NATO i Sjedinjene Države saopštili su juče da su uvjereni da Turska neće ometati napore Finske i Švedske da uđu u zapadnu vojnu Alijansu, dok su te dvije nordijske zemlje preduzele odlučne korake za učlanjenje kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Predsjednik Finske Sauli Ninisto potvrdio je juče da će njegova zemlja aplicirati za članstvo u Alijansi, dok su švedske vladajuće socijaldemokrate najavile zvaničnu promjenu politike koja će otvoriti put da se njihova zemlja u roku od nekoliko dana prijavi za članstvo.
”Danas je švedska Socijaldemokratska partija donijela istorijsku odluku da podrži prijavljivanje za članstvo u NATO odbrambenoj alijansi”, objavila je na Tviteru švedska ministarka odbrane An Linde. “Ruska invazija na Ukrajinu pogoršala je bezbjednosnu situaciju za Švedsku i za cijelu Evropu”.
Turska, koja je u petak iznenadila saveznike saopštivši da gaji rezerve povodom članstva Švedske i Finske, predočila je juče svoje zahtjeve na marginama sastanka NATO šefova diplomatija u Berlinu. Ankara je saopštila da želi da dvije zemlje prekinu da podržavaju kurdske militantne grupe koje su prisutne na njihovoj teritoriji i da ukine zabrane na prodaju određenog oružja Turskoj.
”Uvjeren sam da ćemo moći da se pozabavimo bojaznima koje je Turska izrazila i to na način koji neće odložiti članstvo”, kazao je juče generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Američki državni sekretar Entoni Blinken odbio je da iznose detalje o razgovorima koji su u Berlinu održani iza zatvorenih vrata, ali je ponovio Blinkenov stav.
”Prilično sam uvjeren da ćemo pronaći konsenzus tim povodom”, kazao je Blinken novinarima, dodajući da je NATO “mjesto za dijalog”.
Nakon što je juče predočio zahtjeve Turske, turski ministar inostranih poslova Mevlut Čavušoglu kazao je da su razgovori sa švedskim i finskim kolegama bili korisni. Dvije države su iznijele predloge kako da odgovore na primjedbe Ankare, koje će Turska razmotriti, dok im je on predočio dokaze o prisustvu terorista na njihovim teritorijama, kazao je on.
Čavušoglu je, kako prenosi Rojters, naročito izdvojio Švedsku, rekavši da kurdska militantna grupa PKK, koja je u SAD i EU označena kao teroristička, vikendima u Stokholmu održava sastanke.
Ipak, on je istakao da se Turska ne protivi politici alijanse da ostane otvorena za sve evropske zemlje koje žele da se prijave za članstvo.
Za svaku odluku o širenju NATO-a potrebno je odobrenje svih 30 saveznica i njihovih parlamenata. Ankara, NATO članica već 70 godina, biće pod ogromnim pritiskom da pristane, kazale su NATO diplomate jer alijansa smatra da bi ulaskom Finske i Švedske njena pozicija na Baltičkom moru bila značajno osnažena.
Švedska i Finska su obje bile neutralne tokom Hladnog rata, a njihova odluka da uđu u NATO biće jedna od najvećih promjena u evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi u posljednjih nekoliko decenija, što odražava veliku promjenu javnog mnjenja u nordijskom regionu od kako je u februaru Rusija napala Ukrajinu.
Objava o podršci članstvu od strane švedskih socijaldemokrata otvara put da premijerka Magdalena Anderson u roku od nekoliko dana podnese zvaničnu prijavu za članstvo.
Nakon saglasnosti svih NATO članica - ukoliko primjedbe Turske budu prevaziđene - u roku od nekoliko nedjelje odobrenje može biti izdato, mada bi ratifikacija u nacionalnim parlamentima mogla potrajati i godinu, kazale su diplomate i zvaničnici.
Moskva je odgovorila na mogućnost ulaska ove dvije zemlje u NATO zaprijetivši odmazdom uključujući i neodređene “vojno-tehničke mjere”.
Ninisto, koji je u subotu razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kazao je da je razgovor bio odmjeren i da nije sadržao prijetnje.
”Potvrdio je da smatra da je to greška. Mi vam ne prijetimo. Generalno, razgovor je bio veoma, da kažem, smiren i odmjeren”, kazao je Ninisto u intervjuu za CNN.
Bonus video:
