Navršilo se 80 dana bitke za Mariupolj, lučki grad na jugoistoku Ukrajine, koji se našao na žestokom udaru ruskih snaga ubrzo nakon početka invazije. Grad je sravnjen sa zemljom, a broj civilnih žrtava se procjenjuje u hiljadama.
Uveče 16. maja više od 260 vojnika, nekih od posljednjih branilaca velike čeličane Azovstal, odvedeno je na teritoriju koju sada kontroliše Rusija.
Moskva kaže da se radi o predaji, a Ukrajina da je garnizon fabrike Azovstal uspješno završio svoju borbenu misiju i da se radi o herojima.
"Vrhovna vojna komanda naredila je komandantima jedinica stacioniranih na Azovstalu da spase ljudske živote. Branioci Mariupolja su heroji našeg vremena", dodaje se u saopštenju Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga od 17. maja.
Prema procjenama ruske strane, oko hiljadu vojnika napustilo je Azovstal, a nije poznato koliko je pripadnika ostalo unutra. Ukrajinska strana nije potvrdila brojeve.
Mariupolj je pretrpio neke od najtežih borbi od kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu 24. februara. Razrušen je i spaljen, stotine hiljada ljudi je izbjeglo, na hiljade ljudi je izgubilo živote.
U zadnja tri mjeseca svijet je vidio razarajuće slike iz ove luke na Azovskom moru: od bombardovanja porodilišta, masovnih grobnica pored puta, gađanja pozorišta u kojem su ljudi skrivali od granata, pa do gađanja posljednjeg uporišta čeličane Azovstal u kojoj su se skrivali civili, ali i vojska.
Prve kolone
Prije 24. februara Mariupolj je imao oko 430.000 stanovnika. Otprilike četvrtina stanovnika napustila je grad u prvih nekoliko dana, dok su još mogli.
"Ali malo je ljudi vjerovalo da dolazi rat i do momenta kada su mnogi shvatili svoju grešku, bilo je prekasno," reći će kasnije novinar Asošiejted Presa koji je u prvim danima granatiranja Mariupolja bio među rijetkim novinarima u gradu.
Samo nekoliko dana nakon početka invazije Mariupolj je opkoljen. Granatiranje infrastruktura presjeklo je dovod vode i struje, ponestaje i hrane. Uskoro će cijeli stambeni objekti biti granatirani, a očajni stanovnici pokušaće da napuste grad.
Potom će 9. marta u ruskom vazdušnom napadu biti pogođeno porodilište. Tri osobe će poginuti, a Rusija će reći da u bolnici nije bilo pacijenata i da su tu bili smješteni "ukrajinski ekstremisti".
Napad, za koji su ukrajinski zvaničnici rekli da je ranjeno najmanje 17 ljudi, izazvao je, pored ostalog, talas međunarodne osude iz Vašingtona, Londona i Vatikana.
Trudnica, čija je fotografija kako je iznose na nosilima šokirala svijet, preminula je ubrzo nakon napada na porodilište. Prvo je umrla beba, a onda i ona.
Masovne grobnice
Napadi na opkoljeni Mariupolj su se nastavili, a stanovnici, uslijed stalnog granatiranja, nisu mogli ni sahraniti svoje umrle.
Na koncu, vlasti su počele da prave masovne grobnice za ubijene stanovnike Mariupolja.
U ovom momentu, u prvoj polovini marta Kijev je saopštio da je u Mariupolju već ubijeno 1.200 osoba.
U ratnim sedmicama koje će uslijediti, Mariupolj će doživjeti najteže momente: grad će biti stalno granatiran, pomoći će biti onemogućen ulazak, ljudi će biti bez vode, struje i hrane. A humanitarni koridori, kojima će ljudi pokušati da napuste opkoljeni grad, tek će na momente funkcionisati.
Konvoj od više od 160 automobila uspjeće 14. marta da napusti Mariupolj.
Nakon nekoliko dana neuspjelih pokušaja da se isporuče zalihe i osigura siguran prolaz zarobljenim civilima, gradsko vijeće je saopštilo da je lokalni prekid vatre u toku i da je konvoj krenuo prema gradu Zaporožju, koji se nalazi na teritoriji pod kontrolom Ukrajine.
Iako je masovna evakuacija Mariupolja pokrenuta, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao da oko 100.000 ostaje u gradu u "neljudskim uslovima" i pod stalnim granatiranjem i bombardovanjem.
Oni koji su se izvukli iz Mariupolja opisali su uništeni grad.
"Bombardovali su nas posljednjih 20 dana", rekla je Viktorija Totsen, koja je uspjela pobjeći u Poljsku.
Granatiranje pozorišta
Onda je 16. marta pogođeno pozorište, koje je bilo sklonište za civile.
Zamjenik gradonačelnika Mariupolja Serhij Orlov je za BBC tada rekao da je u zgradi bilo između 1.000 i 1.200 ljudi.
Asošiejted Pres je kasnije sproveo istragu, koja pokazuje da je oko 600 civila poginulo u bombardovanju pozorišta.
Tačan broj mrtvih, kao rezultat napada na Akademsko regionalno dramsko pozorište, nije poznat, jer su teške borbe spriječile vlasti da istraže ruševine.
"Ništa više nije ostalo, samo ruševine", reći će o Mariupolju ukrajinski predsjednik 21. marta u obraćanju italijanskom parlamentu.
Bitka za grad
U prvom dijelu aprila, gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko rekao je za Asošiejted Pres da je do tada više od 10.000 civila poginulo u Mariupolju od početka ruske invazije 24. februara.
U gradu se u tom momentu još uvijek nalazi oko 120.000 civila kojima su prijeko potrebni hrana, voda, toplina i komunikacije, rekao je gradonačelnik.
Bojčenko je rekao da je oko 150.000 ljudi uspjelo privatnim vozilima da napusti grad u druge djelove Ukrajine i da je najmanje 33.000 odvedeno u Rusiju ili na separatističku teritoriju Ukrajine.
Ukrajinske snage, koje brane opkoljeni lučki grad Mariupolj, boriće se do kraja protiv ruske vojske, poručuje ukrajinski premijer Denis Šmihal krajem aprila.
Azovstal
Mariupolj je metalurški centar za željezare i čeličane, proizvodnju teških strojeva i popravku brodova.
Grad je i dom najveće trgovačke luke u Azovskom moru iz koje Ukrajina izvozi žito, željezo, čelik i tešku mašineriju, piše The Guardian.
Najveće čeličane u Ukrajini nalazile su se upravo u Mariupolju. Jedna od njih je i Azovstal, koja se nalazi na obali Azovskog mora, u kojoj je nekada radilo više od 10.000 ljudi.
Dok su ruske snage gađale Mariupolj, željezara i čeličana Azovstal, masivna fabrika od deset kvadratnih kilometara sa ogromnim zgradama, tunelima i podzemnim bunkerima, postala je posljednji centar ukrajinskog otpora.
Gradsko vijeće je 18. aprila saopštilo da se na tom mjestu još uvijek krije 1.000 civila, uključujući i djecu. Pored njih, procjene su da je u Azovstalu bilo i oko 2.000 vojnika.
Među njima su bili iskusni vojnici, pripadnici granične policije, kontroverznog Azov puka kojeg se ranije povezivalo sa krajnjom desnicom, ali i dobrovoljaca koji su uzeli oružje u ruke u danima prije ruske invazije.
Ultimatum Rusije ukrajinskim snagama koje su se nalazile u Azovstalu prošao je bez da se ijedan pripadnik predao.
A potom je ruski predsjednik Vladimir Putin tokom sastanka, koji je emitovan na TV-u, naredio svojim snagama da otkažu planove za ulazak u tvornicu. Umjesto toga, naredio je da "ni muva ne smije pobjeći".
Rusija je takođe blokirala sve napore Ukrajine da pošalje pomoć Mariupolju ili da pošalje autobuse za evakuaciju civila na teritoriju pod kontrolom Ukrajine.
Dugoočekivana evakuacija žena i djece iz Azovstala počeće 1. maja. Više od 100 ljudi biće evakuisano iz Mariupolja u Zaporožje. Nekoliko dana poslije biće evakuisano još 300, a uskoro će biti najavljeno da su sve žene i djeca napustili čeličanu.
Uprkos evakuacijama, granatiranje Azovstala, posljednjeg ukrajinskog uporišta nije prestajalo.
Ono je zaustavljeno 16. maja kada su prvi autobusi sa ukrajinskim vojnicima odvedeni u gradove koje kontrolišu separatisti uz podršku Rusije.
Da li je kraj za Mariupolj?
Još od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, a rat započeo u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas sa proruskim separatistima, Mariupolj se nalazio manje od 30 kilometara od Donbasa. Prije invazije separatisti, koje podržava Rusija, držali su otprilike trećinu tog područja Moskva sada kontroliše oko 90 posto regije Luganska.
Kontrola nad Mariupoljem bi Rusiji dala kopneni most do Krima i kontrolu nad Azovskim morem, čime bi se prekinula pomorska trgovina Ukrajine.
Rasplet bitke za Mariupolj najveća je pobjeda Moskve otkako je pokrenula ono što naziva "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini, piše Rojters.
Operacija napuštanja čeličane i njenog lavirinta tunela i bunkera označila je početak kraja gotovo tromjesečne opsade, koja je Mariupolj pretvorila u svjetski simbol prkosa i patnje. To Moskvi daje kontrolu nad obalom Azovskog mora i neprekinutim dijelom istočne i južne Ukrajine.
No, nakon dva mjeseca ruskog granatiranja, luka je razrušena.
Prema navodima ukrajinskih vlasti, u ruskom bombardovanju ovog grada na jugu zemlje ubijeno je više od 20.000 civila. Preostali stanovnici, možda jedna četvrtina od predratnog broja, ostala je u gradu sa malo vode, hrane ili ljekova.
Ruska je pobjeda, međutim, uglavnom simbolični podsticaj za ruskog predsjednika Vladimira Putina nego vojna pobjeda, rekao je za AP penzionisani francuski viceadmiral Mišel Olhagaraj, bivši šef francuskog centra za visoke vojne studije.
"Zapravo, Mariupolj je već pao," rekao je on.
"Sada Putin može proglasiti 'pobjedu' u Donbasu", rekao je Olhagaraj.
Ali budući da je "nevjerovatan otpor" branitelja Azovstala usporio ruske vojnike, Ukrajina može proglasiti pobjedu u ovoj bici.
"Obje strane će se moći ponositi ili hvaliti pobjedom - pobjedama različitih vrsta", rekao je.
Branioci ukrajinskog grada Mariupolja promijenili su tok rata sa Rusijom pružajući otpor 82 dana, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak.
Mariupolj, ranije poznat kao luka, danas je simbol ukrajinskog otpora prema ruskoj invaziji.
Bonus video:
