Kristof Hojzgen, koji se već više od 40 godina bavi spoljnom politikom, kao diplomata je povremeno izazivao pažnju svojim oštrim riječima. Recimo u Ujedinjenim nacijama. A sada će taj 66-godišnjak doći na čelo Minhenske konferencije o bezbjednosti, uglednog foruma za dijalog o spoljnoj i bezbjednosnoj politici. On već mjesecima upozorava - i to ne samo zbog sukoba oko Ukrajine - na to da je neophodno da postoji jedna zajednica država "koja sprovodi međunarodno pravo".
Hojzgen se smatra jednim od najiskusnijih njemačkih diplomata. Bio je angažovan u Evropi i SAD, ali ne i u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.
Preko Brisela do Ureda kancelara
Hojzgen je član Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i vrlo rano je došao na odlučujuće spoljnopolitičke položaje. Od 1993. do 1997. bio je zamjenik šefa kabineta tadašnjeg njemačkog ministra spoljnih poslova Klausa Kinkela. Od 1999. do 2005. je u Briselu vodio kabinet i politički štab Havijera Solane, tadašnjeg visokog predstavnika za zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku Evropske unije.
Nakon pobjede Angele Merkel na parlamentarnim izborima 2005. godine, nova kancelarka je tog katolika iz Porajnja dovela u svoj kabinet kao spoljnopolitičkog savjetnika. On ju je pratio na putovanjima u inostranstvo i u skladu sa tim dobro je umrežen.
Povremeno je putovao i bez kancelarke, ali po njenom nalogu. Kada je 2013. objavljeno da su američke tajne službe prisluškivale vodeće strane političare, pa i samu Angelu Merkel, i kada su transatlantski odnosi zahladnjeli, Hojsgen je bio član njemačke delegacije koja je u Vašingtonu tražila pojašnjenja.
Iz Berlina za Njujork
Prije parlamentarnih izbora u Njemačkoj 2017. Hojsgen je iz ureda kancelarke otišao u Ujedinjene nacije. Taj diplomata, koji je osamdesetih godina prošlog vijeka studirao u SAD i od 1983. radio u generalnom konzulatu Njemačke u Čikagu, postao je njemački ambasador pri UN. Na toj dužnosti je bio četiri godine.
Za vrijeme svog mandata dva puta je - u aprilu 2019. i julu 2020. - predsjedavao sjednicama Savjeta bezbjednosti UN. Tu se povremeno događalo da ruske i kineske blokade pomoći UN ratom razorenoj Siriji glasno i jasno nazove "ciničnim". I Rusija i Kina na takan stav Njemačke reagovale su ljutito, ali Hojsgenova ocjena bila je jasna: Savjet bezbjednosti UN izdao je ljude u Siriji.
Nekonvencionalan je bio i u jednoj raspravi u Savjetu bezbjednosti o situaciju u Pojasu Gaze. Tu je od predstavnika Izraela i Palestinaca zatražio da ostave po strani svoje pripremljene govore i iznesu konkretne i konstruktivne predloge za rješavanje krize.
Kada je Njemačka devet puta u godinu dana glasala za antiizraelske predloge, Centar Simon Vizental ju je 2019. optužio za antisemitizam. Hojzgen je, kako su naveli, između ostalog izjednačio raketne napade radikalnog palestinskog Hamasa s praksom izraelske vojske koja je rušila kuće palestinskih "terorista". Ali, ne samo da je njemačka vlada odbacila te optužbe za antisemitizam kao neosnovane, već je to uradio i izraelski ambasador u Berlinu.
Kristof Hojzgen se manje ustručava da izrekne jasne riječi od mnogih drugih ambasadora. Možda se i zato tako izjašnjava o aktuelnom sukobu oko Ukrajine, jer je i sam učestvovao u pregovorima o sporazumu iz Minska, koji jeste doduše Ukrajinu, Rusiju i separatiste doveo za isti sto, ali je još uvijek ugrožen.
Vrlo brzo nakon početka ruske agresije, Hojsgen je izašao sa predlogom da se zabrani ulazak u EU novoizabranim liderima separatističkih područja Donjeck i Lugansk, i zalagao se za sastavljanje spiska osoba kojima ne smije da se izdaje viza.
Borac za "međunarodno pravo"
I sada, dobrih sedam godina kasnije, Berlin bi trebalo da igra važnu ulogu, istakao je taj njemački diplomata u intervjuu koji je nedavno dao za Dojče vele. "To smo i prošli put uradili, kada je, nakon upada Rusije, kancelarka Merkel zajedno s predsjednikom Olanom dovela za isti sto ukrajinskog predsjednika Prošenka i Putina". To je nazvano "Normandijski format".
Možda je taj aktuelni sukob razlog što je budući šef Minhenske bezbjednosne konferencije u čitavom nizu intervjua govorio o stvaranju jedne zajednice država "koja će se založiti za međunarodno pravo", sankcije i dijalog. "Ono što mi ovoga puta želimo jeste da se pokaže veoma jaka, masivna reakcija", rekao je Hojzgen za DW. Ujedno je naglasio da Rusija mora tačno da zna šta će se dogoditi ako Putin zaista napadne Ukrajinu.
Kristof Hojzgen će na mjestu šefa Minhenske konferencije naslijediti Volfganga Išingera (75), koji je u svoje vrijeme isto tako bio jedan od najiskusnijih njemačkih diplomata. Išinger ovih dana vodi Minhensku konferenciju po zadnji put. Idućom, 60. konferencijom u Minhenu, predsjedavaće novi šef Kristof Hojsgen.
Bonus video:
