Evropska unija dala je juče blagoslov Ukrajini i Moldaviji da postanu kandidati za članstvo u tom bloku, koje bi bilo velika geopolitička promjena kao rezultat ruske invazije.
"Ukrajinci su spremni da umru za evropsku perspektivu," izjavila je na konferenciji za novinare presjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, odjevena u ukrajinske boje - žuti blejzer preko plave košulje. "Želimo da sa nama žive evropski san."
Iako je u pitanju početak procesa koji bi mogao potrajati godinama, on dovodi Ukrajinu na put da ostvari težnju koja je bila izvan njenog dosega prije samo nekoliko mjeseci.
Ukrajina se prijavila da se pridruži EU četiri dana pošto su ruske trupe prešle njenu granicu u februaru. Još četiri dana kasnije, isto su učinile Moldavija i Gruzija, manje bivše sovjetske države koje takođe imaju separatističke oblasti koje je Rusija okupirala.
"To je prvi korak na putu članstva u EU koji će sigurno našu pobjedu učiniti bližom", objavio je predsjednik Volodimir Zelenski na Tviteru. "Upravo zbog hrabrosti Ukrajinaca, Evropa može da stvori novu istoriju slobode, i konačno da ukloni sivu zonu u istočnoj Evropi između EU i Rusije."
Jedan od glavnih ciljeva invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina bio je da zaustavi širenje zapadnih institucija na istok.
Agencija Rojters piše da jučerašnja objava naglašava suprotan efekat rata - ubijedio je Finsku i Švedsku da traže članstvo u NATO-u, a sada i EU da krene u potencijalno najambicioznije širenje od kada je primila istočnoevropske države nakon Hladnog rata.
Putin je juče rekao da nema nikakve primjedbe na to da se Ukrajina pridruži EU.
"Nemamo ništa protiv toga. To nije vojni blok. Svaka zemlja ima pravo da se priključuje ekonomskim savezima," odgovorio je Putin na pitanje o izgledima Ukrajine da se prdruži EU.
Rusija godinama kritikuje pokušaje Ukrajine da se pridruži NATO-u i to pitanje je postalo srž sukoba između Moskve i Zapada.
Prije nego što je naredio invaziju na Ukrajinu, Putin je tražio pravne garancije od SAD da Ukrajina neće biri primljena u vojni savez.
Ranije juče, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da Kremlj pažljivo prati napore Ukrajine da postane članica EU posebno u svjetlu povećane vojne saradnje među 27 članica bloka.
U govoru na forumu u Sankt Peterburgu, Putin je postavio pitanje da li je "preporučljivo" da EU dozvoli Ukrajini da se pridruži, rekavši da će Kijevu biti potrebne ogromne ekonomske subvencije koje druge članice EU možda nisu spremne da daju.
Putin je osudio SAD zbog toga što sebe smatraju "božjim izaslanikom na Zemlji", rekao da nepopustljivost Zapada nije ostavila Rusiji drugog izbora osim da pokrene "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini i obećao da će nadjačati zapadne sankcije
Očekuje se da lideri članica EU usvoje preporuke Evropske komisije na samitu sljedeće nedjelje. Čelnici ti najveće - Njemačke, Francusk i Italija - demontrirali su solidarnost u četvrtak posjetom Kijevu, zajedno sa predsjednikom Rumunije.
Predsjednica Moldavije Maja Sandu je pozdravila "snažan signal podrške Moldaviji i našim građanima" i rekla da je njena vlada spremna da naporno radi na tom procesu.
Putin se u Sankt Peterburgu obrušio na Zapad u govoru na godišnjoj ekonomskoj konferenciji koju su nazvali "Ruski Davos", ali je sada uveliko bojkotuju zapadni politički i poslovni lideri.
On je osudio SAD zbog toga što sebe smatraju "božjim izaslanikom na Zemlji", rekao da nepopustljivost Zapada nije ostavila Rusiji drugog izbora osim da pokrene "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini i obećao da će nadjačati zapadne sankcije.
"Mi smo jaki ljudi i možemo da se nosimo sa svakim izazovom. Kao i naši preci, riješićemo svaki problem, o tome govori cijela hiljadugodišnja istorija naše zemlje", rekao je Putin.
On je rekao i da Rusija očekuje obnavljanje odnosa sa Ukrajinom nakon završetka "specijalne vojne operacije" u toj zemlji.
Tokom sesije pitanja i odgovora sa predsjednikom Kazahstana Kasimom Žomartom Tokajevim, Putin je rekao: "Prije ili kasnije, situacija će se vratiti u normalu".
Komisija EU je preporučila status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju, ali ne i za Gruziju, za koju je rekla da prvo mora ispuniti dodatne uslove.
Za pridruživanje EU potrebne su godine administrativnih reformi - postoji 35 pregovaračkih poglavlja koja postavljaju standarde koje treba ispuniti u oblastima od pravosudne politike i finansijskih usluga do bezbjednosti hrane. Članstvo nije zagarantovano, a pregovori sa Turskom, koja je kandidat od 1999. godine, su godinama u zastoju.
Ukrajina bi bila najveća članica EU po površini i peta po broju stanovnika. Sve tri bivše sovjetske zemlje koje žele da se pridruže su daleko siromašnije od bilo koje postojeće članice EU, sa BDP po glavi stanovnika oko polovine manjim od trenutno najsiromašnije Bugarske.
Sve tri imaju nedavne istorije nestabilne politike, domaćih nemira, ukorijenjenog organizovanog kriminala i neriješenih sukoba sa separatistima koje podržava Rusija i koji proglašavaju suverenitet nad teritorijom koju štite moskovske trupe.
Ali sa Zelenskim (44), i Sandu (50), Ukrajina i Moldavija sada imaju prozapadne lidere sa snažnim izbornim mandatima, koji predstavljaju generaciju koja je postala punoljetna van Sovjetskog Saveza.
Posljednji strani zvaničnik koji je posjetio Kijev je premijer Velike Britanije Boris Džonson, koji je juče doputovao u drugu posjetu od početka rata, nudeći obuku za ukrajinske trupe.
On je rekao da je došao sa ciljem da pošalje "jasnu i jednostavnu poruku ukrajinskom narodu: Velika Britanija je uz vas, a bićemo uz vas dok na kraju ne pobijedite".
Bonus video:
