Njemačka šalje ratne avione Tornado i pomorski patrolni avion u izviđačku misiju u područje Baltičkog mora, saopštila je njemačka misija pri NATO-u.
Portparolka ministarstva odbrane u Berlinu rekla je da ne može odmah da iznese detalje zbog operativnih bezbjednosnih zabrinutosti, prenosi Rojters.
Njemačka mornarica je ranije tokom dana poslala šest dodatnih ratnih brodova, od kojih četiri u Baltičko more.
Evropska unija (EU) i njihovi saveznici spremni su da uvedu dodatne sankcije Rusiji, saopštila je večeras Jelisejska palata.
Francusko predsjedništvo je to navelo poslije video konferencije na kojoj su učestvovali zvaničnici Francuske, SAD, Velike Britanije, Kanade, Njemačke, Italije, Japana, Poljske, Rumunije, EU i NATO-a.
"Dodatne sankcije će biti uvedene i to je prioritet" i mogu biti uvedene narednih dana jer je "hitno da predsjednik Rusije Vladimir Putin plati cijenu rata", navela je Jelisejska palata poslije sastanka.
Rusija je 24. februara rano ujutro pokrenula napad na Ukrajinu. Rusku operaciju je osudila međunarodna zajednica, a zapadne zemlje su kao odgovor uvele ekonomske sankcije Moskvi.
Dvanaest članova ruske diplomatske misije u UN dobili su naređene da napuste SAD prije kraja marta, rekao je danas ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzija na konferenciji za novinare.
Ambasador je prije početka konferencije za novinare rekao da je upravo dobio tu informaciju.
"To je loša vijest", rekao je Nebenzija.
On nije rekao da li je on među tih 12 diplomata ni razlog koji su SAD navele, i da li je vezan za rat u Ukrajini.
Ruska misija pri UN ima oko 100 ljudi, prema jednom ruskom diplomatskom izvoru.
Ambasador je osudio nepoštovanje preuzetih obaveza SAD, zemlje domaćina, vezano za propise primjenjive na strance koji rade u UN.
Stejt department je naveo za Frans pres da za sada nema reakciju na tu objavu Rusije.
Evropska unija (EU) danas je dodala portparola ruskog predsjednika Vladimira Putina i nekoliko oligarha na svoju crnu listu ličnosti koje su sankcionisane zamrzavanjem imovine i zabranom putovanja zbog podrške ratu protiv Ukrajine.
Šest oligarha, nekoliko ličnosti bliskih ruskom predsjedniku, uključujući njegovog portparola (Dmitrija Peskova) i desetak novinara nalaze se na listi od 26 imena.
Zemlje članice EU su odobrile taj spisak koji je danas objavljen u Službenom listu EU.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin i šef diplomatije Sergej Lavrov već se nalaze na tom spisku.
Kancelarija glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda saopštio je danas da će tražiti dozvolu da otvori istragu o navodnim ratnim zločinima u Ukrajini, prenosi Rojters.
Britanska agencija navodi da ovaj potez dolazi nekoliko dana nakon ruske invazije na susjednu državu te da je gužilac Karim Kan u petak rekao da bi sud mogao da istražuje navodne zločine tokom borbi.
Francuska ambasada u Ukrajini prebačena iz Kijeva u Lavov na zapadu, zbog rizika i prijetnji u glavnom gradu poslije početka ruske invazije na tu zemlju, izjavio je večeras šef francuske diplomatije Žan-Iv Le Drian.
"Odlučili smo, na zahtjev predsjednika republike, da premjestimo ambasadu koja je do sada bila u Kijevu. Zbog rizika i prijetnji koje su nadvili glavni grad Ukrajine, ambasada se premješta u Lavov", rekao je Le Drian za francusku onlajn televiziju BFMTV.
Prije Francuske, SAD, Kanada i Izrael su prebacile svoje ambasade u Lavov.
"Ambasador ostaje u Ukrajini, da bude podrška i našim građanima i ukrajinskim vlastima", dodao je Le Drian navodeći da ima oko 1.000 Francuza u Ukrajini.
Pokret zatvorenog ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog pozvao je danas na kampanju građanske neposlušnosti u znak protesta zbog ruske invazije na Ukrajinu, prenijela je agencija Rojters na svom sajtu.
Povezani članci
Amerikanci ne bi trebalo da budu zabrinuti oko nuklearnog rata, saopštio je danas Džozef Bajden, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD), dan nakon što je predsjednik Rusije, Vladimir Putin, stavio nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti dok traje invazija Rusije na Ukrajinu.
Akcije Evropske unije (EU) i njena uloga u događajima u Ukrajini neće ostati bez oštrog odgovora, saopštilo je večeras rusko Ministarstva spoljnih poslova i poručilo da će Rusija nastaviti da obezbeđuje sprovođenje vitalnih nacionalnih interesa, bez obzira na sankcije, prenosi Tanjug.
"Vrijeme je da zapadne zemlje shvate da je njihova nepodijeljena dominacija u globalnoj ekonomiji odavno prošlost“, ističe se u saopštenju, prenosi Interfaks.
Napominje se da će "građani i strukture EU uključene u snabdijevanje Oružanih snaga Ukrajine smrtonosnim oružjem i gorivom biti odgovorni za sve posledice takvih akcija u kontekstu tekuće specijalne vojne operacije".
Turska je saopštila danas da će primijeniti međunarodnu konvenciju koja joj dozvoljava da zatvori prolaze na ulazu u Crno more za ratne brodove "ratobornih zemalja".
Turska je zabranila prolaz svim ratnim brodovima u Crno more kroz Bosfor i Dardanele, bilo da zemlje koje izlaze na Crno more ili ne, rekao je večeras turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu. Prema Konvenciji iz Montrea iz 1936. godine Turska ima prava da zabrani korišćenje prolaza Bosfor i Dardanele u vrijeme rata. Ukrajina je tražila od Turske da primijeni tu konvenciju i zabrani pristup ruskim ratnim brodovima. Prema konvenciji Turska takođe može da odobri izuzetak za prolaz brodovima koji se vraćaju u svoje luke, pa je to unijelo neku konfuziju o primjeni zabrane pošto je nekim brodovima luka u Crnom moru. Turska je kritikovala rusku vojnu agresiju na Ukrajinu ali takođe pokušava da balansira svoje bliske veze sa Ukrajinom sa svojim interesima da ne poremeti svoj krhki ekonomski odnos sa Rusijom.
Portali nekoliko ruskih medija danas su hakovani i na njihove naslovne strane je postavljena poruka kojom se osuđuje invazija Rusije na Ukrajinu, dok su druge blokirale ruske vlasti zbog izveštavanja o tom ratu, prenosi Beta.
Hakerskim napadom su pogođeni državna novinska agencija TASS, prorežimski list Izvestija i brojni drugi mediji, a poruku su potpisali grupa hakera Anonimus i "ravnodušni novinari u Rusiji".
"Poštovani građani, pozivamo vas da zaustavite ovo ludilo, ne šaljite sinove i muževe da umru. Za nekoliko godina živjećemo kao u Sjevernoj Koreji. Šta je od toga za nas? Da (predsjednik Vladimir) Putin uđe u udžbenike istorije? To nije naš rat, hajde da ga zaustavimo", pisalo je u poruci na hakovanim sajtovima.
Pristup većini hakovanih sajtova obnovljen je u roku od sat vremena od napada. Agencija TASS je saopštila da su u poruci hakera bile "informacije koje nemaju nikakve veze sa stvarnošću".
Rusko regulatorno tijelo za medije Roskomnadzor blokiralo je danas nekoliko ruskih i ukrajinskih medija zbog njihovog izvještavanja o invaziji na Ukrajinu.
Ruski časopis Nju tajms, koji je otvoreno kritikovao Kremlj, blokiran je zbog iznošenja detalja o ruskim vojnim žrtvama u Ukrajini koje rusko ministarstvo odbrane nije objelodanilo.
Francuski predsjednik Emanuel Makron razgovarao je danas sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i ponovio je međunarodne pozive Moskvi da prekine napade na Ukrajinu, prenosi Mina.
Makron je istakao potrebu za hitnim prekidom vatre.
Navodi se da je zatražio od Putina da zaustavi sve napade na civile i mjesta stanovanja, očuva civilnu infrastrukturu i osigura glavne puteve.
Putin je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, potvrdio spremnost da se posveti tim zahtjevima.
U saopštenju Kremlja o istom telefonskom razgovoru se navodi da je Putin rekao Makronu da je "dogovor moguć samo ako se uzmu u obzir legitimni sigurnosni interesi Rusije".
Kako je saopšteno, to uključuje "priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom i rješavanje ciljeva demilitarizacije i denacifikacije ukrajinske države i osiguravanje njenog neutralnog statusa".
Francuska je u svom saopštenju navela da je Makron zatražio i od svog ruskog kolege da ostane u kontaktu narednih dana, kako bi se dalje nasilje spriječilo, na šta je on, kako se navodi, pristao.
Na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), koja funkcioniše posebno zahvaljujući saradnji SAD i Rusije, za sada ne utiču ekstremne tenzije između dvije zemlje, zbog ruske invazije na Ukrajinu, saopštila je večeras američka svemirska agencija - NASA.
Međutim, agencija je navela da ipak radi na rješenjima bez pomoći Rusije, prenosi Beta.
Povezani članci
Oko 250.000 ljudi marširalo je danas ulicama Kelna, gdje se tradicionalna karnevalska parada pretvorila u mobilizaciju protiv rata u Ukrajini, saopštili su organizatori i njemačka policija.
Mirovni protest organizovan je kao zamjena za uobičajenu paradu ruža, poznati njemački karneval, koji je otkazan zbog koronavirusa.
Organizatori su naveli da se okupilo više od 250.000 ljudi.
Mnogi učesnici su zamijenili šarene kostime za dvobojnu - plavu i žutu odjeću, boje ukrajinske zastave.
Demonstranti su nosili natpise "Stop Putinu" i "Ne ratu".
Demonstranti su minutom ćutanja odali poštu poginulima u ruskoj invaziji na Ukrajinu koja je počela 24. februara.
Skup u Kelnu održan je poslije nekoliko sličnih skupova širom svijeta na kojima se okupilo nekoliko stotina hiljada ljudi osuđujući rusku ofanzivu.
Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirski zatražio je hitno protjerivanje Rusije iz Interpola, prenio je britanski Gardijan, navodi Tanjug.
Rusija treba da bude isključena iz Interpola zbog kršenja njegovih osnovnih principa i masovne zloupotrebe sredstava i usluga za prikrivanje svojih zločina i progona političkih neprijatelja, posebno u Ukrajini, objavila je televizija Hromadske.
Ukrajinska Vrhovna rada usvojila je danas saopštenje u kome zahtijeva da se Rusiji oduzme mjesto stalne članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) i u svim specijalnim institucijama, prenosi Tanjug.
To je napisao predsjednik Vrhovne rade Ruslan Stefančuk na svojoj Fejsbuk stranici, prenio je Ukrinform.
"Oduzeti Rusiji mjesto stalne članice u Savjetu bezbjednosti UN, isključiti Rusiju iz UN i svih drugih specijalnih institucija. Ovo saopštenje podržali su svi šefovi poslaničkih frakcija i grupa na sjednici Koordinacionog savjeta", napisao je Stefančuk.
Državne kompanije koje imaju monopol na maloprodaju alkoholnih pića u Finskoj i Švedskoj saopštile su danas da su uklonile sva ruska pića, među kojima votku, sa svojih rafova poslije početka invazije Rusije na Ukrajinu.
Alko, kao odgovoran operater, obustavio je od danas prodaju ruskih proizvoda iz svog asortimana u prodavnicama i onlajn, navodi se u saopštenju finske kompanije.
"Situacija u Ukrajini je šokantna i mi smo je ozbiljno shvatili", izjavila je za AFP Anu Koskinen, portparolka grupe koja nudi više od 11.000 proizvoda, uključujući oko 30 ruskih proizvoda, uglavnom votku.
Simbolična mjera, odluka, koja se odnosi na 0,1 odsto Alkovog prometa, donijeta je u znak solidarnosti sa Ukrajinom.
U susjednoj Švedskoj, Sistembolaget je donio sličnu odluku.
Državna kompanija je odlučila da odmah i na neodređeno vrijeme zaustavi prodaju svih ruskih proizvoda u svom asortimanu i da otkaže sve planirane promocije ruskih proizvoda, navodi se u saopštenju.
Kompanija Šel (Shell) saopštila je danas da se povlači iz Rusije i iz svojih zajedničkih ulaganja sa ruskom kompanijom Gasprom i povezanim firmama zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Šel povlači svoj udio od 27,5 odsto u postrojenju tečnog prirodnog gasa Sahalin-II i svoj udio od 50 odsto u projektu Salim Petroleum Development (Salym) i Gidan enerdži (Gydan energy).
Kompanija takođe namjerava da prekine svoje učestvovanje u projektu Sjeverni tok dva.
"Šokirani smo gubitkom života u Ukrajini, za kojim žalimo, kao rezultat bezumnog čina vojne agresije koja prijeti evropskoj bezbjednosti", rekao je generalni direktor Šela Ben van Beurden.
Šelov potez uslijedio je dan pošto je njihov rival BP objavio planove da se oslobodi svog udjela od gotovo 20 odsto u kompaniji Rosnjeft, koja je pod kontrolom države Rusije.
Takođe juče norveška firma Ekvinor (Eqinor) saopštila je da će zaustaviti svoje nove investicije u Rusiju i početi da prodaje svoju imovinu toj zemlji.
Šelova najveća investicija u Rusiji je njegov udio u projektu Sahalin-II u vodama blizu ostrva Sahalin kod ruske istočne obale.
Kompanija Mitsui sa sjedištem u Japanu ima udio od 12,5 odsto u tom projektu a Micubiši ima 10 odsto.
Mađarska je saopštila danas da neće dozvoliti transfer oružja za Ukrajinu preko svoje teritorije poslije odluke Evropske unije i zemalja članica da šalju vojnu pomoć Ukrajini.
"Nećemo dozvoliti transfer ubilačkog oružja preko mađarske teritorije", rekao je mađarski ministar Peter Sijarto na Fejsbuku.
Ta odluka je donijeta da osigura bezbjednost Mađara kako u svojoj zemlji tako i na granici sa Ukrajinom, rekao je on.
"Te isporuke mogu lako da postanu mete vojnih napada. Naš najvažniji zadatak je da garantujemo bezbjednost zemlje i mađarskog stanovništva i prema tome ne treba da budemo umiješani u rat koji se odvija pored nas", dodao je on.
Šef evropske diplomatije Žozep Borelj objavio je da će Evropska unija deblokirati 450 miliona eura za finansiranje nabavke i isporuke oružja od strane država članica za Ukrajinu.
Mađarski premijer Viktor Orban je nastojao da održava bliske veze sa Rusijom ali Mađarska se pridružila drugim zemljama EU u uvođenju sankcija Moskvi.
Mađarska vlada, poznata po svojoj politici protiv migranata otvorila je svoje granice Ukrajincima koji bježe od rata. Prema Visokom komesarijatu UN za izbjeglice gotovo 85.000 ljudi prešlo je granicu i došlo u Mađarsku.
Više pograničnih gradova su pretvorili javne zgrade u centre za prihvat, a stanovnici daju odjeću i hranu izbjeglicama, navelo je ministarstvo unutrašnjih poslova.
Sjedinjene Amerićke Države (SAD) su saopštile danas da nisu primijetile nikakvu "konkretnu" promjenu u nuklearnom stavu Rusije od kada je predsjednik Vladimir Putin stavio svoje snage za odvraćanje u stanje pripravnosti.
"Mi stalno nadziremo i pratimo koliko možemo bliže, dan poslije objave ruskog predsjednika", rekao je novinarima visoki zvaničnik Pentagona.
Ruska vojska je danas saopštila da je stavila snage za nuklearno odvraćanje u stanje visoke pripravnosti, u skladu sa naredbom predsjednika Vladimira Putina.
"Ne mislim da smo vidjeli bilo šta konkretno kao posljedicu njegove odluke, u svakom slučaju ne još", rekao je američki zvaničnik.
On je priznao da je teško znati šta stoji iza Putinove naredbe ali sama činjenica da se pomijene ili preti pribegavanjem nuklearnim snagama je "nepotrebno" i predstavlja značajnu eskalaciju, rekao je taj zvaničnik i ponovio da NATO "nikad" nije prijetio Rusiji.
Pored promjene stanja nuklearnih snaga koju je odlučio Putin, saveznica Rusije Bjelorusija u nedjelju je organizovala referendum na kome je između ostalog ukinuta obaveza te zemlje da ostane "nenuklearna zona".
Zapad je osudio tu promjenu koja bi prema njima mogla da dozvoli Moskvi da premjesti nuklearno oružje u Bjelorusiju, koja je susjed Ukrajine i takođe se graniči sa više zemalja NATO.
Upitan da li su takva kretanja već primijećena on je odgovorio odrečno.
On je takođe dao uvjeravanja da izgleda da u ovoj fazi bjeloruska vojska nije ušla u Ukrajinu kao pojačanje ruskih snaga.
"Nismo vidjeli nikakve naznake koje pokazuju da su bjeloruski vojnici dobili naređenja da uđu u Ukrajinu i svakako nikakve naznake koje pokazuju da su već ušli ili da već ulaze", rekao je on.
Prema našem saznanju snage koje su ušle u Ukrajinu su sve ruske, dodao je on i naveo da je do sada na ukrajinsku teritorij ušlo 75 odsto borbenih snaga koje je Rusija poslednjih meseci nagomilala na granici.
Bonus video:
