Evropska komisija(EK) bi mogla preporučiti Savjetu ministara i vođama Evropske unije (EU) davanje statusa kandidata za članstvo Ukrajini, ali uz jasne uslove da ta zemlja najprije osjetno pospješi vladavinu zakona i sistem suzbijanja opšteproširene korupcije, rekli su evropski diplomatski izvori u Briselu, uz opasku da više članica EU ne misle da je to ostvarljivo.
Diplomate u Briselu su naveli da je vjerovatno tačna informacija američke agencije Blumberg da će sredinom nedjelje kolegijum komesara EK dati "zeleno svjetlo" za kandidaturu Ukrajine, uz uslove da vlasti u Kijevu naprave veliki pomak u vladavini prava i borbi protiv korupcije.
Prema evropskim nezvaničnim izvorima, Ukrajini bi mogla biti ponuđena formula "posebnog partnerstva" i to u sklopu "evropske političke ili geopolitičke zajednice", što su nagovijestili francuski predsjednik Emanuel Makron i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel koji bi to trebalo da obrazlože prije susreta na vrhu E-Zapadni Balkan 23.juna.
Većina političkih prvaka i čelnika zemalja i institucija EU naglašavaju da "politička, geopolitička zajednica" u kojoj bi bile okupljene sve zemlje i partneri u susjedstu Unije, nikako ne bi bila zamjena za članstvo, iako su neki politički krugovi i mediji, poput francuskog lista "Mond", ocijenili da "zajednica" može značiti i stvaranje "EU u dvije brzine".
"Evropska politička zajednica" se, prema naznakama koje je dao francuski predsjednik Makron, dobrim dijelom oslanja na novu metodologiju proširivanja, čiji je rodonačelnik i bio Makron, a koja znači da neki kandidat za članstvo, ako na jednom sektoru ispuni sve uslove, može biti politički uključen u rad Savjeta ministara EU, mada bez prava glasa, ali uz pravo da dobija zamašna sredstva iz strukturnih fondova, dosad predviđena samo kad kandidat postane punopravni član Unije.
Blumberg se poziva na izvore u EK upućene u "dosije ukrajinskog zahtjeva za status kandidata" i kaže da će odluku o tome donijeti šefovi država ili vlada EU na zasjedanju krajem ovog mjeseca, što je ovih dana rekao i njemački kancelar Olaf Šolc u Beogradu.
Za davanje Ukrajini statusa kandidata za članstvo u EU se posebno zalažu Poljska, baltičke i još neke istočnoevropske članice Unije, kao i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i Evropski parlament.
Ali su Francuska, Njemačka, Holandija, neke skandinavske i druge zemlje vrlo uzdržane jer, iako je jasno da bi to bila suštinski poruka političke podrške Kijevu, smatraju da je to potpuno neostvarljivo najprije zato što je Ukrajina zemlja u ratu, s ogromnim političkim, ekonomskim i posebno problemima vladavine zakona i endemske korupcije da bi mogla, pored ostalog, biti svrstana u kandidate za članstvo poput zemalja Zapadnog Balkana, koje su već ispunile mnoge uslove i neke uveliko pregovaraju o članstvu.
Austrijski premijer Karl Nehamer i predsjednik parlamenta Volfgang Sobotka su upravo stavili do znanja da je za Beč neprihvatljivo da kandidatura Ukrajine za članstvo ide na štetu država Zapadnog Balkana, niti da to znači da bi mogla da se uvede "prečica " za ugrađivanje u Uniju.
Povezani članci
To je istakla i predsjednica EK Fon der Lejen iako je pristalica odobrenja statusa kandidata Ukrajini, mada uz uslove prethodnih temeljitih i opipljivih reformi vladavine para i suzbijanja korupcije.
Predsjednica EP Roberta Metsola je zalaganje parlamenta EU za odobrenje statusa kandidata Ukrajini obrazložila stavom da je to "strategijski interes EU, kao i moralna dužnost da zemljama(u susjedstvu) otvorimo mogućnost ulaska u Uniju".
"Mislim da je jako važno da se investicija i reforme istovremeno sprovedu zato što naši standardi i uslovi u postupku ulaska u EU moraju biti ispoštovani, jer ne postoji ni čarobni štapić niti prečica za to i brzina tog postupka će zavisiti od onoga što učini sama ta zemlja, kao i od naše podrške", podvukla je predsjednica EP.
Bonus video:
