Računi za utrošenu energiju vrtoglavo su skočili posljednjih mjeseci produbljujući krizu troškova života građana što stvara pritisak na vlade širom Evrope da pomognu najugroženijima.
Britanija je prošle nedjelje najavila paket vrijedan 15 milijardi funti podrške domaćinstvima koja pokušavaju da plate ogromne račune za utrošenu energiju, koji će se dijelom finansirati iz poreza na dobit koji iznosi 25 odsto za profit proizvođača nafte i gasa.
Britanija je ograničila cijenu za najčešće energetske ugovore za domaćinstva, ali su oni porasli za 54 odsto u aprilu i očekuje se dodatni rast od 40 odsto u oktobru, upozorio je tamošnji energetski regulator Ofgem.
Zahvaljujući paketu pomoći očekuje se da sva domaćinstva dobiju popust od 400 funti na račune za energiju, dok će porodice s najnižim primanjima dobiti uplatu od dodatnih 650 funti. Britanski ministar finansija Riši Sunak kazao je da će zajedno s paketom za račune za energiju ukupna pomoć vlade za smanjenje troškova života iznositi 37 milijardi dolara.
Pored Britanije i članice Evropske unije preduzimaju ili su najavile mjere pomoći kako bi zaštitile potrošače.
Bugarska
Bugarska je u maju odobrila paket vrijedan dvije milijarde leva (1,1 milion dolara) u cilju zaštite kompanija i potrošača s niskim primanjima od rasta cijena energenata i hrane izazvanog ratom u Ukrajini.
Vlada će, takođe, ponuditi popust od 0,25 leva za litar benzina, dizela ili tečnog naftnog gasa i metana od jula mjeseca do kraja godine i ukinuti akcize na prirodni gas, struju i metan.
Danska
Danski poslanici dogovorili su program koji podrazumijeva subvencije u vrijednosti od 2 milijarde danskih kruna (288 miliona dolara) koje će biti biti isplaćene za oko 419.000 najteže pogođenih domaćinstava.
Evropska komisija
Države Evropske unije u velikoj mjeri su odgovorne za njihove nacionalne energetske politike, a pravila EU dozvoljavaju im da preduzmu vanredne mjere kako bi zaštitili potrošače od visokih troškova.
Evropska komisija je u oktobru predstavila paket mjera koje članice EU mogu koristiti bez kršenja pravila konkurentnosti, uključujući dotacije za pomoć siromašnijim domaćinstvima, finansiranje renoviranja koja smanjuju upotrebu energije ili izuzimanje ranjivih domaćinstava od visokih energetskih poreza.
Evropska komisija je u aprilu dala zeleno svjetlo Španiji i Portugalu da ograniče cijene gasa koje se koriste za određivanje cijena električne energije.
Francuska
Francuska se obavezala da će ograničiti povećanje regulisanih troškova struje na četiri procenta. Kako bi u tome uspjela vlada je naredila kompaniji EDF PA, koja je 80 odsto u vlasništvu države, da prodaje više jeftine nuklearne energije konkurenciji.
Francuski ministar finansija Bruno le Mer kazao je da vladin paket novih mjera najavljenih od početka ukrajinske krize - poput pomoći kompanijama oko troškova zbog visokih cijena gasa i goriva - iznosi oko 26 milijardi eura.
Njemačka
Njemački radnici i porodice dobiće novčanu pomoć, jeftiniji bezin i smanjene cijene karata za javni prevoz kako bi mogli lakše da podnesu pritisak rasta cijena struje i grijanja.
Radnici koji plaćaju porez na prihod dobiće jednokratnu pomoć od 300 eura kao dodatak na plate. Pored toga, porodice će primiti jednokratnu pomoć od 100 eura po djetetu i dvostruko više za porodice s malim primanjima.
Ove mjere su dodatak paketu vrijednom otprilike 13 milijardi evra, uključujući ukidanje doplate na račune za struju u cilju podrške zelenoj energiji, koji je najavljen u februaru.
Grčka
Grčka je od septembra potrošila oko 2,5 milijardi eura na subvencije za račune za struju i gas, a u martu je pružila dodatnu pomoć od 1,1 milijardu eura, koja uključuje rabat za gorivo za domaćinstva s niskim prihodima.
Italija
Italijanski premijer Mario Dragi od januara je iz budžeta opredijelio skoro 30 milijardi eura kako bi pomogao da se nadoknade izdaci zbog visokih cijena struje, gasa i benzina.
Oko 11 milijardi eura će doći od poreza na dobit na povećani profit energetskih kompanija koje su profitirale zahvaljujući rastu cijena energenata.
Holandija
Holandija je smanjila porez na energiju za svih osam miliona domaćinstava.
Norveška
Panična potraga Evropljana za alternativama ruskoj energiji dramatično je povećala potražnju - i cijene - za norveškom naftom i gasom. Kako novac u tu zemlju pristiže, drugi najveći evropski snabdjevač prirodnim gasom pokušava da se odbrani od optužbi da profitira od rata u Ukrajini.
Poljski premijer Mateuš Moravjecki, koji očekuje da Norveška nadomjesti dio gasa koji je Poljska dobijala iz Rusije, kazao je da norveški “gigantski” profiti od nafte i gasa “indirektno predstavljaju ratni plijen”. On je pozvao Norvešku da iskoristi porez na dobit energetskih kompanija kako bi podržala najteže pogođene zemlje, naročito Ukrajinu.
Za svoje stanovništvo, Norveška još od decembra subvencioniše račune za struju i trenutno pokriva 80 odsto računa za struju iznad određenog iznosa. U martu, manjinska norveška vlada predložila je produžavanje tog programa za godinu dana do marta 2023.
Poljska
Poljska je najavila smanjenja poreza na energiju, benzin i osnovne prehrambene proizvode, kao i pomoć u gotovini za domaćinstva. Takođe je produžila period regulacije cijena gasa za domaćistva i institucije poput škola i bolnica do 2027. godine.
Španija
Španija je smanjila nekoliko poreza kako bi umanjila račune potrošača, prvobitno planirajući da zadrži niže kamatne stope do kraja prošle godine, ali je u međuvremenu odlučila da produži tu mjeru do kraja juna 2022.
Španija je najavila direktnu pomoć u vrijednosti od 16 milijardi eura i povoljne kredite kako bi pomogla domaćinstvima i kompanijama da lakše izađu na kraj s vrtoglavo visokim cijenama energije.
Španija je takođe donijela zakon za povraćaj profita za koji se smatralo da je naduvan visokim cijenama gasa, ali je kasnije uvela izuzeća koja su umanjila uticaj na ugovore s mnogim komunalnim preduzećima.
Španija i Portugal su takođe uveli privremena ograničenja referentnih cijena prirodnog gasa i uglja koje koriste elektrane za utvrđivanje cijena struje, kako bi snizile cijene energije.
Švedska
Švedska će dati kompenzacije domaćinstvima koja su najteže pogođena rastom cijena struje, a vlada je izdvojila šest milijardi švedskih kruna (605 miliona dolara) za te mjere.
Bonus video:
