Puštanje ruske muzike na javnim mjestima, uvoz knjiga u velikim količinama iz Rusije i Bjelorusije – sve je to sada zakonom zabranjeno u Ukrajini. Zabrana koju je donio parlament u Kijevu uključuje „proizvode umjetnika ili autora koji su bili ili su državljani države agresora“. Osim toga, ruskim izvođačima više nije dozvoljeno da nastupaju u Ukrajini.
Prije nego što je počela invazija na Rusiju, ukrajinski TV-voditelj i producent Ihor Kondratjuk prikupio je preko 25.000 potpisa u peticiji za zabranu koncerata ruskih umjetnika u Ukrajini. Za njega je novi zakon logičan korak u zaštiti zemlje.
„Ovo je isto toliko dio odbrane Ukrajine koliko i ono što oružane snage rade u borbi protiv agresora. Ruski umjetnici bi trebalo da ostanu nepoželjni u Ukrajini sve dok odnosi sa Rusijom ne dostignu prijateljsku osnovu“, kaže Kondratjuk za DW i naglašava: „Od 2014, otkako je Rusija anektirala Krim i započela rat u Donbasu, ruska vojska koristi umjetnike kao neku vrstu prethodnice.“
Platforme za striming i Jutjub bilježe sve veće interesovanje za sadržaj na ukrajinskom jeziku, dodaje Kondratjuk. Tom rastućom popularnošću, autori zakona pravdaju novu zabranu – koja predviđa i izuzetke. Naime, izvođači iz Rusije koji osuđuju agresiju na Ukrajinu nisu pogođeni, a Ukrajina određuje koji su to umjetnici.
Nema više knjiga iz Rusije i Bjelorusije
Usvojen je još jedan zakon i u toj oblasti: ukrajinski parlament odlučio je da je zabranjen uvoz i prodaja izdavačkih proizvoda iz Rusije, Bjelorusije i sa okupiranih teritorija Ukrajine. S jedne strane, riječ je o knjigama koje su pisane na tim prostorima, ali i o djelima autora koji su državljani Rusije. Izuzetak su knjige koje su objavljene prije okupacije.
Međutim, literatura koja se objavljuje u drugim zemljama na ruskom jeziku i dalje se može uvoziti u Ukrajinu – pod uslovom da je za to dobijena dozvola. Prema zakonu, savjet eksperata prvo treba da provjeri da li literatura sadrži antiukrajinsku propagandu. Osim toga, knjige autora koji su imali ili imaju ruski pasoš ne smiju se više štampati u Ukrajini.
„Naravno, i to je reakcija društva na rat. Na ukrajinskom tržištu knjiga više nisu dozvoljeni ni ’dobri Rusi’ ni ’loši Rusi’“, kaže Oleksandr Krasovicki, vlasnik i direktor izdavačke kuće „Folio“ koji je učestvovao u izradi zakona. Zabrana štampanja ne važi za knjige na ruskom jeziku koje u Ukrajini treba da budu objavljene do 1. januara 2023.
Kako će se sprovoditi zabrane?
Prema Krasovickom, zabrana je prvenstveno usmjerena na autore s ruskim pasošem. Prema njegovim riječima, Savjetodavno vijeće će razmatrati svaki slučaj pojedinačno. Na primjer, djela Aleksandra Puškina ili Lava Tolstoja, koja se sada štampaju u Rusiji, više ne mogu da se uvoze u Ukrajinu. Međutim, ako su objavljena u drugoj zemlji, onda se mogu donijeti u Ukrajinu.
Na primjer, knjige Borisa Akunjina koji više ne živi u Rusiji, ali je još uvijek ruski državljanin, više neće moći da se unose u Ukrajinu ako su štampane u Rusiji. Njegove knjige u Ukrajini mogu legalno da se prodaju samo ako su objavljene u drugoj zemlji i ako su prije uvoza provjerene na „antiukrajinsku retoriku“ i odobrene od strane Savjeta stručnjaka.
Zakon predviđa izuzetke za privatna lica. Ako neko u svom prtljagu ima knjigu koja nije na spisku „antiukrajinske literature“ (ne više od deset primjeraka i ako nije namijenjeno za distribuciju) – može to da uveze.
Kao što se i očekivalo, Moskva je reagovala: Određivanjem da je ukrajinski jezik jedini u svakodnevnom životu tlači se veliki broj Ukrajinaca koji govore ruski, navode izvori u Rusiji.
Nastavni plan i program bez ruskih klasika?
Sljedeći korak bi moglo da bude izbacivanje ruske književnosti iz školskog programa. Radna grupa Ministarstva prosvete već je preporučila uklanjanje djela četrdesetak ruskih i sovjetskih pisaca i pjesnika – uključujući Lava Tolstoja, Aleksandra Puškina, Fjodora Dostojevskog i Mihaila Bulgakova. Nadležni, međutim, još nisu donijeli konačnu odluku.
Pisac Rostislav Zemkiv zalaže se čak za potpunu zabranu ruske književnosti u školama: „Trenutno ne vidim kako đacima može da se prenese ljepota ruske poezije. U učionicama su djeca čiji su domovi uništeni, koja su morala da pobjegnu, koja su bila su pod vatrom ili izgubila rođake“, rekao je Zemkiv na ukrajinskoj televiziji.
Njemačka književnost se ponovo pojavila u nastavnom planu i programu sovjetskih škola tek 1960. godine, 15 godina nakon pobjede nad nacionalsocijalizmom. Počelo se sa Geteovim „Faustom“.
Andrij Hirnik, profesor psihologije i obrazovanja na Kijevsko-mohiljanskoj akademiji, kaže da su ruska književnost i kultura ionako zauzimale nesrazmjerno mnogo prostora u Ukrajini prije ruskog napada. Sada će se, kaže, jednostavno pridavati veći značaj engleskoj, njemačkoj, francuskoj, kineskoj i ukrajinskoj književnosti.
Bonus video:
