Ministarka unutrašnjih poslova Velike Britanije Priti Patel potpisala je nalog za izručenje osnivača Vikiliksa, Džulijana Asanža Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), kako bi se suočio s optužbama za špijunažu, potvrdilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje, prenosi Radio Slobodna Evropa.
On sada ima rok od 14 dana da se žali na odluku, saopštilo je Ministarstvo.
U saopštenju su naveli da "sudovi Ujedinjenog Kraljevstva nisu utvrdili da bi izručenje gospodina Asanža bilo opresivno, nepravedno ili zloupotreba procesa."
"Niti su otkrili da bi izručenje bilo nespojivo s njegovim ljudskim pravima, uključujući njegovo pravo na pravedno suđenje i slobodu izražavanja", kao i da će "dok je u SAD prema njemu biti postupano na odgovarajući način, uključujući i prema njegovom zdravlju."
SAD traže Asanža zbog objavljivanja povjerljivih vojnih dokumenata i diplomatskih depeša dokumenata, a suočava se sa 18 tačaka optužnice, uključujući i onu o špijunaži.
Njegov Vikiliks je 2010. objavio na stotine hiljada diplomatskih dokumenata i dosijea koji otkrivaju ratne zločine koje su američke trupe počinile tokom vojnih operacija u Afganistanu i Iraku.
Iz SAD kažu da je curenjima podataka prekšen zakon i ugroženi životi, dok Asanž smatra da je slučaj politički motivisan.
Asanž, koji poriče da je počinio bilo kakvo krivično djelo, nalazi se od 2019. u londonskom Belmarš zatvoru. Uhapšen je nakon izbacivanja iz ekvadorske ambasade u Londonu zbog kršenja uslova kaucije.
U ambasadu je ušao 2012. godine kako bi izbjegao izručenje u Švedsku gdje se suočavao sa optužbama za seksualne napade, što je on poricao. Optužbe protiv njega u Švedskoj su u međuvremenu odbačene.
Proveo je sedam godina u ambasadi Ekvadora u Londonu koja mu je takođe dodijelila i ekvadorsko državljanstvo. Nakon što je u aprilu 2019. godine, ekvadorski predsjednik Lenjin Moreno na Tviteru objavio da je Ekvador donio "suverenu odluku da povuče azil" britanska policija je uhapsila osnivača Vikiliksa.
Ako mu bude suđeno u SAD, Asanž bi se mogao suočiti sa zatvorskom kaznom od 175 godina zbog pribavljanja i objavljivanja tajnih dokumenata.
Bonus video:
