Rusija namjerno uništava osnove savremenog međunarodnog pravnog poretka, saopšteno je danas iz Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.
"Prošlo je više od mjesec dana od početka ruske agresije u Ukrajini, koju Kremlj naziva "specijalnom vojnom operacijom". Za to vrijeme uništene su hiljade kuća, stotine bolnica, škola, infrastrukturnih objekata za održavanje života, a što je najgore, hiljade civila je poginulo. Zvaničnici Ruske Federacije u svojim govorima stalno koriste zvanično vještački eufemizam "specijalna vojna operacija" kako bi obmanuli javnost i što više otežali rad međunarodnih pravnika, sudija domaćih i međunarodnih sudova. Treba priznati da ruski stručnjaci u oblasti međunarodnog prava (u stvari, ne mogu se nazvati advokatima, samo zato što ova riječ potiče od latinskog Juris - pravo, značenje djelatnosti pravih advokata je trijumf pravde), temeljno su bili pripremljeni za buduća suđenja prije početka ruske agresije", ističe se u saopštrenju Ambasade Ukrajine.
Oni su dodali da eufemizam "specijalna vojna operacija", u suštini znači pojam "rata", komplikuje pozivanje u pravnom postupku na takve fundamentalne izvore međunarodnog prava kao što su Haške konvencije iz 1907. godine, uključujući Konvenciju o zakonima i običajima ratovanja o Zemljište.
"Pokušaji Rusije da koristi eufemizam nisu novi. Tokom 2014. godine, tokom vojne nezakone aneksije Autonomne Republike Krim - teritorije suverene države Ukrajine, ruska propaganda, pa čak i zvaničnici, aktivno su koristili eufemizam "pristojni ljudi" prema vojnom osoblju Ruske Federacije. Bez sumnje, ovaj eufemizam su razvili kvalifikovani stručnjaci iz oblasti informacija i psihološkog uticaja. Riječ "pristojan" se podsvjesno povezuje sa značenjem "humanosti", "dobre namjere" i aktivno obmanjuje potrošače masovnih medija koji nemaju iskustva u razumijevanju konkretne situacije i otežava pravnicima koji se suočavaju sa problemom praktičnog tumačenja zakona", kazali su iz Ambasade Ukrajine.
Oni su poručili da se nažalost, upotreba takvih metoda pokazala prilično efikasnom.
"Trenutna upotreba izmišljenog koncepta "specijalne vojne operacije" je pojačana upotrebom lažnih navoda o prisustvu "fašista", "nacista" u Ukrajini, razvoju oružja za masovno uništenje, "ugnjetavanju" ruskog govornog lica. Pa čak i djela genocida nad civilnim stanovništvom. Upotreba riječi "posebna" ukazuje na selektivnost ("nemasovnost") vojnih operacija koje su u toku, a riječ "operacija" je skrenula pažnju sa koncepta "rata". Upotreba eufemizama i lažnih tvrdnji kao "pravnih smetnji" je element hibridnog ratovanja. Jedan takav primjer je Rusija, kao opravdanje, objavila da je jedan od ciljeva izvođenja "specijalne vojne operacije" bio "sprečavanje genocida nad stanovništvom Donjecke i Luganske oblasti Ukrajine", piše u saopštenju.
Iz ambasade su kazali da je Ukrajina 26. februara 2022. podnijela tužbu Međunarodnom sudu pravde (ICJ) protiv ruskog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1947. godine.
"Ukrajina je takođe podnijela zahtjev za privremene mjere, u suštini tražeći od Međunarodnog suda pravde da naredi Rusiji da prestane da vodi rat u Ukrajini. Međutim, prvi put je Rusija odbila da učestvuje na saslušanjima. Ovaj slučaj je napravio presedan. Moskva je do sada uvijek učestvovala na sjednicama Suda, branila se, argumentovala, između ostalog, negirajući nadležnost Suda. Čak i kada odluke o nadležnostima nisu bile u korist Ruske Federacije, ona je nastavila da učestvuje u raspravama, stvarajući sliku poštovanja i povjerenja u odluke Suda. Sve se to dogodilo jer je Sud UN veoma važna institucija u svijetu, čije su aktivnosti bile važne i za samu Rusku Federaciju", poručili su iz Ambasade Ukrajine.
Dodali su i da je ovoga puta Rusija pokazala nepoštovanje prema jednom od najautoritetnijih međunarodnih sudova.
"Posebno je potrebno napomenuti da Rusija nije ni pokušala da objasni razloge odbijanja procesa, očigledno zbog nespremnosti da pravno brani svoj stav o lažnom "genocidu" stanovništva u oblastima Luganska i Donjecka. Treba napomenuti da takvo ponašanje Rusije svjedoči o priznavanju sopstvene gubitničke pozicije. Pored toga, ova situacija se razvila zbog činjenice da su strani, pa čak i ruski savjetnici Ruske Federacije, koji su ranije branili Rusiju, uključujući i sporove protiv Ukrajine nakon agresije 2014. godine, ovog puta najavili da odbijaju da je zastupaju pred Međunarodnim sudom Pravda. Smatrali su da je nemoguće predstavljati zemlju koja potpuno negira međunarodno pravo", kazali su iz Ambasade Ukrajine.
U saopštenju se navodi i da se može izvući važan zaključak da Rusija namjerno uništava osnove savremenog međunarodnog pravnog poretka.
Navoe i da je 16. marta, predsjednica Međunarodnog suda pravde (MSP) Joan Donoghue objavila odluku Međunarodnog suda pravde: "Ruska Federacija, do konačne odluke o slučaju, odmah će obustaviti borbena dejstva koja je započela 24. februara 2022. na teritoriji Ukrajine. Ruska Federacija mora osigurati da bilo koje vojne ili regularne formacije koje ona može upravljati ili podržavati, kao i bilo koje organizacije ili lica koje ona može indirektno kontrolisati, neće preduzimati dalje akcije u ovim operacijama. Sud ima nadležnost da istraži da li se u Ukrajini dešava genocid. Sud nema dokaza da Ukrajina vrši genocid na svojoj teritoriji, kako je tvrdila Rusija. Sud sumnja da Konvencija o sprječavanju zločina genocida dozvoljava jednostranu vojnu akciju u drugoj državi radi sprječavanja genocida."
Iz Ambasade Ukrajine su rekli da je sljedećeg dana nakon objavljivanja odluke Suda, Dmitrij Peskov, portparol predsjednika Ruske Federacije, rekao da Rusija neće da ispoštuje prvu odluku MSP po tužbi Ukrajine protiv Rusije: "Ne možemo ovo da prihvatimo odluka u obzir. Međunarodni sud pravde ima tako nešto kao "saglasnost strana". Ovdje ne može biti dogovora... U ovom slučaju, to je nešto što ne možemo uzeti u obzir."
"Nepriznavanje odluke MSP nije samo još jedno grubo kršenje međunarodnog prava, već i ozbiljan razlog za reviziju statusa Rusije u organima Ujedinjenih nacija, a prije svega statusa stalne članice Saveta bezbjednosti. Nažalost, proces u ovom pravcu teče veoma sporo, savremeno međunarodno pravo karakteriše konzervativizam i nedostatak proceduralne dinamike. Sudu je trebalo 20 dana da donese odluku. To je napravljeno prilično brzo, s obzirom na uslove koje Sud razmatra. Dakle, to se može smatrati samo prvim korakom ka reformi međunarodnog prava koja je odavno čekala, jer sud mora biti ne samo pravedan, već i brz", zaključuje se u saopštenju Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.
Bonus video:
