Međunarodna zajednica je Ukrajini u Luganu dala velika obećanja. Još ništa nije konkretizovano, ali bi Ukrajina iz rata trebalo da izađe bolja, digitalnija, zelenija. Sljedeća konferencija je već u planu.
Konferencija o Ukrajini u Luganu planirana je mnogo prije nego što je Rusija napala ovu zemlju u februaru. Švajcarska je i ranije pozvala na konferenciju o borbi protiv korupcije i ekonomskom razvoju u Ukrajini.
I to ne bez razloga: zemlja je prije početka rata bila u prilično lošem položaju, na 122. od 180 mjesta na rang listi po korupciji koju vodi organizacija Transparensi internešnal.
Ruska agresija je ovu konferenciju pretvorila u konferenciju o obnovi. U utorak je u Luganu učestvovalo preko 40 zemalja i 16 međunarodnih organizacija. Ali to nije bila klasična „donatorska konferencija“ na kojoj vlade donose nejasna obećanja o finansiranju pomoći. U Luganu se radilo o principima.
Ogromne svote za ogromne štete
Okupljene države i organizacije, poput Ujedinjenih nacija ili Evropske investicione banke, definisale su u sedam poglavlja kako bi trebalo organizovati obnovu zemlje usred rata.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal naveo je svotu od 750 milijardi dolara kao cijenu za održivu obnovu. Prema njegovoj računici, polovina toga mogla bi se platiti zaplijenom i prodajom ruske imovine u inostranstvu.
Za sada EU, SAD i druge zemlje oklijevaju u preduzimanju ovog koraka. Do sada je imovina ruske države i oligarha lojalnih režimu bila samo „zamrznuta“ sankcijama, što znači da se ne može koristiti. Do sada je zabilježeno samo nekoliko zaplijena imovine.
Jasno je da će sanacija štete u Ukrajini, za koju je odgovorna Rusija, trajati godinama, ako ne i decenijama, rekla je njemačka ministarka razvoja Svenja Šulce u Luganu. „Ovo je ogroman poduhvat“, rekla je Šulce.
Kancelar Olaf Šolc je prošle sedmice predložio „Maršalov plan“ za Ukrajinu, odnosno investicioni program po uzoru na onaj koji je tadašnji američki državni sekretar Džordž Maršal izradio nakon Drugog svjetskog rata za žrtve rata u zapadnoj Evropi, ali i za Njemačku, koja je bila kriva za rat. Sa oko 12 milijardi dolara ulaganja pokrenuto je „ekonomsko čudo“ koje je američkim firmama otvorilo i nova tržišta.
To bi se moglo dogoditi i u Ukrajini, rečeno je u Luganu. Nakon rata nastaje opet tržište od 40 miliona ljudi koji teže Zapadu.
Obnova mora biti u duhu demokratije i održivosti
„Luganska deklaracija“, kako se ovaj plan za sada zove, predviđa da se obnova odvija u međunarodnom partnerstvu s više od 40 država potpisnica. Evropska unija tu ima posebnu odgovornost s obzirom da je Ukrajina od prošle sedmice kandidat za članstvo.
Evropska unija do sada je obećala 6,4 milijarde eura konkretne pomoći. Fokus programa obnove stoga bi trebalo da bude na približavanju Ukrajine evropskim standardima. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen obećala je da Brisel neće ostaviti Ukrajinu na cijedilu i da će je podržavati dokle god to bude potrebno.
Učesnici konferencije traže da obnova bude transparentna i u skladu s vladavinom prava. Korupciju treba suzbiti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je odgovarajuća obećanja u svom video obraćanju.
Prema „Luganskoj deklaraciji“, demokratsko učešće, decentralizovano upravljanje sredstvima u lokalnim samoupravama, perspektive za povratak izbjeglica i društveni pristup trebalo bi da budu vodilje razvoja.
Pri sprovođenju projekata treba voditi računa o ravnopravnosti polova, poštovanju ljudskih prava i učešću svih društvenih grupa. Takođe, cijeli program obnove mora biti osmišljen tako da bude održiv i što je više moguće prihvatljiv za zaštitu klime.
Konkretna obnova je već započela
To su veliki ciljevi za zemlju koja se nalazi usred rata, priznaje ministarka Svenja Šulce. Ali ona je dodala da je održiva obnova već sad moguća. Riječ je o popravkama vodovoda, sistema grijanja i kuća kako bi Ukrajina prebrodila zimu. „Obnova u Ukrajini već počinje“, rekao je Šulce. To je moguće u zapadnim djelovima zemlje.
Predstavnik Estonije dao je praktičan primjer kako njegova zemlja pomaže. Pojedini gradovi u Estoniji počeli su da u partnerskim zajednicama u Ukrajini obnavljaju vrtiće koji su oštećeni ruskim napadima. „Negdje jednostavno moramo početi“, rekao je Andres Rundu, zamjenik estonskog ministra spoljnih poslova.
Međutim, u Luganu nije bilo jasno kako se može i treba odvijati obnova na područjima koja je Rusija okupirala na istoku i jugu Ukrajine. „Najbolje bi bilo da se ovaj rat konačno završi. Zato činimo sve da Putin sada zaustavi ovaj rat“, rekla je Šulce.
Do sada je njemačka Vlada obezbijedila milijardu eura kao direktnu subvenciju državnom budžetu Ukrajine, kako bi se, recimo, nastavilo isplaćivanje plata državnim službenicima. Tu je i 426 miliona eura za konkretne građevinske projekte.
Njemačka ministarka za razvojnu pomoć rekla je da je ovo početak i da će nadogradnja biti nužna. Pored civilne obnove, Ukrajina dobija milijarde od SAD i saveznika iz EU za kupovinu oružja i municije.
Druge konferencije slijede
Ukrajinski premijer Denis Šmihal bio je prilično samouvjeren nakon konferencije. Obnova bi, po njegovom, trebala funkcionisati tako „da sve što je uništeno bude bolje nego što je bilo prije“.
Švajcarski domaćin, predsjednik Ignjacio Kasis, rekao je da je deklaracija iz Lugana usred rata imala za cilj da pruži građanima Ukrajine nadu i pokaže da nijesu sami. Prema Kasisu, sastanak u Luganu je tek početak dugog procesa. Sljedeće konferencije već su planirane: 2023. u Velikoj Britaniji i 2024. u Njemačkoj ili Estoniji.
Denis Šmihal je u ime Ukrajine pozvao međunarodnu zajednicu na brzo djelovanje. Njegova zemlja je spremna za to. „Kada kažemo da želimo brzo početi, to i mislimo“, zaključio je ukrajinski premijer.
Bonus video:
