Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Sijarto u Zagrebu je počeo razgovore oko snažnijeg korištenja Jadranskog naftovoda za nabavljanje nafte za Mađarsku, kako bi zamijenila naftu iz Rusije.
Čini se da je upravo hrvatska najava da je Jadranski naftovod "Janaf", kojim se u kratkom roku može obezbijediti snabdijevanje Mađarske naftom umjesto one koja bi dolazila iz Rusije, omogućila da se skine mađarski embargo na šesti paket sankcija Rusiji.
Istovremeno, Mađarskoj su obezbijeđene garancije da će imati alternativni nabavni pravac.
Naftovod "Janaf" proteže se od naftnog terminala u Omišlju na ostrvu Krk do mađarske granice. Njime se doprema nafta u Mađarsku i Srbiju.
Aktivisti međunarodne nevladine organizacije Grinpis su u nedjelju 29. maja protestovali u srednjem Jadranu pored ruskog tankera koji je vozio naftu za naftni terminal na Krku, koja će potom Jadranskim naftovodom do krajnjeg kupca.
Povezani članci
Povećanje kapaciteta naftovoda u Hrvatskoj
"U Hrvatskoj postoji Jadranski naftovod gdje se, kako nam je premijer Plenković objasnio, može povećati kapacitet, i on će s vremenom dostavljati drugu, a ne rusku naftu u Mađarsku", izjavila je je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, nakon prvog dana EU samita u utorak sat vremena poslije ponoći.
"To se prilagođavanje može napraviti za 45 do 60 dana i potrebna je izvjesna investicija", odgovorila je predsjednica Evropske komisije na pitanje koje su garancije da Mađarska da pristane na dogovor.
Plenković je tada kazao kako bi se uz ulaganje od svega osam miliona eura mogao povećati kapacitet "Janafa" za 30 posto, pa bi on sa povećanjem godišnjeg kapaciteta sa 11,4 miliona tona sirove nafte na preko 15 miliona tona bio u mogućnosti normalno snabdijevati Mađarsku i Slovačku.
Sijarto na razgovorima u Zagebu
Jutro nakon EU samita u Zagreb je stigao mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Sijarto i razgovarao sa hrvatskim ministrom privrede Damirom Filipovićem.
Na sastanku održanom na mađarsku inicijativu usaglašeno je da se "samo zajedničkim naporima i uz veće korištenje evropske energetske infrastrukture, poput LNG terminala na Krku, rafinerija, gasovoda i Jadranskog naftovoda, može osigurati rješenje prelaska na nove pravce nabavke za energente", saopšteno je iz hrvatskog ministarstva.
Milanovićeve kritike
O razvoju situacije nakon najnovijih odluka Evropske unije oko energije i sankcija Rusiji oglasio se i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, kritikujući postupke Vlade Andreja Plenkovića i ocjenjući da dosadašnje sankcije nisu naštetile Rusiji.
"Volio bih da je Hrvatska ključni igrač, ali nije, Hrvatska je nikakav igrač", izjavio je Milanović u utorak, dodajući da je "ključni igrač Mađarska".
"Hrvatsku nitko ništa ne pita jer ne postavljamo pitanja. Mađarska je kao svoj interes prepoznala uvoz ruske nafte. Ta nafta će završiti ovdje ili ondje. Ti razlozi koje EU navodi za neuvođenje plinskog embarga vrijeđa zdrav razum. Pa uvedite onda potpuno embargo. Sankcije ne funkcionišu. Niti je rublja pala niti Rusija to osjeća", kazao je hrvatski predsjednik.
U čemu je promjena pozicije Hrvatske?
"Zahvaljujući kvalitetnoj energetskoj infrastrukturi – Jadranskom naftovodu, velikim spremničkim kapacitetima u Zagrebu i Omišlju i modernom plinskom sistemu - Hrvatska očito postaje sve poželjniji energetski partner", ocjenuje glavna urednica specijalizovanog portala energetika.net Nina Domazet, u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE).
"Mađarska je preko 'Janafa' do sada zadovoljavala oko 35 posto svojih potreba za naftom, a sada im slijedi izazov ubrzanog odmaka od ruske nafte. To im neće biti ni lako ni brzo ni jednostavno, jer oni trebaju ne samo hitno ugovoriti veće snabdijevanje iz pravca Hrvatske, što je Sijarto danas već i tražio, već i količine", kaže sagovornica RSE.
Ona upozorava da su cijene nafte već 31. maja na vijest o sankcijama porasle oko pet posto, a da je kartel OPEC u proteklim mjesecima višekratno naglašavao da nema namjere povećavati količine na globalnom tržištu, s kojeg će ruska nafta znatnim dijelom sada biti povučena.
"A to će uz jaki dolar srednjeročno negativno uticati na cijene, koje će rasti. U nezgodnoj situaciji je sada i Srbija, koja posve zavisi o dopremi nafte preko 'Janafovog' terminala u Omišlju na Krku. Problemi oko toga su nedavno uspješno riješeni. 'Janaf' je prošle godine ostvario najveće prihode od svog osnivanja, a sada će oni sasvim sigurno biti još i veći, sa spomenutim malim investicijama u kompresorske stanice, kako bi se mogle evakuisati povećane količine nafte prema Mađarskoj", zaključuje urednica portal energetika.net.
Zašto evropski fondovi pre svega?
Povodom najave premijera Andreja Plenkovića 30. maja kako je dogradnja LNG terminala u Omišlju na Krku "vrlo blizu tako da bude dobar za puno zemalja u okruženju, Sloveniju, Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu i druge", Nina Domazet kaže kako bi se u roku od godinu i po do dvije moglo instalirati novi plutajući LNG terminal.
Međutim, ona dodaje da bi trebalo izgraditi mrežu plinovoda do novih korisnika, jer to postojeća mreža ne bi mogla preuzeti.
"Hrvatska bi trebala insistirati da se ti novi energetski projekti finansiraju isključivo iz evropskih sredstava, jer će u protivnom opteretiti tarifu i loše uticati na krajnju cijenu plina. Kako je nacionalno plinsko gospodarstvo, kao uostalom i u ostatku Europe, u krizi zbog visokih cijena, mislim da se ne treba zalijetati i biti značajan plinski faktor u regiji, kao što naši političari vole reći, ako Evropska unija nije spremna platiti rizik takozvane napuštene imovine", upozorava Domazet.
Naime, ona kaže kako bi LNG terminal u Omišlju s vremenom mogao upravo to postati, u smislu dekarbonizacijskih politika prema kojima Evropa ide.
Bonus video:
