Poljski premijer Mateuš Moravjecki će danas posjetiti granični dio na kome je završena izgradnja metanog zida, godinu dana nakon što su migranti sa Bliskog istoka počeli da preko Bjelorusije ulaze u njegovu zemlju kako bi stigli u Evropsku uniju.
Poljske vlasti će sutra ukinuti vanredno stanje proglašeno u oblasti duž granice koje je do sada spriječavalo novinare, aktiviste za ljudska prava i druge da budu svjedoci krize tih prava.
Najmanje 20 migranata je umrlo u smrznutim šumama i močvarama u toj oblasti.
Poljska je otvorila kapije za milione Ukrajinaca koji bježe od ruske invazije ali je za to vrijeme uveliko gradila zid visok 5,5 metara duž 186 kilometara njene sjeverne granice sa Bjelorusijom kako bi spriječila ulazak migranata sa Bliskog istoka i iz Afrike.
Aktivisti za ljudska prava ukazuju na dvostruke standarde u tetiranju susjednih ukrajinskih izbjeglica, koji su uglavnom hrišćani, žene i bijelci, i onih sa dalekog Bliskog istoka i Afrike, koji su u većinom muslimani i muškarci.
Bjelorusija nikada ranije nije bila ključna migraciona ruta ka EU sve dok njen predsjednik Aleksandar Lukašenko nije počeo da ohrabruje potencijalne tražioce azila na Bliskom istoku da doputuju u Minsk.
Ubrzo su ljudi iz Sirije, Iraka, Jemena, Avganistana i afričkih zemalja pohrlili na istočnu granicu EU, ulazeći u Poljsku i susjedne Litvanije i Letoniju. Lideri EU optužili su Lukašenka da vodi "hibridni rat" kako bi se osvetio za sankcije koje mu je blok uveo.
Iako je migracija usporila tokom zime, ljudi su nastavili sa pokušajima da uđu u EU preko Poljske, put koji se smatra manje opasnim od prelaska Sredozemnog mora u kome su se mnogi udavili proteklih godina, rekao je Gebert.
U izvještaju o ljudskim pravima ovog mjeseca se navodi da Poljska "nezakonito, a ponekad i nasilno, vraća migrante i tražioce azila nazad u Bjelorusiju, gdje se suočavaju sa ozbiljnim zlostavljanjima, uključujući premlaćivanje i silovanje od strane granične straže i drugih bezbjednosnih snaga".
Bonus video:
