Koju granicu Kremlj neće prekoračiti? U to više niko nije siguran, pa čak ni država poput Finske, koja ima mnogo iskustva u tumačenju ruskih signala.
Pritom je granica između Finske i Rusije duga čak 1.300 kilometara i najduža je u Evropskoj uniji. Od kraja Drugog svjetskog rata tu je vladao mir, ali sada kada je Rusija napala suverenog susjeda, Fincima više nije svejedno.
Na graničnom prelazu Valima, koji je najbliži Helsinkiju, situacija je od početka invazije na Ukrajinu mirna – izuzev malog broja ukrajinskih i ruskih izbjeglica koje bježe od konflikta, kaže kapetan granične policije Jusi Pekala.
Potrebno je biti na oprezu
„Spremni smo naravno i spremamo se za razne situacije. Ne bih rekao da smo alarmirani, ali sve promjene se uglavnom najprije osjećaju na granici“, kaže Pekala za DW.
Promjene nisu dobrodošle u Finskoj, tamo se decenijama radi na održavanju delikatnog geostrateškog balansa i to izvan bilo kakvih vojnih saveza – uz održavanje odnosa sa Moskvom, ali i uz izgradnju dobro opremljene i uvježbane vojske.
Finci do sada nisu osjećali da im je potrebna odbrambena pomoć NATO i većina građana protivila se članstvu u toj vojnoj alijansi. Tako je bilo sve dok 24. februara, dok Rusija nije napala Ukrajinu.
Naprasno, ali ne i iznenađujuće
Prema anketi finskog javnog servisa YLE, 53 odsto ispitanika želi da Finska uđe u NATO. Ovog mjeseca taj broj se povećao na 62 odsto.
Finski ministar odbrane Anti Kaikonen kaže da je razumljivo to što je podrška NATO tako značajno porasla: „Ljudi su mislili da ćemo živjeti u mirnim vremenima, a sada imamo rat usred Evrope, nadomak Finske“, rekao je Kaikonen za DW, nakon sastanka u sjedištu NATO u Briselu, gdje je, ranije ovog mjeseca bio pozvan zajedno sa predstavnicima Švedske.
Ministar najavljuje da će vlada tokom aprila dostaviti parlamentu novu procjenu o odbrani zemlje, čime će biti i pokrenuta debata o ulasku Finske u NATO. Mnogi vjeruju da će nakon javne, kao i rasprave u parlamentu, ta zemlja i zatražiti članstvo u Alijansi.
Sjećanja na rat izazivaju jezu
Za Fince je vojne neutralnost ne samo pitanje budućnosti, već i prošlosti. Sovjetski Savez napao je Finsku 1939. godine. U Zimskom ratu, baš kao i sada u Ukrajini, Moskva je invaziju opravdala time što je tvrdila da ju je Finska isprovocirala. Finci su se branili svoju nezavisnost uz velike gubitke života, teritorije i dobara, boreći se u suštini potpuno sami.
I još otada se spremaju na slične situacije. Finska uvježbava praktično kompletnu svoju odraslu populaciju za reagovanje u vanrednim situacijama, bilo da su u pitanju prirodne katastrofe, nesreće u industrijskoj proizvodnji ili invazije iz susjednih zemalja.
Finski rezervisti su spremni
U Vanti, predgrađu Helsinkija, vojni rezervisti uvježbavaju gađanje iz oružja. Prethodnog mjeseca u vježbama je učestvovalo više rezervista nego ikada, a porastao je i broj građana koji su se prijavili na časove samoodbrane ili da se pridruže vojsci.
Anti Ketunen, predsjednik kluba „Rezervisti Vantija“ kaže da je samo u prve dvije nedjelje nakon početka ruske invazije broj članova kluba porastao za 25 odsto, odnosno za 250 ljudi. „Nikada nismo doživjeli tako nešto“, kaže Ketunen.
„Situacija u Ukrajini pokazala je da je sve moguće. Moramo biti spremni“, kaže Mina Nenonen, predsjednica Saveza rezervista Finske. „Ne paničimo. Ljudi samo žele da prežive i sada je vrijeme da nauče kako“, kaže Nenonen.
Moskva prijeti
Garancija o međusobnoj pomoći u odbrani članova NATO, što donosi sa sobom članstvo u Alijansi, nije bez rizika. To je i bio razlog zašto Finska nije želela da uđe u NATO. Moskva sada eksplicitno preti Finskoj da će biti „ozbiljnih političkih i vojnih posledica“ ukoliko ta država zatraži članstvo u zapadnom vojnom savezu.
Ministar odbrane Kaikonen veruje Kremlju na riječ: „Rusija bi nekako reagovala, ali teško je procijeniti kako.“
Savetnik u finskom parlamentu Henri Vanhanen kaže da je, s obzirom na neizvesnost, vreme da se uđe u NATO – sad ili nikad. „Ukoliko se ne priključimo, moramo da imamo razloge za to. Koji je naš bezbednosni plan za budućnost u tom slučaju? Da li je naša bliska saradnja sa EU dovoljna u tom slučaju? Ne možemo to da znamo“, kaže Vanhanen.
On vjeruje da bi to bio dobra stvar i za Alijansu. „Mi ne bismo bili teret“, dodaje, dobro opremljena vojska Finske „doprinosila bi bezbjednosti NATO“.
Finska pred izazovima
Rusija je možda već napravila neki korak u tom pravcu, kaže Hana Smit, iz helsinškog Evropskog centra za borbu protiv hibridnih prijetnji. Ona pritom ukazuje na tvit ruske ambasade u Finskoj od 16. marta: „Dragi sunarodnici, molimo Vas da konzularnom predstavništvu ambasade prijavite bilo kakvo kršenje prava, diskriminaciju i iskazivanje mržnje prema državljanima Ruske Federacije i onima kojima je ruski maternji jezik“.
Smit podsjeća na Putinove izjave da su oni koji govore ruski u Ukrajini bili diskriminisani i da je Rusija morala da reaguje kako bi ih zaštitila. „Iako znamo da je ovakav potez ambasade samo test, to ipak izaziva strah“, kaže Smit za DW i naglašava da je veoma važno biti svjestan da Rusi to namerno rade.
Iako su Finci dobro opremljeni da se bore protiv informacionog rata, Smit ne odbacuje mogućnost velikih izazova. Sudbina Ukrajine pokazala je Fincima da je „prijetnja ozbiljna i realna, i da isto može da se dogodi i Finskoj“, ocjenjuje Smit. Ona smatra da će to napokon natjerati zemlju da uđe u NATO i kaže: „Ukoliko se u Evropi spusti nova Gvozdena zavjesa, Finci se nadaju da će završiti na zapadnoj strani.“
Bonus video:
