Svjetski brendovi obustavljaju poslovanje u Rusiji.
Opširnije OVDJE>>>
Patrijarh Ruske pravoslavne crkve kazao je da su gej parade ponosa dio razloga za rat u Ukrajini.
Opširnije OVDJE>>>
Samo sa plastičnom kesom, pasošem i brojem telefona ispisanim na ruci, nakon pređenih i dugih 1.500 kilometara, Hasan Pisetskaja je zakoračio u Slovačku i strahote rata konačno ostavio iza sebe.
Opširnije OVDJE>>>
Ni rat nije ugasio duh 8. marta u Ukrajini. Iako se ova zemlja 13. dan brani od bombi koje padaju na Kijev i ostale gradove, Ukrajinci ni u takvom okruženju nisu zaboravili Međunardni dan žena.
Opširnije OVDJE>>>
Ruske snage spremne su da u srijedu od 10 časova po moskovskom vremenu (8 sati po srednjeevropskom vremenu) obezbijede koridore kako bi ljudi mogli da napuste Kijev i još četiri grada, citirala je večeras ruska novinska agencija TASS visokog ruskog zvaničnika.
Agencija Rojters, pozivajući se na TASS, prenosi da će informacije o koridorima iz Kijeva, Černigova, Sumija, Harkova i Marijupolja biti poslate potpredsjednici ukrajinske vlade Irini Vereščuk, rekao je neimenovani zvaničnik.
Volodimir Zelenski se zahvalio Sjedinjenim Američkim Državama i predsjedniku Džozefu Bajdenu zbog uvođenja zabrane uvoza nafte i gasa iz Rusije.
"Hvala na udaru u srce Putinove ratne mašine i zabrani nafte, gasa i uglja za tržišta SAD. Ohrabrite i druge zemlje i lidere da vas slijede", napisao je predsjednik Ukrajine na Tviteru.
Ukrajinske vlasti ponovo nisu bile u mogućnosti da evakuišu civile iz grada Mariupolja na jugu Ukrajine, rekla je potpredsjednica vlade Irina Vereščuk, opisujući humanitarnu situaciju u opkoljenom gradu kao katastrofalnu.
Humanitarni koridori iz Mariupolja koje nudi Rusija i koji vode do ruske ili bjeloruske teritorije su neprihvatljivi, rekla je ona tokom televizijskog obraćanja.
Ruske snage su više puta pokušavale da zauzmu južnu regionalnu prijestonicu Mikolajev u napadima koje su odbile ukrajinske trupe, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Aleksij Arestovič.
"Trebalo bi im deset puta više sile da zauzmu Mikolajev", rekao je on tokom televizijskog brifinga.
Ukrajinske trupe odbile su danas napore ruskih snaga da uđu u grad Harkov na istoku zemlje i osujetile planiranu operaciju 120 ruskih padobranaca u blizini granice, rekao je regionalni guverner Oleh Sinehubov.
Padobranci su se spustili u ukrajinski pogranični grad Vovčansk, oko 50 kilometara sjeveroistočno od Harkova, ali su ih ukrajinske snage razbile, rekao je Sinehubov, prenosi Rojters.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se ograničava uvoz i izvoz određene robe i sirovina "kako bi se obezbijedila bezbjednost Ruske Federacije", javila je agencija Interfaks.
Agencija Rojters prenosi da nije precizirano koja će roba i materijali biti ograničeni.
Skoro 3.500 civila evakuisano je daans iz grada Sumi na sjeveru Ukrajine u skladu sa privremenim prekidom vatre koji je uglavnom održan, rekao je regionalni guverner Dmitro Živicki u televizijskom intervjuu.
Oko 1.700 evakuisanih bili su strani studenti koji studiraju na univerzitetima u Sumiju, rekao je on, dodajući da je prekid vatre jednom narušen pucnjavom u blizini kontrolnog punkta.
Najmanje 27 civila je ubijeno u napadima ruskih snaga na grad Harkov na istoku Ukrajine u protekla 24 sata, izjavio je zvaničnik ukrajinske regionalne policije Sergej Bolvinov.
Ukupno, 170 je ubijeno širom regiona Harkova od početka ruske invazije 24. februara, uključujući petoro djece, rekao je on u onlajn objavi.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je britanskim poslanicima da je pitanje sa kojim se njegova zemlja suočava "biti ili ne biti" nakon ruske invazije i ponovio pozive za veću pomoć, uključujući oštrije sankcije Moskvi.
"Pitanje za nas je sada biti ili ne biti", rekao je Zelenski u Donjem domu putem video-linka danas. To je prvi put da se predsjednik druge zemlje obratio u glavnoj dvorani Vestminstera.
"Mogu vam dati konačan odgovor: definitivno će biti", rekao je Zelenski.
On je dobio ovacije poslanika u britanskom Donjem domu na početku i na kraju govora.
Zelenski se zahvalio premijeru Britanije Borisu Džonsonu, na podršci Ukrajini protiv Rusije.
Kazao je i da Britanija i druge zapadne zemlje moraju da idu dalje, nastavljajući sa novim sankcijama. Tražio je od njih da priznaju Rusiju kao "terorističku državu".
"Nećemo odustati i nećemo izgubiti. Borićemo se do kraja na moru, u vazduhu, nastavićemo da se borimo za našu zemlju. Borićemo se u šumama, na poljima, na obalama, ulicama", rekao je Zelenski prenosi Rojters
"Molim vas da povećate pritisak sankcija protiv ove zemlje (Rusije) i molimo vas da priznate ovu zemlju kao terorističku državu, i molimo vas da se uvjerite da naše ukrajinsko nebo bude bezbjedno... Molimo vas da uradite ono što treba da se uradi".
Zelenski se redovno obraća svom narodu i svijetu iz Kijeva otkako je Rusija napala njegovu zemlju, u onome što predsjednik Rusije Vladimir Putin naziva "specijalnom vojnom operacijom" da se zemlja oslobodi lidera koje on opisuje kao neonaciste.
Ukrajinski lider je nastavio da poziva Zapad da učini više da pomogne zemlji za koju kaže da se ne bori samo za svoj opstanak već i da spase demokratiju u cijeloj Evropi.
Britanija je postala jedan od najbližih saveznika Ukrajine od invazije, a Džonson je često razgovarao sa Zlenskim telefonom, prenosi Rojters.
Britanski BBC saopštio je da će nastaviti sa izvještavanjem na engleskom jeziku u Rusiji nakon što je to obustavio kako bi procijenio implikacije novog zakona.
BBC je u petak saopštio da je pauzirao sa izvjetavanjima u Rusiji nakon što je tamošnji parlament usvojio zakon kojim može da se izrekne zatvorska kaznu do 15 godina za svakoga za koga se utvrdi da namjerno širi "lažne" vijesti.
"Razmotrili smo implikacije novog zakona zajedno sa hitnom potrebom da se izvještava iz Rusije. Nakon pažljivog razmatranja, odlučili smo da nastavimo sa izvještavanjem na engleskom jeziku iz Rusije od večeras (utorak, 8. marta)", navodi se u saopštenju BBC.
"Ovaj ključni dio priče ćemo ispričati nezavisno i nepristrasno, poštujući stroge uređivačke standarde BBBc. Bezbjednost našeg osoblja u Rusiji ostaje naš prioritet broj jedan", saopšteno je.
Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je Rusija uništila skoro 900 ukrajinskih tenkova i drugih oklopnih vozila.
Agencija Rojters, pozivajući se na Interfax, prenosi da je iz ruskog ministarstva odbrane saopšteno da su od početka "vojne operacije" uništena i 84 drona.
Troje odraslih je poginulo, a troje djece ranjeno u eksploziji protivpješadijske mine u oblasti Černigov na 150 kilometara sjeverno od Kijeva, rekla je danas Ljudmila Denisova zadužena za ljudska prava u ukrajinskom parlamentu.
Ti civili su bili svi u kolima, odrasli su stradali na licu mjesta, a djeca su zadobila povrede različite težine i prebačena su u bolnicu, rekla je ona.
Ona je naglasila da su protivpješadijske mine koje je ruska vojska postavila u oblasti Černigov zabranjeni međunarodnim pravom, i da je upotreba te vrste oružja protiv civilnog stanovništva zločin protiv čovječnosti.
U Ukrajini ne radi 61 bolnica zbog napada ruskih snaga, kazao je ministar zdravlja Viktor Ljaško.
"Teroristi iz zemlje agresora su stavili van pogona 61 bolnicu", rekao je on u televizijskoj izjavi, dodajući da vlasti nisu bile u mogućnosti da isporuče kritične medicinske zalihe zajednicama na liniji fronta zbog nedostatka "humanitarnih koridora".
Rusija, prenosi agencija Rojters, demantuje da je napadala civilne ciljeve.
Drugi konvoj evakuisanih napustio je ukrajinski grad Sumi kroz "humanitarni koridor" stvoren dogovorom o privremenom sporazumu o prekidu vatre sa Rusijom, rekao je zamjenik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Kirilo Timošenko.
Ranije danas, regionalne vlasti su saopštile da je prekid vatre uglavnom održan, omogućavajući prvi talas evakuacije civila, uključujući 1.000 stranih studenata.
Evropska komisija objavila je planove o smanjenju zavisnost EU od ruskog gasa za dvije trećine ove godine i plan o prekidu oslanjanja na ruske isporuke goriva "znatno prije 2030. godine".
Izvršna vlast Evropske unije je rekla da će to učiniti prelaskom na alternativna snabdjevanja i bržim širenjem čiste energije u skladu sa planovima, za čije sprovođenje će u velikoj mjeri biti odgovorne nacionalne vlade.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava saopštila je da je potvrdila 1.335 civilnih žrtava u Ukrajini, uključujući 474 poginulih i 861 povrijeđenih, od početka ruske invazije 24. februara.
Ali broj civila je bio nepotpun dok se ne potvrde izveštaji, navodi se u saopštenju: „Ovo se tiče, na primjer, gradova Volnovaha, Marijupolj, Izijum gdje postoje navodi o stotinama civilnih žrtava“, prenosi Rojters.
Prethodni broj poginulih civila, objavljen u ponedjeljak, iznosio je 406.
„Nije prošao nijedan dan bez vesti o desetinama civilnih žrtava koje su rezultat neselektivnog bombardovanja i granatiranja stambenih područja većih ukrajinskih gradova“, rekla je Jevgenija Filipenko, ukrajinska ambasadorka pri UN u Ženevi, Savetu UN za ljudska prava u utorak.
Bonus video:
