Smjena šefa ukrajinske špijunske službe u nedjelju ukazala je na bitku koju Kijev vodi daleko od linija fronta kako bi očistio moćne bezbjednosne agencije od ruskih agenata i saradnika.
Predsjednik Volodimir Zelenski je smijenio šefa Ukrajinske bezbjednosne službe (SBU) Ivanova Bakanova, njegovog rpijatelja iz djetinstva i državnu tužiteljku Irinu Venediktovu, navodeći kao razlog desetine slučajeva izdaje i saradnje sa neprijateljem pripadnika njihovih agencija na teritoriji koja je pod ruskom okupaciojom.
Zelenski je izdvojio slučaj Oleha Kuliniča visokog zvaničnika SBU koji je imenovan za vrijeme Bakanova kako bi se fokusirao na anektirani Krim, a koji je u subotu uhapšen pod optužbom za izdaju.
U noćnom obraćanju naciji, Zelenski je pohvalio operaciju protiv Kuliniča kao dio procesa “samopročišćenja”.
On je kazao da je pokrenut 651 slučaj zbog sumnje na izdaju ili saradnju sa neprijateljem, i da preko 60 ljudi iz agencija na čijem čelu su bili Bakanov i Venediktova sada radi protiv Kijeva na teritoriji koja je pod ruskom okupacijom.
”Takav niz zločina protiv osnova nacionalne bezbjednosti... predstavlja ozbiljno pitanje za relevantne lidere”, kazao je Zelenski.
On je imenovao Vasilija Maliuka, zamjenika šefa SBU od marta 2020, za vršioca dužnosti šefa te službe.
U vezi sa smjenom Bakanova, Volodimir Fesenkov analitičar iz Kijeva kazao je da je hapšenje Kuliniča vjerovatno bila posljednja kap koja je prelila čašu nakon što je jedan SBU general tokom rata putovao u Srbiju i nakon pošto je nekoliko njegovih regionalnih šefova osumnjičeno za izdaju.
”Prinuđen je bio na odluku o smjeni Bakanova”, kazao je Fesenkov za Rojters. “To je krizna odluka. Potrebno je da uvedu red, da očiste SBU i tragaju za agentima. Ne samo u SBU, ali je SBU naročito važan”.
Bakanov, bez iskustva u državnoj bezbjednosti koji je karijeru gradio u šoubiznisu, imenovan je na čelo SBU 2019. On je samo jedno u nizu novih lica koje je Zelenski imanovao na ključne pozicije nakon što je izabran za predsjednika.
Jedno od glavnih pitanja tokom prve faze rata bilo je kako to da je južni region Herson tako brzo pao u ruke Rusije za razliku od Kijeva od kojeg je Moskva kasnije odustala.
”Očigledno je da je u regionu Hersona došlo do izdaje”, kazao je Fesenko. “Očigledno je da je tamo bilo agenata a sada će biti žestoke kontraobavještajne akcije i progona agenata. Zbog toga je pitanje SBU tako važno. SBU treba da se bavi kontraobavještajnim aktivnostima, a ispostavilo se da u SBU ima ruskih agenata”.
Politkolog Bogdan Bogdarenko je kazao za Rojters da je problem kolaboracionista i agenata bio akutniji 2014. godine kada je Rusija pripojila Krim i podržala seperatističku pobunu na istoku.
”Sada je taj problem manji, ali ipak postoji”, kazao je on navodeći kao primjer region Herson.
Bondarenko smatra da čistka unutar bezbjednosnih službi ima za cilj da pokaže javnosti da Zelenski preduzima nešto povodom problema ruske infiltracije i da će mu to pomoći da konsoliduje vlast.
Bonus video:
