Rusija je u prvom tromjesečju zabilježila najveći suficit na tekućem računu od 1994. godine, budući da su prihodi od izvoza nafte i gasa porasli, a uvoz pao nakon uvođenja sankcija zbog ruskog napada na Ukrajinu.
Ti prihodi su ključni ruski izvor čvrste valute tokom rata i omogućavaju vlastima da plaćaju uvoz, podržavaju ekonomiju i vraćaju povjerenje u rublju, navodi agencija Blumberg.
Suficit na tekućem računu Rusije, kao najšira mjera trgovinskih i investicijskih tokova, u prošlom tromjesečju je dostigao 58,2 milijarde američki dolara (oko 53,5 milijardi eura), što je više nego dvostruko više od 22,5 milijardi dolara (nešto više od 20,5 milijardi eura) prijavljenih godinu ranije, objavila je Banka Rusije, prenosi SEEbiz.
Ekonomistkinja investicione kompanije Renaissance Capital u Moskvi, Sofija Donets, procjenjuje da je suficit u martu iznosio 19 milijardi dolara, prvog punog mjeseca od početka sukoba s Ukrajinom.
"Učinak sankcija tek treba da se odrazi na izvoz", rekla je Donets.
Iako se očekuje da će sveobuhvatne sankcije izazvati najdublju recesiju u Rusiji u posljednjih nekoliko decenija, evropske sankcije do sada se ne odnose na ključni ruski izvoz energije, od čega je zemlja značajno zaradila od rasta cijena energenata od napada 24. februara.
Kontrole kapitala, koje su uvedene kako bi se ograničio pad rublje, znače da je odliv investicija iz Rusije gotovo zaustavljen. Analitičari Bluberg Ekonomiksa predviđaju da će Rusija ove godine od izvoza energije zaraditi gotovo 321 milijardu dolara, odnosno preko 30 odsto više nego prošle godine.
Istovremeno, Institut za međunarodne finansije procjenjuje da bi suficit na tekućem računu Rusije ove godine mogao dostići čak 240 milijardi dolara.
Bonus video:
