Rat u Ukrajini ukazao je na nedostatke višedecenijskog pristupa razvijenih ekonomija u okviru kojeg su pokušavale da promijene autokratske režime kroz trgovinu i najavio kraj globalizacije kakvu poznajemo, kazao je juče evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni.
"Mislim da iluzija o promjeni autokratskih režima kroz trgovinu, kulturološku razmjenu, lične odnose, nestaje", kazao je Đentiloni u govoru na Peterson institutu u Vašingtonu.
"Pristup 'Wandel durch Handel', promjena kroz trgovinu pokazao je svoje nedostatke", kazao je Đentiloni, komentarišući njemačku politiku prema istočnoevropskim državama koja je počela ranih 1970-ih. "Moramo da preispitamo naše odnose sa autokratskim režimima i ojačamo naše veze sa partnerima", kazao je on.
Decenijama, Njemačka je forsirala bliske ekonomske odnose sa Moskvom, postala je zavisna od ruskog gasa, nafte i uglja sprovodeći politiku koja sada otežava Evropi da prestane da kupuje ruske energente i na taj način prestane da indirektno finansira rusku invaziju na Ukrajinu.
Komesar i nekadašnji premijer Italije, kazao je da su dugo napredne ekonomije smatrale da jedna država ne može napredovati bez razvijenih demokratskih institucija. "Nažalost pored Rusije i Kina je primjer da to nije u potpunosti tačno", kazao je on.
"Rast Kine pokazuje da demokratija nije neophodna za ostvarivanje ekonomskog uspjeha i to mijenja način na koji posmatramo i odnosimo se prema takvim zemljama", kazao je Đentiloni i dodao da to treba uzeti u obzir i da ne treba biti "naivan u odnosu prema autokratskim režimima".
Đentiloni je istakao da prije 20 godina nijesu uočavali probleme koji su danas očigledni u vezi sa zavisnošću od ruskog gasa, a da se čak i prije 10 godina "smatralo da bi uključivanje Rusije i Kine na kraju bilo pozitivno za globalnu ekonomiju". "Danas je jasno da to nije tako", kazao je on.
Đentiloni smatra da će ruska invazija na Ukrajinu takođe preoblikovati globalne saveze i dodatno opteretiti lance snabdijevanja, koji su već krhki nakon dvije godine pandemije.
Rast Kine pokazuje da demokratija nije neophodna za ostvarivanje ekonomskog uspjeh, kazao je Đentiloni
"Kriza će označiti kraj globalizacije kakvu poznajemo i preoblikovati globalne saveze", kazao je Đentiloni. "Ne treba nam povratak protekcionizmu. Ono što nam je potrebno je sigurnija globalizacija. Jasno je da neće biti lako pronaći balans", nastavio je on.
"Rat i njegove posljedice - uključujući sankcije koje su u više navrata EU i SAD uvele Rusiji - pojačavaju pritiske na već opterećene globalne lance snabdijevanja", kazao je on.
Evropski komesar za ekonomiju je podsjetio da je invazija takođe primorala 27-članu Evropsku uniju da drastično poveća potrošnju na odbranu, pored već planiranih velikih investicija u okviru borbe protiv klimatskih promjena i prilagođavanja ekonomije digitalnom dobu.
Ovaj trošak možda će morati da se odrazi kroz fiskalna pravila EU koja se sada razmatraju, kazao je on, a moguće i u vidu novog zajedničkog zaduživanja po ugledu na postpandemijski fond EU za oporavak od 800 milijardi eura zajedničkog duga.
"Mi ovdje pričamo o mobilizaciji stotina milijardi dodatnih investicija svake godine. Mada će većina ovih investicija morati da dođe iz privatnog sektora, njihovo finansiranje će zahtijevati okvir fiskalnih pravila koji pruža veću podršku i potencijalno nove instrumente na evropskom nivou", kazao je on.
Njemačka i nekoliko drugih evropskih država snažno se protive takvoj vrsti novog zajedničkog zaduživanja, podsjeća Rojters.
Đentiloni je u više navrata isticao da su usljed odluke zapada da na vojnu agresiju odgovori tako što neće eskalirati rat već upotrijebiti ekonomska i diplomatska sredstva ekonomske posljedice neminovne.
Komesar EU je juče kazao da će cijena rata u Ukrajini za Evropu zavisiti od toga koliko dugo bude trajao, ali da će ekonomska i materijalna podrška Ukrajini, pomoć izbjeglicama, kao i kontinuirana podrška ekonomiji EU da izađe na kraj sa visokim cijenama energenata i poremećajima u proizvodnji ove godine povećati budžetni deficit za najmanje 0,6 odsto BDP-a.
Evropska komisija trenutno traži načine da smanji trošak eventualnog embarga na rusku naftu i ubijedi nevoljne članice EU, na čelu sa Njemačkom, da prihvate tu mjeru. Upućeni izvori su za Rojters kazali da se trenutno radi na procjeni troškova eventualne zamjene ruske nafte uvozom od drugih snabdjevača.
Brisel takođe priprema procjenu uticaja naftne zabrane u okviru mogućeg novog paketa sankcija za koji se zalažu pojedine članice.
Nijedna od tih mjera nije zvanično predložena, a članice imaju različite stavove povodom njih.
Njemačka je glavni protivnik naftnog embarga, i mada nije jedina, promjena pozicije Berlina podstakla bi druge da slijede taj primjer, kazao je izvor za Rojters.
Njemačka vlada je saopštila da radi na planu za embargo na uvoz ruskih energenata, ali je takođe pozvala na postepeni pristup kako bi se izbjegli veći ekonomski poremećaji.
Mađarska je juče saopštila da želi da vidi detalje predloga Evropske unije za sankcije na rusku naftu i gas prije nego što odluči hoće li ih blokirati ili ne.
"Ne samo Mađarska, već i njemačka ekonomija bile bi uništene i zapale bi u duboku recesiju bez ruskog gasa... stoga svaka debata ili moralisanje na tu temu je besmisleno", kazao je Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana. "Kada je u pitanju nafta, situacija nije značajno povoljnija, ali tu ima više alternativa", istakao je Guljaš.
Bonus video:
