Kremlj je juče zaprijetio zapadnoj vojnoj alijansi da će rasporediti nuklearno oružje i hipersonične rakete u ruskoj eksklavi u srcu Evrope ukoliko u članstvo primi Švedsku i Finsku.
Dmitrij Medvedev, potpredsjednik ruskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost, kazao je da će u slučaju ulaska Švedske i Finske u NATO, Rusija pojačati svoje kopnene, pomorske i vazdušne snage u Baltičkom moru. Medvedev je takođe kazao da u tom slučaju "više ne bi bilo govora o nenuklearnom" Baltiku - gdje se između članica NATO-a Poljske i Litvanije nalazi ruska eksklava Kalinjingrad.
"Ukoliko Švedska i Finska uđu u NATO, dužina kopnene granice Ruske Federacije sa Alijansom će se više nego udvostručiti. naravno da će te granice morati da budu ojačane. Ravnoteža mora biti povraćena", kazao je Medvedev.
Mada je komentar Medvedeva jedan od najoštrijih i najeksplicitnijih koji su do sada upućeni iz Kremlja u kontekstu potencijalne ruske reakcije na ulazak dvije nordijske zemlje u NATO, pojedini zvaničnici su kazali da bi Moskva na taj način samo ozvaničila prisustvo nuklearno naoružanih raketa "iskander", koje su u Kalinjingrad raspoređene i prije sadašnje krize.
Ruska invazija na Ukrajinu mijenja bezbjednosni pejzaž u Evropi, usljed čega Švedska i Finska razmatraju da odustanu od višedecenijske vojne neutralnosti i uđu u NATO.
Finska premijerka, Sana Marin, kazala je u srijedu da će njena zemlja koja ima granicu od 1200 kilometara sa Rusijom, u roku od nekoliko nedjelja donijeti odluku od članstvu. Njena švedska koleginica Magdalena Anderson je takođe kazala da nema "svrhe odlagati" odluku.
Rusija ima jedan od najvećih arsenala nuklearnih bojevih glava i zajedno sa Kinom i Sjedinjenim Državama jedan je od globalnih lidera u oblasti hipersonične raketne tehnologije.
Litvanski ministar odbrane Arvidas Anusauskas kazao je juče, povodom prijetnji Kremlja, da Rusija već ima nuklearno oružje na Baltiku. On je u izjavi za litvansku agenciju BNS rekao da je nuklearno oružje raspoređeno u Kalinjingradu i prije sadašnje krize.
"Aktuelne ruske prijetnje djeluju prilično čudno, kada znamo da su i prije sadašnje bezbjednosne situacije oni takvo oružje držali na 100 kilometara od litvanske granice", kazao je litvanski ministar.
"Nuklearno oružje je uvijek bilo u Kalinjingradu... međunarodna zajednica i države u regionu su toga savršeno svjesne...", kazao je Anusauskas.
I premijerka Litvanije Ingrida Simonite kazala je juče da ruska prijetnja raspoređivanjem nuklearnog oružja na Baltiku "nije ništa novo".
Kalinjingrad, nekada poznat kao Konigsberg, prijestonica Istočne Prusije, nalazi se na manje od 1400 kilometara od Londona i Pariza i na 500 kilometara od Berlina, podsjeća Rojters.
Rusija je 2018. godine objavila da je rasporedila "iskander" rakete u Kalinjingradu, koji je osvojila Crvena armija u aprilu 1945. a pripao je Sovjetskom Savezu na Potsdamskoj konferenciji.
Iskander je taktička balistička raketa kratkog dometa koja može da nosi nuklearne bojeve glave. Prema zvaničnim podacima domet iskandera je 500 kilometara, ali pojedini zapadni vojni izvori smatraju da bi mogao biti mnogo veći.
U Kalinjingradu je takođe sjedište ruske Baltičke flote, pomorskih snaga sa skoro 80 ratnih brodova i podmornica uz podršku bombardera i kopnenih trupa.
NATO je već izvjesno vrijeme zabrinut zbog oružanih kapaciteta "iskander" raketa koje se nalaze u Kalinjingradu od 2016. Te rakete mogi nositi konvencionalne i nuklearne bojeve glave, ali Moskva nikada nije potvrdila da li one u eksklavi imaju nuklearni kapacitet.
"Nijedna normalna osoba ne želi veće cijene i veće poreze, pojačane tenzije duž granica, iskandere, hipersonične rakete i brodove sa nuklearnim oružjem bukvalno na pragu njihove kuće", kazao je Medvedev. "Nadajmo se da će kod naših sjevernih susjeda prevagnuti zdrav razum", poručio je bivši predsjednik Rusije.
Mada je Putin neprikosnoveni lider Rusije, komentari Medvedeva odražavaju stav Kremlja a britanska agencija ističe da je on i visoki član savjeta bezbjednosti - jednog od glavnih Putinovih tijela za donošenje strateških odluka.
Pored jučerašnjeg upozorenja Medvedeva, i portparol Kremlja Dmitrij Peskov nedavno je opisao NATO kao "oruđe usmjereno ka sukobu", upozorivši da ulazak Finske i Švedske u Alijansu "neće donijeti stabilnost evropskom kontinentu".
Analitičari smatraju da bi mogući ulazak Finske i Švedske u NATO - osnovan 1949. u cilju zaštite zapada od Sovjetskog Saveza - bila jedna od najvećih strateških posljedica rata u Ukrajini.
Švedska nije učestvovala u ratu 200 godina, a spoljna politika te zemlje usmjerena je na podršku demokratiji i nuklearnom razoružanju.
Finska je stekla nezavisnost od Rusije 1917. godine i u dva navrata se borila protiv nje tokom Drugog svjetskog rata kada je i izgubila dio teritorije.
Juče, Finska je najavila vojne vježbe na zapadu zemlje u kojima učestvuju i Britanija, Sjedinjene Države, Letonija i Estonija.
Finski šef diplomatije Peka Havisto kazao je u srijedu da je pojačana retorike Rusije u vezi sa upotrebom nuklearnog oružja jedan od tri razloga zašto je Helsinki odlučio da preispita svoje odbrambene i bezbjednosne politike.
"Rusija je spremna na veće rizike nego ranije", kazao je on novinarima. "To je stravičan scenario".
Pristupanje NATO-u nosi rizik za obje zemlje, koje su do sada uspijevale da se priklone zapadu a da pritom ne naljute svog moćnog susjeda.
Mogućnost da Ukrajina uđe u NATO bio je jedan od razloga koje je Putin naveo za invaziju na tu zemlju 24. februara, podsjeća "Fajnenšl tajms". Međutim, umjesto da zaustavi širenje Alijanse, ruski napad bi mogao dovesti do njenog daljeg rasta.
NATO zvaničnici su nagovijestili da će Finska i susjedna Švedska biti dobrodošle u 30-člani vojni savez koju predvode SAD.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je novinarima u Briselu prošle nedjelje kazao da obje zemlje ispunjavaju standarde Alijanse i da će biti dobrodošle ukoliko žele da se pridruže.
"Ne postoje zemlje koje su bliže NATO-u od njih", kazao je Stoltenberg.
Bonus video:
