Dok Ujedinjene nacije pokušavaju da posreduju u postizanju dogovora oko otvaranja morskog puta za izvoz ukrajinskog žita i ublaže strahove od pogoršanja globalne prehrambene krize, stotine mina duž Crnog mora predstavljaju noćnu moru za čije rješenje će biti potrebni mjeseci i nakon postizanja dogovora.
Crno more je ključno za isporuke žita, nafte i naftnih derivata, a njegove vode dijele Bugarska, Rumunija, Gruzija, Turska, kao i Ukrajina i Rusija.
Zvaničnici ukrajinske vlade procjenjuju da oko 20 miliona tona žita ne može biti izvezeno iz te zemlje, koja je prije ruske invazije bila četvrti svjetski izvoznik.
Kijev i zapadni lideri optužuju Moskvu da blokadom luka koristi zalihe hrane kao oružje, dok Rusija s druge strane traži ukidanje zapadnih sankcija u okviru svakog dogovora o omogućavanju izvoza.
Međutim, čak i ako dogovor bude postignut i ukrajinske luke budu ponovo otvorene, opasnost od morskih mina koje su postavile Ukrajina i Rusija će mjesecima odlagati isporuke, kazali su zvaničnici za Rojters.
”Mine su postavljene na ulazima u luke, a pojedini izlazi iz luka su blokirani potopljenim baržama i kranovima”, kazao je portparol Međunarodne pomorske organizacije, koja zajedno s drugim agencijama učestvuje u pregovorima o uspostavljanju morskog koridora za prolaz zaliha žita.
”Za potpuno uklanjanje morskih mina u lučnim oblastima biće potrebno nekoliko mjeseci.”
Predviđa se da će globalna proizvodnja žitarica biti manja od potražnje u sezoni 2022/2023, saopštio je Međunarodni savjet za žitarice.
Bez isporuka iz Ukrajine raspoložive zalihe će biti dodatno smanjene i vjerovatno će doći do povećanja cijena osnovnih namirnica kao što su hleb, tjestenine i rezanci što će doprinijeti inflaciji hrane i to u trenutku kada globalna glad već dostiže rekordni nivo.
U ovoj fazi je nejasno kakve vrste mina su postavljene duž obale Crnog mora, kazali su zapadni zvaničnici za Rojters.
Ukrajinsko ministarstvo inostranih poslova navelo je u martu za britansku agenciju da je Rusija postavila oko 372 mine tipa “R-421-75”, koje niti su registrovane niti ih je koristila ukrajinska vojska.
Mada Crno more nema naročito izraženu plimu ili snažne struje, plutajuće mine ipak mogu preći značajnu razdaljinu tokom određenog vremenskog perioda, kazao je Dankan Pots, bivši viceadmiral u britanskoj Kraljevskoj mornarici.
Rusko ministarstvo odbrane je navelo u saopštenju u martu da je Ukrajina minirala prilaze lukama u Odesi, Očakovu, Čornomorsku i Južniju s oko 400 zastarjelih sidrenih mina.
Ruska obavještajna agencija FSB takođe u martu je navela da mine plutaju u Crnom moru nakon što su se otkačile s vezova u blizini ukrajinskih luka, dodajući da su mine postavile ukrajinske snage. Ukrajina je tada saopštila da je upozorenje FSB-a netačno i da nema informacije da mine plutaju morem.
Prošlog petka jedan zvaničnik ukrajinskog ministarstva inostranih poslova kazao je da je Ukrajina postavila određeni broj mina. “Postavili smo pomorske mine koristeći naše pravo na samoodbranu kao što je navedeno u Članu 51 Povelje Ujedinjenih nacija.”
Ruski zvaničnici u Moskvi i ambasada u Londonu nijesu odgovarali na upite Rojtersa za komentar.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo jer 26. maja da je luka Mariupolj očišćena od mina i pozvalo je strane vlade da “upotrijebe uticaj na vlasnike brodova u luci u Mariupolju da ih premjeste tamo gdje su im stalni vezovi”.
Oko 84 strana broda su i dalje zaglavljena u ukrajinskim lukama - a mnogi od njih natovareni su žitom.
”Nije bezbjedno za brodove da uplovljavaju niti da isplovljavaju u ovom trenutku. Tok mine ne budu uklonjene, ta situacija se neće promijeniti”, kazao je Gaj Platen, generalni sekretar Međunarodne brodske komore, organizacije koja takođe radi na otvaranju pomorskih koridora.
Dva pomoraca su već poginula, a sedam trgovačkih brodova je pogođeno projektilima - od kojih su dva potopljena - kod ukrajinske obale, dok je londonsko tržište osiguranja stavilo cijeli region na listu visokog rizika, što povlači veliki rast troškova pošiljki.
Proces uklanjanja mina u Crnom moru mogao bi biti najveći tog tipa od rata između Irana i Iraka 1980-ih godina.
Obavještajne informacije o vrstama mina koje su postavljene i gdje se one nalaze biće potrebne na samom početku, rekao je Geri Nortvud, bivši kapetan koji je komandovao ratnim brodovima britanske Kraljevske mornarice.
”Lovcima na mine takođe će biti potrebne podmornice na dajinsko upravljanje kako bi mogli da lociraju i unište mine”, kazao je Nortvud, koji radi i kao konsultant za pomorsku bezbjednosnu kompaniju MAST.
Mada Crno more nema naročito izraženu plimu ili snažne struje, plutajuće mine ipak mogu preći značajnu razdaljinu tokom određenog vremenskog perioda, kazao je za Rojters Dankan Pots, bivši viceadmiral u britanskoj Kraljevskoj mornarici.
”U Ukrajini imamo situaciju s određenim brojem plutajućih, nevezanih mina koje predstavljaju jednaku prijetnju i za vas i za vaše neprijatelje i koje su nepredvidive”, kazao Pots koji sada radi kao konsultant za zapadne vlade.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš kazao je prošle srijede da su visoki zvaničnici UN u proteklih deset dana s Ankarom, Briselom, Kijevom, Moskvom i Vašingtonom pregovarali o bezbjednom prolazu za žito.
Jedan zvaničnik EU kazao je da je svaki razgovor o tome što bi blok mogao konkretno da uradi da pomogne u uklanjanju mina “u velikoj mjeri hipotetičan”, dodajući da Rusija mora da počne da uklanja mine koje je postavila.
”Ako to ne bude ostvareno, onda neće biti pomorskih koridora”, kazao je zvaničnik za Rojters. “Nećemo vršiti pritisak na Ukrajinu da se odrekne svoje odbrane. Svaki dogovor koji bi mogao biti postignut mora biti prihvatljiv za Ukrajinu.”
Izvori britanske agencije takođe kažu da je potreban dogovor i oko toga koje mornarice mogu biti upotrijebljene za izvođenje radova, a da su pritom prihvatljive komercijalnim kompanijama i osiguravajućim kućama usljed mogućeg nepovjerenja prema ruskim naporima.
Bonus video:
