Vojnici, oklopna vozila, borbeni avioni… Njemačka vojska se priprema za premještanje jedinica za brze intervencije "NATO Response Force" koje se sastoje od 40.000 vojnika. Bundesver u tome učestvuje sa 13.700 vojnika. Ministarka odbrane Kristine Lambreht (SPD) informisala je njemačku javnost da je njeno Ministarstvo "pokrenulo nacionalne mjere odbrane".
"To znači da će građani možda idućih dana u javnom prostoru moći da vide više kretanja vojske. Može doći do ograničenja u saobraćaju, jer transportni kapaciteti na kopnu, na moru i u vazduhu moraju da budu spremni za vojne svrhe", rekla je Lambreht.
Cilj: Rumunija i Litvanija
Još tri aviona Eurofajter biće premještena u Rumuniju gdje će obezbjeđivati vazdušni prostor članica NATO. Prema navodima generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, u pripravnosti je više od 100 borbenih aviona Alijanse.
Već početkom februara njemačka ministarka odbrane naredila je da se ojača kontingent Bundesvera u Litvaniji. Tamo je prebačeno dodatnih 350 vojnikinja i vojnika sa 100 vozila. Oni su, između ostalog, opremljeni i pancer-haubicom 2.000, koja može da gađa ciljeve na 30 do 40 kilometara. Bundesver predvodi jedinice NATO u Litvaniji koje obezbjeđuju istočno krilo NATO. Ta misija uspostavljena je 2014, nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krima, što je bilo kršenje međunarodnog prava.
Zaštitni šljemovi nisu stigli u Ukrajinu
Njemačka i dalje neće isporučivati oružje Ukrajini – to je kancelar Olaf Šolc posljednjih dana ponovio više puta, a to je juče (24.2) na vanrednoj sjednici potvrdio i Odbor Bundestaga za odbranu. Njemačka vlada se obično poziva na načelo da u krizna područja ne isporučuje smrtonosno oružje. U konkretnom slučaju, to ne bi ni imalo smisla s obzirom na "rusku nadmoć", izjavila je predsjednica Odbora Mari Agnes Štrak-Cimerman (FDP).
Njemačka vlada je krajem januara Ukrajini obećala isporuku 5.000 šljemova, što je izazvalo podsmijeh u međunarodnoj javnosti. Ali, ni oni nikada nisu stigli u Ukrajinu.
"Čekamo znak ukrajinske vlade gdje da dostavimo šljemove“, rečeno je prije nedjelju dana u njemačkom Ministarstvu obrane i naglašeno da bi, nakon toga, isporuka mogla da bude obavljena u roku od tri dana.
Ukrajina želi protivvazdušne rakete
Proteklih godina Njemačka je pomagala prije svega sanitarnu službu ukrajinske vojske. Poklanjala je medicinsku opremu i omogućavala liječenje ukrajinskih vojnika u njemačkim bolnicama. Nedavno su estonska i njemačka vlada zajedno poklonile ukrajinskoj vojsci jednu poljsku bolnicu vrijednu više od pet miliona evura.
Međutim, ukrajinska ambasada u Berlinu je još prije nekoliko nedjelja saopštila da bi radije da dobije defanzivno oružje, prije svega raketne sisteme, kao i uređaje za elektronsko i noćno izviđanje.
Bundesver nema viškove
Iz krugova bliskih njemačkoj vladi prošle nedjelje se moglo čuti da će se provjeriti da li nešto od toga može da se isporuči. Ali, kako je rečeno, mora najprije da se sagleda šta uopšte stoji na raspolaganju.
"Mi u Bundesveru uopšte nemamo viškove uređaja za noćno osmatranje."
Još dramatičnije je to izrekao glavni inspektor njemačke vojske Alfons Mais.
On je na društvenim mrežama napisao: U Evropi je rat, "a Bundesver je manje-više praznih ruku". I još je dodao da je Bundesver uništen štednjom.
Mais je na taj način izrazio sumnju da je njemačka vojska sposobna da brani zemlju i obavlja svoje zadatke u sklopu NATO, jer je proteklih godina težište stavljeno na sporne misije u inostranstvu, recimo u Avganistanu i Maliju.
Posljedice štednje
Činjenica je da je budžet za odbranu u posljednjih pet godina povećan sa 37 milijardi eura (2017) na 50,3 milijarde (plan za 2022). Ali, u godinama prije toga se jako štedjelo. Kad je Bundestagu 2014. podnijet izveštaj, poslanici su bili šokirani - njemačkoj vojsci nedostajalo je mnogo važne opreme.
Po tom pitanju proteklih godina malo toga se promijenilo. I dalje postoji problem, recimo sa helikopterima, jer svaki drugi nije potpuno ispravan.
Ipak, vojno rukovodstvo stalno naglašava da je Bundesver u stanju da obavlja svoje zadatke "kratkoročno, fleksibilno i zajedno sa saveznicima".
Povjerenica Bundestaga za pitanje odbrane Eva Hegl u to sumnja.
"Sposobnost Bundesvera nije takva kakva bi morala da bude", izjavila je ta socijaldemokratska političarka u jednom TV-intervjuu.
Zahtjevi za drugačije postavljenim prioritetima
Hegl smatra da se mora utvrditi činjenično stanje i nakon toga drugačije postaviti prioriteti. U obuci bi, kaže, prije svega moralo da se misli na obezbjeđivanje granica NATO i njemačkih granica. Povjerenica Bundestaga za odbranu se zalaže za manje misija u inostranstvu, s manjim brojem vojnika, a jačanje odbrane Alijanse i sopstvene zemlje.
U tu svrhu Bundesver bi morao da bude "pripremljen, naoružan, opremljen i obučen", a to sada nije svuda slučaj, tvrdi Eva Hegl. Ako njemačkim vojnicima u Litvaniji nedostaje zaštitna oprema protiv hladnoće i kiše, onda to "nije prihvatljivo za jednu od najbogatijih zemalja na svijetu".
Podrška kancelara
Za isto to zalaže se i ministarka odbrane Kristine Lambreht, koja je na toj dužnosti od početka decembra. A i savezni kancelar Olaf Šolc smatra da su ti zahtjevi ispravni. U stvari, bilo je planirano da se budžet za Bundesver smanji, ali s obzirom na rat u Ukrajini, on će sigurno morati da bude povećan.
Bonus video:
