U toku je treća operacija za evakuaciju civila iz ukrajinskog lučkog grada Mariupolja i opkoljene fabrike Azovstal, izjavio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš Savjetu bezbjednosti UN, prenosi Rojters.
Ujedinjene nacije i Međunarodni komitet Crvenog krsta (ICRC) do sada su pomogli skoro 500 civila da pobjegnu iz tog područja tokom dvije operacije u protekloj nedelji. Gutereš je odbio da iznese detalje o novoj operaciji "kako bi izbjegao potkopavanje mogućeg uspjeha".
„Nadam se da će nastavak koordinacije sa Moskvom i Kijevom dovesti do više humanitarnih pauza kako bi se civilima omogućio siguran prolaz iz borbi i pomoć da stigne do onih kojima je kritično potrebna“, rekao je on 15-članom Savjetu bezbjednosti. „Moramo nastaviti da činimo sve što možemo da izvučemo ljude iz ovih paklenih predjela."
Teške borbe bjesne u srušenoj fabrici u Marijupolju dok ruske snage pokušavaju da dokrajče poslednje branioce tog grada i fabrike i završe zauzimanje te strateški vitalne ukrajinske luke.
Krvava bitka je izbila usred rastućih spekulacija da predsjednik Vladimir Putin želi da se ruskom narodu predstavi s velikim uspjehom na bojnom polju - ili da najavi eskalaciju rata, u ponedeljak, za Dan pobjede što je najveći patriotski praznik u ruskom kalendaru, koji obilježava trijumf Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom.
Oko 2.000 ukrajinskih boraca, po najnovijoj procjeni Rusije, skriveno je u tunelima i bunkerima ispod velike fabrike Azovstal, posljednjem džepu otpora u gradu Mariupolju koji je u poslednja dva mjeseca uglavnom pretvoren u ruševine. Takođe se vjeruje da je u tunelima blokirano nekoliko stotina civila.
Kapetan Svjatoslav Palamar, zamjenik komandanta ukrajinskog puka "Azov" i predvodi branioce u čeličani, rekao je ukrajinskoj televiziji da su ruske trupe u fabrici već treći dan i da nailaze na žestok otpor.
"Teške borbe su u toku", rekao je Palamar.
Rusi su uspjeli da uđu uz pomoć jednog električara koji je zna raspored prostorija, rekao je Anton Geraščenko, savjetnik Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine.
"Pokazao im je podzemne tunele koji vode do fabrike", rekao je Geraščenko u video snimku objavljenom u srijedu. "Juče su Rusi počeli da jurišaju na te tunele, koristeći informacije koje su dobili od tog izdajnika", iznio je on.
Kremlj je negirao da njegove trupe jurišaju na fabriku.
Pad Mariupolja bio bi veliki uspjeh za Moskvu, lišavajući Ukrajinu vitalne luke, omogućavajući Rusiji da uspostavi kopneni koridor do poluostrva Krim koji je oduzela Ukrajini 2014. godine, i oslobađajući trupe za borbu na drugim mjestima u Donbasu, istočnom industrijski region za koji Kremlj kaže da je sada njegov glavni cilj.
Palamar je molio svijet da izvrši pritisak na Rusiju da dozvoli spasavanje civila iz fabrike zajedno s ranjenim borcima. Tokom vikenda evakuisano je oko 100 civila.
"Ranjeni vojnici umiru u agoniji zbog nepostojanja odgovarajućeg tretmana", rekao je on putem videa.
Kremlj je tražio od boraca da se predaju. Oni su odbili. Rusija ih je takođe optužila da sprječavaju civile da odu.
Katerina Prokopenko, supruga komandanta puka Azov, Denisa Prokopenka, izjavila je da će bez evakuacije trupe unutra poginuti: "Oni ostaju do kraja. Nadaju se samo čudu. ... Neće se predati", rekla je ona za Asošijeted pres.
Deset nedelja od početka razornog rata, ukrajinska vojska tvrdi da je ponovo zauzela neke oblasti na jugu i odbila ruske napade na istoku, a ukrajinske i ruske snage se bore za svako selo.
Šef britanskih oružanih snaga, načelnik Generalštaba, admiral Toni Radakin, rekao je da Putin "pokušava da juri na taktičku pobjedu" pre Dana pobjede.
Radakin je za britansku televiziju rekao da Rusija koristi rakete i oružje takvom brzinom da je u "logističkom ratu" da bi se snabdjela.
Vašingtonski Institut za proučavanje rata saopštio je da su ukrajinske snage "u velikoj mjeri zaustavile rusko napredovanje u istočnoj Ukrajini", a pojačani ruski apadi iz vazduha na transportnu infrastrukturu u zapadnom dijelu zemlje nisu uspjeli da zaustave zapadne pošiljke pomoći Ukrajini.
Zemlje Evropske unije su "skoro stigle" u dogovoru o predloženom novom paketu sankcija Rusiji, uključujući embargo na naftu, izjavio je u četvrtak visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel, prenosi Rojters.
„Nadam se da će dobiti sporazum. Skoro su stigli. I ovaj sporazum nam je potreban jer moramo još više da pritiskamo naš ekonomski i finansijski pritisak na Rusiju“, rekao je Borel na događaju u Italiji.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Ukrajina treba da naredi predaju svojim vojnicima opkoljenim u čeličani Azovstal u Marijupolju.
Tokom telefonskog razgovora sa izraelskim premijerom Naftalijem Benetom Putin je rekao i da su ruske snage spremne da ponude bezbjednu evakuaciju civilima koji su ostali zarobljeni u fabrici, prenosi BBC.
Ukrajina je saopštila da je oko 200 civila i dalje u podzemnim hodnicima čeličane koja je pod pojačanim ruskim napadima, ali Kremlj negira da ruske trupe napadaju.
Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok će uskoro posjetiti Ukrajinu, nakon što su dvije zemlje popravile diplomatski raskol zbog odbijanja Kijeva da primi njemačkog predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera, izjavio je u četvrtak kancelar Olaf Šolc, prenosi Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i Štajnmajer održali su "dobre razgovore" ranije u četvrtak, rekao je Šolc na konferenciji za novinare.
Šef njemačke države planirao je da posjeti ukrajinsku prijestonicu sredinom aprila, ali je Kijev odbio da mu poželi dobrodošlicu, zbog zabrinutosti zbog njegove ranije podrške zbližavanju sa Rusijom.
Odbijanje Kijeva izazvalo je skandal u Njemačkoj i navelo Šolca da kaže da neće posjetiti ratom razorenu zemlju prije nego što to učini njemački predsjednik.
Izraelski premijer Naftali Benet izjavio je da se ruski predsjednik Vladimir Putin izvinio zbog komentara ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova koji tvrdi da Adolf Hitler ima jevrejsko porijeklo
Povezani članci
Britanska vlada saopštila je u četvrtak da je sankcionisala kompaniju za proizvodnju čelika i rudarstvo Evraz kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, prenosi Rojters.
„Kompanija za proizvodnju i rudarstvo čelika posluje u sektorima od strateškog značaja za Vladu Rusije“, saopštila je vlada.
„Današnje zamrzavanje imovine znači da nijedan građanin ili kompanija Ujedinjenog Kraljevstva ne može poslovati sa njima.
Poljsko-litvanski gasovod za transport prirodnog gasa, vrijedan 500 miliona eura, danas je pušten u rad, čime je završena još jedna faza obezbjeđenja regionalne nezavisnosti od ruskih izvora energije.
Predsjednik Poljske Andžej Duda rekao je da je gasovod, duži od 500 kilometara, pušten u rad "u vrijeme kada je Rusija još jednom pokušala da ucijeni gasom" Varšavu.
Litvanska premijerka Ingridas Simonite kazala je o rusoj prodaji gasa da bi "svako smanjenje ili nestanak tog izvora finansiranja veoma značajno uticao na rusku ekonomiju" i na sposobnost Moskve da nastavi da finansira vođenje rata u Ukrajini.
Dionica koja prolazi kroz Litvaniju i Poljsku integrisana je sa gasovodima u Estoniji, Letoniji i Finskoj, i u sistem EU za prenos gasa.
Prije izgradnje poljsko-litvanskog gasovoda te zemlje su na taj način mogle da dobijaju gas jedino iz Rusije.
Ruski vojnici, tenkovi i oklopna vozila pripremaju se za godišnju Paradu pobjede u Moskvi, masovnu predstavu ruske vojne moći koja se održava svake godine 9. maja u čast poraza koji je Crvena armija nanijela nacističkoj Njemačkoj u Drugom svetskom ratu, piše BBC.
Povezani članci
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je izraelskom premijeru Naftaliju Benetu u telefonskom razgovoru u četvrtak da je Rusija i dalje spremna da obezbijedi bezbjedan prolaz civilima iz opkoljene čeličane Azovstal u ukrajinskoj luci Mariupolj, saopštio je Kremlj, prenosi Rojters.
Putin je takođe rekao da bi Kijev trebalo da naredi ukrajinskim borcima koji se kriju u Azovstalu da odlože oružje.
Britanski premijer Boris Džonson i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarali su u četvrtak o mogućoj nabavci oružja većeg dometa ukrajinskim oružanim snagama od strane Velike Britanije, saopštio je portparol Džonsonove kancelarije, prenosi Rojters.
„Lideri su razgovarali o razvoju događaja na bojnom polju i zahtjevima ukrajinskih oružanih snaga, uključujući obezbjeđivanje oružja većeg dometa kako bi se spriječilo bombardovanje civila“, rekao je portparol.
Japanski premijer Fumio Kišida rekao je danas da će 140 pojedinaca biti dodato na rusku listu zamrznutih sredstava, dok će zabrana izvoza biti proširena na ruske vojne firme, prenosi Rojters.
Kišida je, govoreći u Londonu nakon sastanka sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom, dodao da je sada vrijeme da Grupa sedam vodećih država učvrsti svoje jedinstvo.
VIDEO Evakuacija sela na jugu Ukrajine pod bombama
Povezani članci
Ukrajina je primila preko 12 milijardi dolara u naoružanju i finansijskoj pomoći od početka ruske invazije u punom obimu 24. februara, izjavio je u četvrtak ukrajinski premijer Denis Šmihal.
Govoreći na donatorskoj konferenciji na visokom nivou u Varšavi, zajedno sa liderima Poljske, Švedske i šefom Evropske komisije, Šmihal im je zahvalio na nepokolebljivoj podršci Ukrajini tokom cijelog rata.
Na međunarodnoj donatorskoj konferenciji u Varšavi na kojoj se prikupljaju sredstva za Ukrajinu, koja je održana u četvrtak, prikupljeno je 6,5 milijardi dolara za pomoć ratom razorenoj zemlji, rekao je poljski premijer Mateuš Moravjecki, prenosi Rojters.
Zemlje poput Finske, Češke, Hrvatske i drugih obećale su milione eura za podršku humanitarnim i vojnim naporima u Ukrajini u okviru konferencije čiji su domaćini Poljska i Švedska.
Evropska komisija je takođe obećala 200 miliona eura pomoći za raseljena lica u Ukrajini, navodi se u saopštenju.
Vlasti na Fidžiju zaplijenile su jahtu ruskog oligarha Sulejmana Kerimova vrijednu 300 miliona dolara na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, saopštilo je u četvrtak Ministarstvo pravde SAD.
Regulatorna agencija Evropske unije za bezbjednost vazduhoplovstva (EASA) upozorila je u četvrtak na povećane rizike za avio-kompanije zbog rata u Ukrajini, kao što su civilni avioni koji su slučajno gađani, kao i povećan rizik od sajber napada, prenosi Rojters.
„Kao što su pokazali prethodni ratovi, pogrešna identifikacija je laka u konfuznim arenama ratovanja. Razvoj ovog rizika je zajednički za sve borce. Ako tome dodamo i vjerovatnoću ometanja elektronskih pomagala koja mogu biti uključena u navigaciju i ili ... identifikaciju alata, onda je lako uočiti potencijal da nevine letjelice budu izložene projektilima ili oružju postavljenom na radaru“, navodi se u dokumentu objavljenom na internetu.
Vojna i obavještajna pomoć Ukrajini sa Zapada sprječava Rusiju da brzo okonča ofanzivu, saopštio je Kremlj, uz uvjeravanje da će svi ruski ciljevi biti ispunjeni.
Povezani članci
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je danas pokretanje onlajn platforme za prikupljanje sredstava za pomoć Ukrajini u ratu protiv Rusije i obnovi infrastrukture zemlje.
Povezani članci
Ukrajina vjerovatno neće pokrenuti kontraofanzivu u ratu sa Rusijom prije sredine juna, kada se nada da dobije više oružja od saveznika, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Aleksij Arestovič, piše Rojters.
Navodi da ne očekuje da će ruska ofanziva u Ukrajini proizvesti bilo kakve "značajne rezultate" do 9. maja, kada Rusija slavi Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu.
Arestovič je dodao da su nastavljene borbe u željezari "Azovstalj", ali nije naveo više detalja.
Bonus video:
