Predsjednik Vladimir Putin uputiće Zapadu upozorenje "sudnjeg dana" kada bude predvodio proslave 77. godišnjice pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u ponedjeljak, pokazujući ogromnu vatrenu moć Rusije dok se njene snage bore u Ukrajini.
Prkoseći zapadnoj izolaciji otkako je naredio invaziju na susjednu državu, Putin će govoriti na Crvenom trgu prije parade trupa, tenkova, raketa i interkontinentalnih balističkih projektila.
Hram Svetog Vasilija nadlijetaće i supersonični lovci, strateški bombarderi "Tu-160" i, prvi put od 2010. godine, komandni "iljušin Il-80", avion "sudnjeg dana", koji bi prevozio rusko rukovodstvo u slučaju nuklearnog rata, saopštilo je Ministarstvo odbrane, a prenio Rojters.
U tom scenariju, predviđeno je da "Il-80" bude leteći komandni centar ruskog predsjednika. Prepun je tehnologije, ali specifični detalji su ruska državna tajna. Ogromna letjelica iz sovjetske ere, bez prozora osim u kokpitu, poznata je i kao "leteći Kremlj".
Kremlj nije očekivao da će borbe u Ukrajini i dalje biti u toku na ruski Dan pobjede 9. maja, kaže analitičarka međunarodnog istraživačkog centra Četam haus, Katarina Volčuk.
"Obilježavanje Drugog svjetskog rata, koji se zove Veliki otadžbinski rat, veoma je važno za Putina i za Kremlj, za ruske elite. Ono je pretvoreno u ključni dio narativa o ruskoj veličini, junaštvu i žrtvovanju". Ona dodaje da za mnoge Ruse, posebno one koji žele da vjeruju u ono što Kremlj priča, rat u Ukrajini predstavlja ponavljanje Velikog otadžbinskog rata u smislu oslobađanja Evrope i suprotstavljanja fašizmu u Ukrajini.
"Sa stanovišta nacionalnog ponosa, značaj ovog praznika ne može se precijeniti", rekao je juče portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Zbog sukoba u Ukrajini, malo je vjerovatno da će ove godine prisustovati gosti iz drugih država, što samo naglašava "izolaciju" Rusije, kazala ja Volčuk, ekspertkinja za Rusiju i Evroaziju.
Prije manje od dvije decenije, predsjednik SAD Džordž V. Buš se pridružio Putinu na proslavama 9. maja u Moskvi. Kremlj je saopštio da ove godine nije pozvan nijedan zapadni lider.
"Sa stanovišta nacionalnog ponosa, značaj ovog praznika ne može se precijeniti", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov
Putin je više puta uporedio rat u Ukrajini sa izazovima sa kojima se SSSR suočio kada su Hitlerovi nacisti napali 1941.
Rusija je 24. februara poslala desetine hiljada vojnika u Ukrajinu u okviru "specijalne operacije" sa ciljem degradiranja njenih vojnih kapaciteta i uništenja, kako kaže, opasnih nacionalista i nacista. Lider Kremlja takođe kaže da je namjera NATO-a da primi Ukrajinu direktna prijetnja Rusiji i jedan od razloga za njenu invaziju.
Ukrajina i Zapad odbacuju tvrdnje o fašizmu kao besmislene i kažu da Putin vodi ničim izazvani agresorski rat.
Bivši ruski ministar spoljnih poslova Andrej Kozirjev kaže da Putin jeste uspio da napravi paralelu sa nacistima, "ali sopstvenim djelima, a ne klevetanjem Kijeva". On ističe da se ruska invazija opravdava "na osnovu lažnih tvrdnji o istorijskoj i ideološkoj ili vjerskoj nadmoći".
"Propagira se mit prema kojem se žrtve agresije u stvari oslobađaju od ugnjetavanja - komunističkog u Hitlerovom slučaju, nacističkog u Putinovom. A vojska je postupila varvarski, napadajući civilno stanovništvo, uništavajući imovinu i vrijednu kulturnu baštinu".
Kozirjev u članku za "Fajnenšl tajms" kaže da veličanstveni prikaz ruske vojske na Crvenom trgu i lažno "antinacističko" opravdanje njene agresije u Ukrajini skrnave sjećanje na Holokaust i desetine miliona ubijenih u Drugom svjetskom ratu.
Sovjetski Savez je izgubio 27 miliona ljudi u II svjetskom ratu, više nego bilo koja druga zemlja, a Putin je posljednjih godina kritikovao ono što Moskva vidi kao pokušaje Zapada da revidira istoriju rata kako bi se omalovažila sovjetska pobjeda.
"Narod Evrope je vječno dužan Sovjetskom Savezu", rekao je Vasilij Golubjev, koji je proglašen za heroja Sovjetskog Saveza jer je pomogao Lenjingradu da se odupre nacističkoj opsadi, na mitingu koji su sponzorisali komunisti u Moskvi na dan parade 1997.
Rojters navodi da je pored poraza francuskog imperatora Napoleona Bonaparte 1812. godine, poraz nacističke Njemačke najcjenjeniji vojni trijumf Rusa, iako su obje katastrofalne invazije sa zapada koristile istu slabost - Rusija nema nijednu prirodnu barijeru koja bi štitila njenu zapadnu granicu.
Rat u Ukrajini će baciti ogromnu sjenku na ovogodišnju proslavu Dana pobjede.
U ruskoj invaziji stradale su hiljade ljudi, a raseljeno je skoro 10 miliona. Takođe je povećan strah od šireg sukoba između Rusije i SAD - daleko najvećih svjetskih nuklearnih sila.
Njemačka invazija 1941. iskoristila je istu slabost koja je dovela u iskušenje Napoleona Bonapartu - Rusija nema nijednu prirodnu barijeru koja bi štitila njenu zapadnu granicu
Iako će 11.000 vojnika koji marširaju Crvenim trgom zajedno sa, kako je saopštilo ministarstvo odbrane, 131 komadom vojne opreme, predstavljati veliki spektakl, sukob u Ukrajini je razotkrio slabosti u ruskim oružanim snagama uprkos Putinovom pokušaju da tokom dvadesetogodišnje vladavine zaustavi postsovjetski pad.
Rusija nije uspjela da ostvari brzu pobjedu a njena ekonomija - pod ogromnim pritiskom sankcija - suočena je sa najvećom krizom od godina nakon pada SSSR-a.
SAD i njihovi saveznici povećali su isporuke oružja Ukrajini, a neki iz ruske vojske pozivaju Putina da upotrijebi veću vatrenu moć protiv Ukrajine, rekli su Rojtersu dva izvora bliska oružanim snagama. Moskva je poručila Zapadu da su njene isporuke oružja legitimne mete.
Uoči parade u ponedjeljak, spekulisalo se da bi Putin mogao iskoristiti obraćanje da formalno objavi rat Ukrajini ili da naredi opštu mobilizaciju kako bi osnažio rusku kampanju, ali je Kremlj to odbacio.
Na pitanje hoće li rat u Ukrajini baciti sjenku na paradu, i o zabrinustosti povodom mobilizacije, Peskov je juče rekao:
"Dan pobjede je za sve građane Rusije, za sve Ruse, za skoro sve stanovnike bivše teritorije Sovjetskog Saveza, sveti dan... ispunjen osjećajem bola za žrtve koje smo podnijeli i osećajem ponosa za našu zemlju i za našu pobjedu. I ništa ga neće zasjeniti".
U prošlogodišnjem govoru na Crvenom trgu, Putin je kritički govorio o zapadnjačkoj izuzetnosti i, kako je rekao, usponu neonacizma i rusofobije, što su trendovi kojima se iznova vraća kada govori o Ukrajini.
Bonus video:
