Grupa ukrajinskih pješadinaca nalazila se u jednom skladištu na jugozapadu Ukrajine kada ih je granatirala ruska artiljerija. Sergeja je geler pogodio u lice. On i njegov drug Genadij su se fotografisali držeći dio granate koji ih nije pogodio.
Nekoliko trenutaka kasnije, ruski tenkovi su se pojavili na brdu preko puta i otvorili vatru na selo ispred, uključujući skladište. Genadij i ostatak grupe - svi porijeklom iz Zaporoške oblasti - takođe su pogođeni gelerima i svi su zadobili oštećenje sluha.
“Imali su tri tenka na brdu i samo su pucali na nas. Mi smo imali samo puške”, rekao je Genadij za britanski “Gardijan”. “Imali smo nešto opreme koju su nam dali Amerikanci i Poljaci, ali to nije bilo dovoljno za borbu”.
Ispričali su da su pobjegli iz skladišta pod oblacima dima i otišli do susjednog sela, odakle su odvedeni u vojnu bolnicu u Zaporožju.
Reporteri “Gardijana” su dobili pristup vojnoj bolnici kako bi razgovarali sa vojnicima pod uslovom da ne identifikuju konkretne lokacije borbi i da ne objavljuju puna imena intervjuisanih vojnika.
“Ima dosta ljudi koji su motivisani da se bore”, rekao je Sergej, koji je u bolnicu smješten sa ostalima iz čete koji su pobjegli iz skladišta. “Ali mi smo nedovoljno naoružani i očajnički pokušavamo da zadržimo toliku masu (ruske vojske).”
“Osim toga, jednostavno nema dovoljno vremena da se obuče svi koji žele da se bore”, dodao je Dmitro, drugi član čete, koji je ležao na bolničkom krevetu.
Ukrajina je kritikovala Zapad zbog sporog slanja oružja, a predsjednik Volodimir Zelenski apeluje skoro svakodnevno jer njegova zemlja ne može da proizvodi oružje ili municiju koja joj je potrebna za borbu protiv ruskih osvajača. Tražena oprema se kreće od borbenih aviona i tenkova, koje zapad nerado ili sporo šalje, preko artiljerije i oklopnih vozila, do svih vrsta oružja i municije.
SAD su u četvrtak saopštile da će isporučiti dodatno naoružanje u vrijednosti od 800 miliona dolara, uključujući 72 haubice, čime će ukupna vrijednost njihovog naoružanja od početka rata dostići više od tri milijarde dolara, prema riječima američkog predsjednika Džoa Bajdena. Međutim, čak i kada se oružje obezbijedi, može proći dvije nedjelje ili više dok stigne u Ukrajinu.
Druge velike zemlje su sporije ili manje spremne, naročito Njemačka, koja je navodno skratila spisak komada teškog naoružanja koje je spremna da ponudi Ukrajini.
Na pitanje zašto Njemačka ne šalje teško naoružanje Ukrajini, kancelar Olaf Šolc je rekao da NATO mora izbjeći direktni vojni sukob sa Rusijom koji bi mogao dovesti do trećeg svjetskog rata
Njemačka mora učiniti sve što je u njenoj moći da pomogne Ukrajini da pobijedi u ratu protiv Rusije, ali da pritom ne ugrozi sopstvenu bezbjednost i odbrambeni kapacitet NATO-a, izjavio je juče ministar finansija Kristijan Lindner.
On je odbacio kritike uperene protiv kancelara Olafa Šolca zbog očiglednog oklijevanja vlade de isporuči teško naoružanje, poput tenkova i haubica, prenio je Rojters.
“Olaf Šolc je odgovorni lider koji pažljivo donosi odluke”, rekao je Lindner.
Dan ranije, na pitanje zašto Njemačka ne šalje teško naoružanje Ukrajini, Šolc je rekao da NATO mora izbjeći direktni vojni sukob sa Rusijom koji bi mogao dovesti do trećeg svjetskog rata.
Brzina kojom ukrajinske snage koriste oružje i municiju takođe je iznenadila Zapad, koji je počeo da pojačava industrijsku proizvodnju u pokušaju da pomogne Kijevu da se odbrani.
Predsjednik Zelenski rekao je u petak da saveznici konačno isporučuju oružje koje je Ukrajina tražila i dodao da će ono pomoći da se spasu životi hiljada ljudi.
Ukrajinske snage trenutno pružaju otpor u pojasu koji se proteže stotinama kilometara od Harkova na sjeveroistoku do Mikolajeva na jugozapadu.
Sergej, koji po licu ima posjekotine od gelera, rado se fotografisao za britanski list iako ga je vojni sekretar za štampu upozorio na rizike u slučaju da ga zarobe ruske snage. “Ne plašimo se ničega”, rekao je Sergej.
Ranije tog dana, ova grupa Ukrajinaca je izbjegla vatru iz ruskog aviona. “Avion nas je preletio i malo nas bombardovao. Bilo je malo neprijatno”, rekao je Sergej uz osmijeh. “Pa, zapravo, ne malo, nego krajnje neprijatno.”
Drugi član grupe koji je pobjegao iz skladišta, Nikola, rekao je da su Rusi imali dronove i da su tačno znali gdje su njihovi položaji.
“Situacija je veoma teška”, rekao je Nikola. “Mogu da govorim samo o našoj situaciji. Ne znam kako je ostalim (bataljonima).”
Od svih gradova u centralnoj i istočnoj Ukrajini, djeluje da je život u Zaporožju najbliži onom od prije rata, ali su ruske snage zauzele više od 70 odsto Zaporoške oblasti, piše “Gardijan”. Dvadeset odsto te oblasti čini južni front Ukrajine i zona je borbe između ruskih i ukrajinskih snaga.
Uvedena su nova ograničenja za kretanje novinara južno od grada Zaporožje, a vojni sekretar za štampu za Zaporošku oblast, Ivan Arijefjev, rekao je da to nije zbog pogoršanja situacije nego zato što je počela aktivna faza rata na južnom frontu.
Grupa vojnika koje su posjetili reporteri “Gardijana” u Zaporoškoj oblasti nalazila se oko 12 kilometara od ruskih položaja. Oni nisu očekivali da će sukobi brzo stići do njih i rekli su da će se linije dalje prema jugu održati - iako su granate padale nekoliko kilometara odatle.
Oni su rekli i da im nedostaje medicinska oprema. Na 23 osobe, imali su samo šest šljemova i šest podveza - neke od njih su ručno šili civilni dobrovoljci.
Dok su šljemovi bili na putu iz Poljske, volonteri i dobavljači su se borili da pronađu podveze čak i u inostranstvu.
Povrijeđeni vojnici u bolnici ispričali su da su naišli na izuzetno toplu dobrodošlicu od lokalnih seljana, koji su im često kupovali hranu. Prilikom povlačenja su skinuli tablice sa automobila koje su koristili kako ruski vojnici ne bi mogli da identifikuju mještane koji su im pozajmili vozila.
“Gardijan” navodi da su se pojavili brojni izvještaji da su ruske snage mučile, pa čak i ubijale lokalne stanovnike za koje se sumnja da su pomagali ukrajinskoj vojsci.
Bonus video:
