Najmanje tri osobe su poginule u ruskom vazdušnom napadu na grad u černigovskoj oblasti na sjeveru Ukrajine, dok je 12 povrijeđeno, saopštili su danas ukrajinski vojni zvaničnici.
Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava usvojio je danas velikom većinom rezoluciju u kojoj poziva svoje istražitelje da posebno ispitaju moguće povrede prava i kršenja prava u sjevernoj Ukrajini nakon početka ruske invazije.
Savet za ljudska prava je sa 33 glasa za, dva glasa protiv i 12 uzdržanih zaključio specijalnu sjednicu o ruskoj invaziji na Ukrajinu i pozivao Rusiju da međunarodnim grupama za ljudska prava odobri "neometan, blagovremen, neposredan, neograničen i bezbjedan pristup" ljudima koji su iz Ukrajine prebačeni u Rusiju ili područja pod kontrolom ruskih snaga ili podružnica.
Samo su Kina i Eritreja glasale protiv te mjere kojom se takođe poziva kancelarija UN za ljudska prava da izvještava o događajima u gradu Mariupolj kojem do sada kancelarijha nije imala pristup zbog konstantnih borbi.
Savjet je pozvao tim istražitelja poznat kao Istražna komisija da posebno ispita "događaje" u Kijevu, Černigovu, Harkovu i Sumskoj oblasti Ukrajine koji su se odvijali krajem februara i početkom marta od početka ruske invazije.
Komisija je već osnovana da istraži zloupotrebe prava i kršenja širom Ukrajine.
Bijela kuća je saopštila da će podržati svaki potez Finske i Švedske da se pridruže NATO-u kao reakciju na rusku invaziju na Ukrajinu.
„Mi bismo podržali aplikaciju za NATO od strane Finske i/ili Švedske ako se prijave. Poštovaćemo svaku njihovu odluku“, rekla je novinarima sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Saki, prenosi Rojters.
Ukrajinske snage oštetile su moderni logistički brod ruske mornarice u Crnom moru i zapalile ga, izjavio je u četvrtak portparol regionalne vojne administracije Odese na jugu Ukrajine Serhij Bračuk, prenosi Rojters.
Bračuk rekao je u onlajn objavi da je "Vsevolod Bobrov" pogođen u blizini ostrva Snejk, poprište obnovljenih borbi poslednjih dana, ali nije iznio detalje. Malo ostrvo se nalazi u blizini morske granice Ukrajine sa Rumunijom.
Četiri demokratska poslanika u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) poslala su pisma izvršnim direktorima Jutjuba, TikToka, Tvitera i Mete, vlasnika Fejsbuka, tražeći od njih da arhiviraju sadržaj koji bi mogao da se koristi kao dokaz ruskih ratnih zločina u Ukrajini, prenosi Rojters.
Pisma su potpisali čelnici odbora za nadzor i spoljne poslove Predstavničkog doma, Kerolin Maloni i Gregori Miks, i dva predsjednika pododbora, prenio je NBC.
Proruski separatisti na istoku Ukrajine drže u zatvorima oko 3.000 civila iz Mariupolja, saopštile su danas ukrajinske vlasti.
Komesarka ukrajinskog parlamenta za ljudska prava Ljudmila Denisova izjavila je da Kijev zna za najmanje dva zatvora u oblasti Donjeck, od kojih je jedan u istoimenom gradu, a drugi u Olenivki, 20 kilometara odatle.
Denisova je rekla da su vlasti u Kijevu dobile izvještaje da su ljudi "mučeni, ispitivani, da im je prijećeno smrću i da su primorani da sarađuju", kao i da su drugi nestali poslije ispitivanja.
Ona je kazala i da se zatočenici drže u "nehumanim uslovima", sa neadekvatnim pristupom kupatilima i bez kreveta.
Dodala je da su neki zarobljenici pušteni poslije 36 dana, pošto su potpisali određena dokumenta, ali nije navela detalje.
U razorenom lučkom gradu Mariupolju, koji je prije rata imao oko 500.000 stanovnika, ostalo je više od 100.000 civila. Ukrajinske vlasti su nedavno tvrdile da su "hiljade Ukrajinaca" nasilno odvedene u Rusiju.
Posljednje uporište ukrajinskog otpora u Mariupolju je željezara Azovstal, u kojoj su i dalje borci ukrajinskog puka Azov koji odbijaju da se predaju ruskim snagama oko fabrike.
Ministri spoljnih poslova Grupe sedam industrijalizovanih nacija (G7) razgovaraće o tome kako prekinuti blokadu ukrajinskog žita kako bi se omogućilo da se izvozi u svijet, izjavila je u četvrtak njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, prenosi Rojters.
„U ukrajinskoj luci Odesa trenutno je blokirano 25 miliona tona žitarica, što znači hranu za milione ljudi u svijetu koja je hitno potrebna, prije svega u afričkim zemljama i na Bliskom istoku“, rekao je Berbok.
Rat u Ukrajini doveo je do skoka globalnih cijena žitarica, ulja za jelo, goriva i đubriva, a agencije Ujedinjenih nacija upozoravaju da će povećanje cijena pogoršati krizu hrane u Africi.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je svom finskom kolegi da Francuska u potpunosti podržava izbor zemlje da se pridruži NATO-u, saopšteno je iz Jelisejske palate, prenosi Rojters.
Finska mora da podnese zahtjev za pridruživanje vojnom savezu NATO-a „bez odlaganja“, rekli su u četvrtak njen predsjednik i premijer, u istorijskoj promjeni politike koju je pokrenula ruska invazija na Ukrajinu.
Savet Ujedinjenih nacija (UN) za ljudska prava u četvrtak je velikom većinom glasova usvojio rezoluciju kojom se pokreće istraga o navodima o kršenju prava od strane ruskih trupa u djelovima Ukrajine koji su ranije bili pod njihovom kontrolom.
Savjet sa sjedištem u Ženevi usvojio je rezoluciju glasanjem, sa 33 člana koji su glasali za i 2 protiv (Kina, Eritreja). Bilo je 12 uzdržanih.
Rusija je nedavno suspendovana iz 47-očlanog Savjeta. Međutim, ipak je mogla da se pridruži sjednici kao posmatrač, ali je odlučila da to ne učini u znak protesta zbog rezolucije za koju je rekla da predstavlja političko sređivanje računa.
Lider republikanaca u Senatu Sjedinjenih Američkih Država Mič Mekonel rekao je u četvrtak da Senat danas treba da usvoji novi paket pomoći Ukrajini, nakon što je Predstavnički dom ove nedelje odobrio 40 milijardi dolara nove pomoći Kijevu.
„Snažno podržavam sljedeći paket ubojite vojne pomoći, koji je Predstavnički dom usvojio ogromnom većinom. Nadam se da će Senat moći da postigne dogovor da razmotri i usvoji ovaj zakon danas. Ukrajincima je potreban. Moramo to da uradimo danas “, rekao je u senatu, prenosi Rojters.
Povezani članci
Njemački kancelar Olaf Šolc pozdravio je u četvrtak odluku Finske da podnese zahtjev za pridruživanje NATO, navodeći u tvitu da ima podršku Njemačke.
„U telefonskom razgovoru sa predsjednikom.. uvjerio sam Finsku u punu podršku njemačke vlade“, tvitovao je Šolc.
Ruski energetski gigant Gasprom saopštio je u četvrtak da više neće moći da izvozi gas preko Poljske preko gasovoda Jamal-Evropa nakon što je Moskva uvela sankcije kompaniji koja je vlasnik poljskog dijela gasovoda, prenosi Rojters.
„Primijenjena je zabrana transakcija i plaćanja subjektima pod sankcijama“, navodi se u saopštenju Gasproma.
Za Gasprom to znači zabranu korišćenja gasovoda u vlasništvu EuroPol GAZ-a za transport ruskog gasa kroz Poljsku.
Njemački regulator za energetiku je u četvrtak rekao da se ne očekuje da zaustavljanje tokova ruskog gasa kroz gasovod Jamal ka Evropi preko Poljske ugrozi bezbjednost njemačkih snabdijevanja.
„Slaba količina gasa je uopšte i pristizala u Njemačku ovim gasovodom posljednjih nedelja“, rekao je portparol regulatornog tijela u pisanoj izjavi.
„Većina tomova otišla je u Poljsku“, dodao je on.
Njemačka je u četvrtak saopštila da ne očekuje da će ruske sankcije protiv EU filijala državne kompanije Gasprom dovesti do obustave isporuke gasa, dodajući da se čini da su kaznene mjere osmišljene da podignu cijene, prenosi Rojters.
Ministar ekonomije Robert Habek rekao je na konferenciji za novinare da sankcije predstavljaju eskalaciju, optužujući Rusiju da koristi energiju kao oružje.
On je rekao da Njemačka neće podići nivo vanrednog stanja sa trenutnog nivoa jer bi očekivani pad isporuka ruskog gasa od 3% kao rezultat novinskih sankcija mogao biti nadoknađen na tržištu, iako po višim cijenama.
Kremlj za želju Finske da pridruži NATO-u kaže da je "nedvosmisleno" prijetnja Rusiji, kao i da proširenje vojnog bloka neće učiniti Evropu ili svijet stabilnijim.
Obraćajući se novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su koraci koje je Finska preduzela da se pridruži NATO-u razlog za "žaljenje i razlog za nametanje simetričnog odgovora", prenosi Rojters.
Šefica Ujedinjenih nacija za ljudska prava Mišel Bašele rekla je da je hiljadu tijela pronađeno u oblasti ukrajinske prijestonice Kijeva posljednjih nedjelja, dodajući da bi mnoga kršenja tokom ruske invatzije mogla da predstavljaju ratne zločine, prenosi Rojters.
"Šokantne su razmjere takvih ubistava, uključujući indicije o pogubljenjima po kratkom postupku u oblastima sjeverno od Kijeva", rekla je Bašele Savjetu za ljudska prava.
Savjet za ljudska prava će danas odlučiti da li će istražitelje zadužiti za zvaničnu istragu o događajima koji su se desili u Kijevu i drugim regionima u februaru i martu.
Rojters dodaje da Rusija poriče da je ciljala civile.
Finska bez odlaganja mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO, zajednički je stav predsjednika ove zemlje Saulija Ninistea i premijerke Sane Marin.
Povezani članci
Rusija predstavlja "najdirektniju prijetnju" za međunarodni svjetski poredak zbog napada Moskve na Ukrajinu, rekla je danas u Tokiju predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Povezani članci
Ukrajinske snage nastavljaju kontraofanzivu sjeverno od Harkova, drugog po veličini grada ove zemlje i ponovo su zauzeli nekoliko gradova i sela prema ruskoj granici, saopštilo je Ministarstvo odbrane Velike Britanije, prenosi Rojters.
Rusija je navodno povukla jedinice iz te oblasti i snage će se vjerovatno prerasporediti nakon što popune gubitke na istočnoj obali rijeke Severski Donjec, dodao je britansko ministarstvo odbrane.
Rojters podsjeća da je Ukrajina u srijedu saopštila da je potisnula ruske snage na istoku kako bi povratila Pitomnik, selo na glavnom autoputu sjeverno od Harkova, otprilike na pola puta do ruske granice.
Gradsko vijeće Harkova saopštilo je da je jednostrano prekinulo veze sa Belgorodom, Moskvom, Sankt Peterburgom, Nižnjim Novgorodom i Novosibirskom, objavio je Kijev Independent.
Prema riječima gradonačelnika ovog grada Ihora Terehova "nemoguće je da grad ima odnose sa onima koji ubijaju Ukrajince i uništavaju Ukrajinu".
Bonus video:
