja, ali je predočio spremnost EU da uloži sve napore da se krene u dijalog i da se vide "ohrabrjujući znaci", ali i "veoma zabrinjavajući potezi", poput zahtjeva ruske Dume da predsjednik Putin prizna nezavisnost dvije "republike", Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine.
Visoki predstavnik EU je predočio da "niko zna šta će Putin da uradi", ali je istakao i spremnost EU i Zapada za pregovore s Rusijom, koja "ima bezbjednosne brige koje se moraju uzeti u obzir", uz spremne oštre poglavito finansijske sankcije ako bi Moskva krenula u vojnu intervenciju u Donbasu ili šire u Ukrajini.
"Pitanje širenja NATO ima važnu ulogu u ruskoj psihologiji i odnosima sa Zapadom, ali pokušati sve probleme ukrajinske krize svesti na širenje NATO je potpuno bez osnova, odnosno tvrditi da bi se sve riješilo ako bi Rusija dobila bezbjednosne garancije, jeste potpuno pogrešno", rekao je evropskim poslanicima Borelj.
Uz ocjenu da širenje NATO nije samo po sebi problem i da "tome u prilog svjedoči primjer situacije u Bjelorusiji, koja je potpuno pod uplivom Rusije, a gdje je (predsjednik) Lukašenko jedva preživio, a Bjelorusiji preti opasnost da na neki način bude uvučena u neku Veliku Rusiju".
"Ne smije se sve svoditi na širenje NATO, već je u pitanju bitka dva politička i ekonomska sistema, onoga što predstavljaju naše vrijednosti i onoga što su njihove vrednosti, našeg načina života i njihovog. To je u suštini borba ideja i to je mnogo važnije", podvukao je Borelj,
Čelnik Evropske službe za bezbjednost i međunarodna pitanja (EEAS) je naveo da "Rusija u ovoj krizi hoće da bude ponovo u središtu svjetskih zbivanja i da se učvrsti kao ravnopravnan činilac s Amerikom koja se okreće Aziji, a moram priznati da je Putin u tome imao izvjesnog uspjeha jer svi sad o njemu govore".
"Drugi cilj Putina je bio da vidi, pokuša da izazove razdor između Evrope i Amerike, naročito poslije američkog povlačenja iz Avganistana, a tu Rusi moraju biti razočarani, jer umjesto razdora Evropa i SAD su pokazale jedinstvo", mišljenja je Borelj.
"A treći Putinov cilj je bio da se ponovo uspostavi uticajna sfera iz sovjetske epohe, uz sav taj strah od širenja NATO", dodao je on,
Visoki predstavnik EU je stavio do znanja da se "ne smije dozvoliti da se ponovo situacija sa Krimom, kad su EU i Zapad iznenađeni, uveli sankcije i na tome se završilo".
"Sad moramo jasno pokazati da bi bilo koji vojni upad Rusije, bilo u Donbas ili šire u teritoriju Ukrajine, veoma skupo koštao Rusiju i njene oligarhe i EU sad radi na usvajanju paketa sankcija koje moraju biti žestoke i ubedljive", objasnio je Borelj.
"Ali uporedo moramo raditi na dijalogu i diskusiji... Odlučnost moramo udružiti sa riješenošću da krenemo u dijalog sa Rusijom ako Moskva odustane od vojne prijetnje i pokaže spremnost, kao što je izjavio šef diplomatije Sergej Lavrov, da učestvuje u dijalogu", zaključio je.
Bonus video:
