Predsjednik SAD Džo Bajden objavio je da uvodi sankcije protiv kompanije operatera gasovoda "Sjeverni tok dva", koji treba da prenosi gas iz Rusije do Njemačke.
Opširnije OVDJE.
Separatistički lider ukrajinskog otcjepljenog regiona koji podržava Rusija rekao je da ukrajinske vladine snage treba da se povuku sa teritorije na koju njegova samoproglašena država polaže pravo i da ponese svoje oružje sa sobom.
TASS je citirao Denisa Pušilina, šefa samoproglašene "Donjecke Narodne Republike", koji je ruskim državnim medijima rekao da bi takav scenario bio optimalan.
Svijet je suočen sa najozbiljnijom globalnom krizom mira i bezbjednosti posljednjih godina, poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš, prenosi Mina.
Gutereš je, obraćajući se Generalnoj skupštini UN-a povodom tenzija između Ukrajine i Rusije, kazao da je vrijeme za uzdržanost, razum i deeskalaciju.
"Vrijeme je za prekid vatre i vraćanje na stazu dijaloga i pregovora", rekao je Gutereš.
Dodao je da je potpuno posvećen rješavanju trenutne krize bez daljeg krvoprolića, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Svijet je suočen sa najozbiljnijom globalnom krizom mira i bezbjednosti posljednjih godina, a svakako i u vrijeme kada sam bio generalni sekretar“, naveo je Gutereš.
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba govorio je na sastanku Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Poručio je da bi početak rata velikih razmjera u Ukrajini bio kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo. Dodao je i da zajedno moraju iskoristiti ovu posljednju šansu da djeluju i zaustave Putina tu gdje jeste.
"Jasno je da on sam neće stati", istakao je Kuleba.
Opširnije OVDJE.
Vojska ruskog predsjednika Vladimira Putina spremna je koliko god može da pokrene ono što Sjedinjene Države vjeruju da bi mogla biti invazija na Ukrajinu, sa 80 odsto vojnika okupljenih oko Ukrajine na pozicijama za napad, rekao je u srijedu visoki američki zvaničnik.
"On je spreman koliko god može. Govorili smo svakog dana i sigurno je moguće da je danas taj dan", rekao je zvaničnik američke odbrane, ne predviđajući da će se invazija dogoditi u srijedu.
Evropska unija je zvanično usvojila prvi paket sankcija protiv Rusije kao odgovor na odluke Moskve o priznanju područja Donjecka i Luganska i na najavljeno slanje vojske u ta područja.
Opširnije OVDJE.
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel zakazao je za sjutra uveče u Briselu specijalni sastanak Savjeta na kom će biti razmotren najnoviji razvoj situacije oko Ukrajine.
Na sastanku koji je zakazan za 20 časova, biće riječi o zaštiti međunarodnog poretka, odnosima i ponašanju prema Rusiji i daljoj podršci Ukrajini i njenom narodu, naveo je Mišel u pozivnom pismu članovima Evropskog savjeta.
U 21. vijeku nema mjesta za promjenu granica primjenom sile i prinude, naveo je Mišel dodajući da agresivne akcije Rusije krše međunarodno pravo i teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine i podrivaju evropski bezbjednosni poredak.
Ukrajina bi mogla da uvede ograničenja na slobodu kretanja regrutovanih rezervista, uvede ograničenja u distribuciji informacija i medija i uvede provjeru ličnih dokumenata, navodi se u nacrtu teksta objavljenog danas.
Nacrt teksta treba da odobri parlament večeras, a stupio bi na snagu od četvrtka.
Predsjednik Volodimir Zelenski je ranije danas predložio uvođenje vanrednog stanja širom zemlje, pošto se zemlja sprema za moguću vojnu ofanzivu velikih razmjera iz Rusije.
Ukrajina zaslužuje status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), a Poljska i Litvanija će je u tome podržati, poručili su predsjednici tih država Andzej Duda i Gitanas Nauseda.
Opširnije OVDJE>>>
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan upozorio je danas svog ruskog kolegu Vladimira Putina u telefonskom razgovoru da Turska "neće priznati nikakvu mjeru koja utiče na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine", saopštilo je tursko predsjedništvo.
Opširnije OVDJE>>>
Ukrajina je danas proglasila vanredno stanje i poručila svojim građanima u Rusiji da napuste tu zemlju, dok je Moskva počela da evakuiše svoju ambasadu u Kijevu u skladu sa najnovijim zlokobnim znacima za Ukrajince koji strahuju od sveopšteg ruskog vojnog napada.
Agencija Rojters prenosi da je granatiranje intenzivirano na liniji kontakta u istočnoj Ukrajini, gdje je ruski predsjednik Vladimir Putin ove nedjelje priznao nezavisnost dva pobunjenička regiona koje podržava Moskva i naredio raspoređivanje ruskih trupa kao "mirovnjaka".
Ali još uvijek nije bilo jasnih naznaka da li on to planira da prati masovnim napadom desetina hiljada vojnika okupljenih u blizini ukrajinskih granica na svog susjeda.
Neizvjesnost je uznemirila finansijska tržišta, ali su cijene nafte u srijedu spustile, svjetske akcije su prekinule četvorodnevni pad, a potražnja za imovinom koja je zaštićena je opala dok su zapadni lideri i Ukrajina čekali Putinov sledeći potez.
"Predviđanje šta bi mogao biti sledeći korak Rusije, separatista ili lične odluke ruskog predsjednika, ne mogu da kažem“, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Pored 30-dnevnog vanrednog stanja, ukrajinska vlada je najavila obaveznu vojnu službu za sve muškarce vojnog uzrasta. Internet stranice ukrajinskog parlamenta, kabineta i ministarstva spoljnih poslova su neaktivne. Vladine veb stranice su doživjele nekoliko prekida rada posljednjih sedmica, za koje je Kijev okrivio sajber napade.
Moskva poriče da planira invaziju i opisala je upozorenja kao antirusku histeriju. Ali takođe nije preduzela nikakve korake da povuče trupe raspoređene duž ukrajinskih granica.
U srijedu je Rusija skinula zastave sa svoje ambasade u Kijevu, naloživši svojim diplomatama da se evakuišu iz bezbjednosnih razloga.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici predstavili su inkrementalne sankcije Rusiji, dok su jasno stavile do znanja da drže strože mjere u rezervi u slučaju invazije u punom obimu.
Sankcije Evropske unije odobrene u srijedu dodaće sve članove donjeg doma ruskog parlamenta koji su glasali za priznavanje separatističkih regiona u Ukrajini na crnu listu, zamrzavajući njihova sredstva i zabranjujući putovanja.
Lideri EU će takođe održati hitan samit u četvrtak kako bi razgovarali o tome šta dalje.
Britanija je najavila nova ograničenja kojima se Rusiji zabranjuje da izdaje nove obveznice na svojim tržištima bezbjednosti i pozvala je regulatora za emitovanje da istraži ruski međunarodni televizijski kanal RT kao propagandni medij.
"Biće još oštrije sankcije ključnim oligarsima, ključnim organizacijama u Rusiji, ograničavajući pristup Rusije finansijskim tržištima, ako dođe do invazije na Ukrajinu u punom obimu", rekla je britanska ministarka spoljnih poslova Liz Trus.
Ovi koraci prate mjere koje su objavljene u utorak, uključujući zamrzavanje odobrenja Njemačke za novi ruski gasovod i uvođenje novih američkih sankcija ruskim bankama.
Ali nijedna od do sada najavljenih mjera nije direktno usmjerena na samog Putina, niti se očekuje da će imati ozbiljne srednjoročne posljedice po Moskvu, koja ima više od 630 milijardi dolara međunarodnih rezervi. Rublja je pala, ali ne mnogo.
Zapadne zemlje već decenijama upozoravaju na mogućnost najkrvavijeg rata u Evropi. To se nije ostvarilo, ali očigledna prijetnja ostaje, ostavljajući kreatorima politike da se bore sa kalibracijom svog odgovora.
Samoproklamovani lider separatističke regije Donjeck, koja je priznata i podržana od strane Rusije, Denis Pušilin, izjavio je da želi da mirno odredi njihove granice, ali da i dalje zadržava pravo da zatraži rusku pomoć, prenosi Rojters.
U početku, Pušilin je favorizovao dijalog sa Ukrajinom. Ipak, rekao je da je njihov konflikt "na duže staze" postao kritičan i da će separatisti pobijediti uz pomoć Rusije.
"Raste agresija sa ukrajinske strane", kazao je Pušilin, optuživši Kijev da iscenira provokacije i izaziva žrtve civila.
Ukrajina negira separatističke optužbe da potpiruje konflikt s ciljem da nasilno vrati svoju teritoriju.
Pušilin je poručio da je evakuacija žena i djece, koja je počela prošle nedelje, bila neophodna da bi se separatistička vojska fokusira na odbranu svojih granica i teritorije. Istakao je da "vide da je mobilizacija u porastu".
Boris Džonson najavljuje paket vojne pomoći Ukrajini u svjetlu "sve prijetećeg ponašanja Rusije", piše Sky News.
"To će uključivati smrtonosnu i nesmrtonosnu pomoć kao što je odbrambeno oružje", poručio je premijer Velike Britanije.
Britanski ministar kulture zatražio je od tijela za medijsku regulaciju da istraže rusku RT televiziju zbog sumnje na potencijalno širenje dezinformacija, prenosi Rojters.
Andrej Turčak, visoki član ruske vladajuće partije, rekao je u srijedu da nijedna sila na svijetu ne može da promijeni pravni rezultat ruskog priznanja dva otcijepljena regiona u istočnoj Ukrajini.
Tokom posjete Donjecku, Turčak je rekao separatističkom lideru Donjecke Narodne Republike koju podržava Rusija da Rusija neće napustiti svoj narod.
On je rekao da je 93.000 ljudi već evakuisano preko granice u Rusiju.
Najviši zvaničnik za bezbjednost Ukrajine Aleksij Danilov kazao je da će Ukrajina proglasiti vanredno stanje na cijeloj svojoj teritoriji, osim Donjecka i Luganska gdje je ta mjera na snazi od 2014. godine, javlja Rojters.
On je kazao da će vanredno stanje trajati 30 dana sa mogućnošću produženja na još 30.
Ruska bezbjednosna služba FSB saopštila je u da je sprečila „teroristički čin“ na aneksiranom Krimu i uhapsila šest ruskih državljana za koje je rekla da su pristalice ukrajinske ekstremističke grupe, prenijela je agencija RIA.
FSB je saopštio da je takođe zaplijenio komponente za pravljenje eksplozivnih naprava, prenijela je RIA. Moskva je anektirala Krim 2014. godine.
Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo rekao je da je prijetnja ratom u Ukrajini izazvala "veliku bol" u njegovom srcu i pozvao političare da pred Bogom ozbiljno preispitaju savjest o svojim postupcima.
Papa Franjo je pozvao lidere da se suzdrže od bilo kakvih poteza koji bi izazvali daljnje patnje za ljude i proglasio Pepelnicu, 2. mart, međunarodnim danom posta i molitve za mir.
Ukrajinski parlament odobrio je uvođenje sankcija za 351 Rusa, uključujući parlamentarce koji su podržali priznavanje nezavisnosti teritorija pod kontrolom proruskih separatista i upotrebu ruskih trupa na istoku Ukrajine.
Sankcije ograničavaju gotovo sve moguće vrste aktivnosti, posebno zabranu ulaska u Ukrajinu, zabranjuju pristup imovini, novcu, imovini, dozvolama za poslovanje.
Vijeće sigurnosti bi trebalo uvesti sankcije nakon glasanja, prenosi Rojters.
Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine upozorilo je sve Ukrajince da ne posjećuju Rusiju i pozvalo sve državljane koji su tamo da napuste zemlju.
"Ministarstvo spoljnih poslova preporučuje građanima Ukrajine da se suzdrže od bilo kakvih putovanja u Rusku Federaciju, a da je oni koji su u zemlji napuste što prije", piše u zvaničnom saopštenju.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su vojni rezervisti dobili poziv, ali je isključio opštu mobilizaciju nakon što je Rusija objavila da će poslati vojsku na istok Ukrajine.
Zelenski je izjavio da će i dalje tražiti diplomatsko rješenje krize, naglasivši da Ukrajina neće ustupiti nikakvu teritoriju Rusiji, prenosi Rojters.
Zelenski je kazao da nema potrebe za opštom mobilizacijom i da moraju brzo popuniti ukrajinsku vojsku i druge vojne formacije.
"Kao vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine, izdao sam dekret o regrutaciji rezervista u posebnom periodu", rekao je on, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Prema njegovim riječima, mora se povećati spremnost ukrajinske vojske za sve moguće promjene u operativnoj situaciji.
Zelenski je javno kritikovao strane ambasade i ukrajinske biznismene što su napustili državu i poručio da "svi moraju ostati u Ukrajini".
"Njihova preduzeća se nalaze na ukrajinskom tlu, koje štiti naša vojska", kazao je on.
Bonus video:
