Prema studijama i podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), samo u Evropi od utapanja godišnje život izgubi oko 19.000 ljudi. Kod djece uzrasta od pet do četrnaest godina, utapanje je treći uzrok smrti, nakon infekcija i nesreća.
Mnogo života bi bilo spašeno, kada bi djeca ranije naučila da plivaju. Nažalost, to nije slučaj.
Prema podacima Njemačkog društva za spasavanje života (DLRG), samo u Njemačkoj je prošle godine u vodi život izgubilo 299 ljudi, od toga sedamnaestoro djece uzrasta do deset godina.
"Smatramo da je situacija u nastavama dramatična, posebno zbog situacije koja je nastala tokom pandemije koronavirusa", rekao je portparol DLRG-a, Martin Holchauze za DW.
U protekle dvije i po godine skoro da je bilo nemoguće da se održi obuka plivanja zbog mjera zaštite od Kovid-19. Čak i prije pandemije, mogućnosti su bile ograničene, zbog nedovoljnog broja bazena, zatvaranja postojećih bazena, malih kapaciteta bazenskih sala i nedostatka kvalifikovanih nastavnika.
Više od pola nesigurnih plivača
Prethodno istraživanje, koje je po nalogu DLRG 2017. godine uradio vodeći njemački Institut za statistiku Forsa, pokazalo je da 59 odsto desetogodišnjaka nisu samouvjereni plivači. To je čak deset odsto više djece koja slabo umiju da plivaju, u poređenju sa prethodnom studijom iz 2010. godine.
"Sada pokušavamo da se uhvatimo u koštac sa ovim problemom i organizujemo kampanje", ističe Holchauze i dodaje da će biti organizovano još jedno istraživanje i da država, iako prepoznaje ovaj problem, nedostatak sala i vremena za rješavanje ovog problema ostaju prepreke.
Sa druge strane, procjena plivačkih sposobnosti kako u Njemačkoj, tako i u cijeloj Evropi, nije regulisana na isti način. Sve zemlje i sva plivačka udruženja donose svoje mišljenje i svoje propise. Objektivna procjena nečijeg plivačkog umjeća je stoga maltene nemoguća. DLRG je sproveo anketu sa roditeljima, koja iako je reprezentativna, dovodi do raznih zaključaka.
"Bili bismo veoma srećni kada bi naučne metode dovodile do jasnih zaključaka", kaže Holchauze.
Nova metoda procjenjivanja plivačkih sposobnosti
Upravo ovim problemom evropski univerziteti, predvođeni njemačkim Univerzitetom za sport u Kelnu, sada žele da se pozabave i da rješenje implementiraju u studentski Erazmus program, koji finansira Evropska unija.
"Radi se na tome da se razvije kompleksna metoda mjerenja i bilježenja motoričkih sposobnosti djece, ali i da se uzme u obzir dječja samoprocjena sopstvenih sposobnosti", izjavila je ekspertkinja za plivanje, Ilka Štaub sa Instituta za vještine posredovanja u sportu. To bi trebalo da bude završeno do avgusta ove godine.
Ovaj projekat se može uporediti sa takozvanim "Pisa" studijama. Učestvuju univerziteti iz sedam zemalja, a to su Francuska, Njemačka, Norveška, Belgija, Portugal, Litvanija i Poljska. U toj studiji se istovremeno testira po stotinu djece iz svake zemlje. Na ovaj način bi trebalo da se utvrdi kakav je politički i kulturni pristup učenju plivanja u zemljama učesnicama.
"Ovo testiranje će nam dati ideju o tome šta možemo da poboljšamo i od koga možemo šta da naučimo", kaže Štaub.
Bonus video:
