Nakon višemjesečnog nagomilavanja trupa i brojnih poricanja da je planirana invazija, Vladimir Putin je 24. februara objavio da je pokrenuo "specijalnu vojnu operaciju" da "demilitarizuje i denacifikuje" Ukrajinu. Ona je prerasla u krvavi rat iscpljivanja, izazvala sankcije protiv Rusije, prijave Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, te porast cijena goriva i hrane u zemljama hiljade kilometara od zone sukoba.
U susret stotom danu rata, ruski predsjednik je nastojao da ostavi utisak da se ne dešava ništa neobično. Dok je njegova vojska napredovala u ukrajinskom gradu Sjeverodnjecku ove nedjelje, Putin je ćaskao na ceremoniji u čast roditelja izuzetno velikih porodica. Od početka maja, on se sastao, uglavnom onlajn, sa prosvjetnim radnicima, šefovima naftne i saobraćajne industrije, zvaničnicima odgovornim za borbu protiv šumskih požara i šefovima najmanje desetak ruskih oblasti, od koje su mnoge hiljade kilometara daleko od Ukrajine. Pored nekoliko sjednica svog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i niza telefonskih razgovora sa stranim liderima, našao je vremena za video obraćanje igračima, trenerima i gledaocima Sveruske noćne hokejaške lige.
Privid čvrste, čak dosadne rutine, u skladu je sa narativom Kremlja da ne vodi rat, već samo "specijalnu vojnu operaciju" kako bi pokorio problematičnog susjeda, piše agencija Rojters i dodaje da za čovjeka čija je vojska uveliko podbacila u Ukrajini i potisnuta iz njena dva najveća grada, pretrpjevši hiljade žrtava, Putin ne pokazuje vidljive znake stresa.
"U suprotnosti sa periodom uoči invazije, kada je kritikovao Ukrajinu i Zapad u ogorčenim i gnjevnim govorima, njegova retorika je suzdržana. Lider Kremlja djeluje smireno, usredsređeno i kao da potpuno vlada podacima i detaljima", navodi se u analizi britanske agencije.
Iako priznaje uticaj zapadnih sankcija, on Rusima poručuje da će ekonomija ojačati i postati samoodrživija, dok će Zapad pretrpjeti bumerang efekat zbog vrtoglavog rasta cijena hrane i goriva.
Međutim, dok se ne nazire kraj rata, Putin je suočen sa sve većim izazovom da zadrži privid normalnosti, ocjenjuje Rojters.
U ekonomskom smislu, situacija će se pogoršavati kako bude jačao efekat sankcija, a Rusija klizila u recesiju, piše u analizi.
Sa vojne strane, Putinove snage postepeno napreduju na istoku Ukrajine, ali SAD i njihovi saveznici pojačavaju isporuke oružja Kijevu, uključujući obećanje SAD ove nedjelje da će poslati napredne raketne sisteme.
Ako ruska ofanziva posustane, Putin bi mogao biti primoran da objavi totalnu mobilizaciju rezervista da ojača svoje iscrpljene snage, kažu zapadni vojni eksperti.
"To bi obuhvatilo više od milion ljudi u Rusiji a tada će to, naravno, biti vidljivo za one koji još nisu shvatili da je Rusija u totalnom ratu", kaže Gerhard Mangot, austrijski politikolog i član grupe eksperata za Rusiju koji se godišnje sastaju sa Putinom.
Rojters ističe da bi ruskoj javnosti bilo teško da to prihvati s obzirom na to da se ona uglavnom informiše iz državnih medija lojalnih Kremlju tako da nije svjesna obima ruskih neuspjeha i žrtava.
Ipak, Rusija još nije u tom stadijumu, dodaje Mangot, a Putin možda crpi izvjesno ohrabrenje iz znakova zamora Zapada od rata. Pojavljuju se podjele između najratobornijih podržavalaca Ukrajine, SAD, Britanije, Poljske i baltičkih država, i grupe zemalja ukljućujući Italiju, Francusku i Njemačku, koje vrše pritisak da se rat okonča.
"Putin računa da što se rat više odugovlači, to će biti sve više sukoba i trvenja unutar zapadnog tabora", rekao je Mangot.
U međuvremenu, mirovni pregovori sa Ukrajinom su zastali prije nekoliko nedjelja, a Putin ne šalje nikakav signal da traži diplomatski izlaz. "On i dalje misli da postoji vojno rješenje za ovaj problem", kaže Olga Oliker, programska direktorka za Evropu i centralnu Aziju u Kriznoj grupi.
Putin čuva opciju da proglasi pobjedu u svakom trenutku jer su njegovi deklarisani ciljevi, ono što zove demilitarizacijom i denacifikacijom Ukrajine, "uvijek bili ciljevi koje možete proglasiti ostvarenim jer nikad nisu bili jasno definisani i uvijek su bili prilično smiješni", kazala je Oliker.
Riječi "rat" i "Ukrajina" nikad nisu izgovorene tokom Putinovog 40-minutnog video susreta u srijedu sa mnogočlanim porodicama, uključujući Vadima i Larisu Kadzajev i njihovo 15 djece iz Beslana u regionu sjevernog Kavkaza.
Članovi porodica, u svojim najboljim haljinama i odijelima, sjedjeli su ukočeno za stolovima punim cvijeća i hrane dok ih je Putin pozivao da se predstave. Istog dana, osam praznih autobusa je došlo do glavnog trga u Lavovu na zapadu Ukrajine kao podsjetnik na 243 ukrajinske djece koja su poginula od početka Putinove invazije.
Najviše se približio tome da prizna rat u par komentara o nevoljama djece u Donbasu i tamošnjoj "vanrednoj situaciji".
Rusija ima brojne probleme, ali je tako uvijek bilo, rekao je zaključujući onlajn sastanak.
"Ovdje se zapravo ne dešava ništa neobično".
Zelenski: Rusi okupirali petinu ukrajinske teritorije
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je juče u obraćanju poslanicima Luksemburga putem video-linka kazao da su ruske snage sada okupirale petinu ukrajinske teritorije i da se linije fronta protežu na preko 1000 kilometara.
Ruske snage, uz podršku teške artiljerije, kontrolišu većinu Sjeverodonjecka, koji je uglavnom u ruševinama, nakon višednevnih žestokih sukoba u kojima su pretrpjele gubitke, navelo je britansko ministarstvo odbrane u dnevnom izvještaju.
General ukrajinskih oružanih snaga kazao je da ruske snage napadaju i druge mete na istoku i sjeveroistoku, gdje je stradalo najmanje četvoro civila, a deset ih je ranjeno. Rusija negira da su joj meta civili.
Zauzimanje Sjeverodonjecka i manjeg susjednog Lisičjanska preko rijeke Severski Donjec, pružilo bi ruskim snagama kontrolu nad cijelim Luganskom, jednom od dva regiona - sa Donjeckom - u Donbasu, na koji Moskva polaže pravo u ime separatista.
Rojters navodi da bi osvajanjem Luganska bio ispunjen jedan od ciljeva koje je zacrtao Putin, a ratni zamah bi se okrenuo u korist Rusije nakon što su njene snage odvraćene iz prijestonice Kijev i iz sjevernih teritorija Ukrajine.
Ruske snage takođe pokušavaju da napreduju na jugu ka ključnim gradovima Kramatorsk i Slovjansk u regionu Donjecka, koji su pod kontrolom Ukrajine.
Rat ima ogroman uticaj na svjetsku ekonomiju. Rusija je osvojila neke od najvećih ukrajinskih luka a njena mornarica kontroliše ključne crnomorske brodske rute, blokirajući ukrajinski poljoprivredni izvoz i produbljujući globalnu prehrambenu krizu.
Rusija i Ukrajina zajedno obezbjeđuju skoro trećinu globalnih zaliha pšenice, dok je Rusija takođe ključni izvoznik đubriva, a Ukrajina veliki snabdjevač kukuruza i suncokretovog ulja.
Ukazujući na mogući pomak, novinska agencija Interfaks objavila je juče da je rusko ministarstvo odbrane saopštilo da će brodovima koji prenose žito biti dozvoljeno da napuste ukrajinske crnomorske luke preko "humanitarnih koridora" i da je Moskva spremna da im garantuje bezbjednost.
U rijetkom trenutku radosti za Ukrajinu, njena fudbalska reprezentacija na putu je da se plasira na ovogodišnje Svjetsko prvenstvo u Kataru nakon što je u srijedu veče pobijedila Škotsku.
"Ovo je pobjeda za sve Ukrajince, za one koji su sada na prvim linijama fronta. Mi smo uz njih", kazao je nakon utakmice igrač Ruslan Malinovski.
Bonus video:
