Članice Evropske unije dogovorile su se da smanje potrošnju gasa ove zime u pokušaju da izbjegnu krizu sa energentima usljed dodatnog smanjenja isporuka iz Rusije.
Ministri energetike iz 27 država su uglavnom podržali plan za dobrovoljno smanjenje potrošnje gasa od 15 odsto tokom zime, ali su prihvatili nekoliko izuzeća za ostrvske države i zemlje koje nisu povezane ili su malo povezane sa evropskom gasnom mrežom, što će smanjiti ukupan efekat.
Evropska komisija je saopštila da će kolektivni cilj za štenju gasa od 15 odsto smanjiti potrošnju za 45 milijardi kubnih metara. Kada se uzmu u obzir izuzeća, konačna cifra će biti niža, nakon revolta južnih evropskih država koje koriste manje ili nimalo ruskog gasa.
Dogovor je postignut manje od 24 sata nakon što je ruska državna energetska firma Gasprom objavila ogromno smanjenje isporuka gasa preko gasovoda Sjeverni tok 1 od danas.
Lideri EU su optužili ruskog predsjednika Vladimira Putina da pokušava da ucijeni evropske države zato što podržavaju Ukrajinu. Pošto je Rusija prekinula ili smanjila isporuke za 12 članica EU, Brisel poziva članice da štede gas i prave zalihe za zimu iz straha da će Rusija potpuno zavrnuti slavinu u odmazdi za sankcije Zapada zbog njenog rata u Ukrajini.
Pozdravljajući sporazum o racionalizaciji, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je izjavila: "Objava Gasproma da dodatno smanjuje isporuke gasa Evropi preko Sjevernog toka 1, bez opravdanog tehničkog razloga, dodatno ilustruje nepouzdanu prirodu Rusije kao dobavljača energije. Zahvaljujući današnjoj odluci, sada smo spremni da se bavimo našom energetskom bezbjednošću na evropskom nivou, kao unija".
Češki ministar industrije i trgovine Jozef Sikela, koji je predsjedavao sastankom nakon višednevnih pregovora, kazao je da odluka nije bila laka, ali da je ta žrtva bila neophodna i da znači da Evropa može izbjeći "dramatične posljedice na zimu", uključujući povećanje cijena.
"EU je ujedinjena i solidarna. Današnja odluka jasno pokazuje da će zemlje članice stati protiv bilo kog ruskog pokušaja da podijeli Uniju upotrebom energetskog snabdijevanja kao oružja. Usvajanje predloga za smanjenje gasa u rekordnom roku nedvosmisleno je ojačalo našu zajedničku energetsku bezbjednost".
Međutim, podrška planu za štednju energije nije bila jednoglasna. Mađarska, koja je već obezbijedila izuzeće od embarga EU na rusku naftu, bila je usamljena u protivljenju. Nju je na sastanku predstavljao ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, koji je dobio nagradu od Putina prošlog novembra. Mađarska je podržala sankcije EU protiv Rusije, ali je te mjere okrivila za povećanje cijena za mađarske vozače i domaćinstva. Brisel odbacuje tu povezanost.
Češki ministar industrije i trgovine Jozef Sikela je izjavio da odluka nije bila laka, ali da je ta žrtva bila neophodna i da znači da Evropa može izbjeći "dramatične posljedice na zimu", uključujući povećanje cijena
Poljska je odobrila finalni dogovor, ali je ministarka za klimu Ana Moskva kazala da industriju jedne zemlje ne bi trebalo primoravati da koristi manje gasa kako bi pomogla drugim država koje su suočene sa nestašicom.
Prema planu štednje, sve države EU će nastojati da smanje potrošnju gasa za 15 odsto, od 1. avgusta 2022. do 31. marta 2023, u odnosu na prosječnu potrošnju u proteklih pet godina. Smanjenje potrošnje može postati obavezujuće u slučaju vanredne situacije sa zalihama, ali samo ako na to pristane većina od 15 država EU. Evropska komisija može predložiti da se obavezujuće smanjenje aktivira ako postoji rizik od ozbiljne nestašice gasa u Evropi, ili ako to zatraži najmanje pet država.
Države će biti izuzete iz obaveznog smanjenja od 15 odsto ako su ostrvske ili nisu povezane sa gasnim mrežama drugih država, poput Irske, Malte i Kipra. Baltičke države, čiji su sistemi električne energije povezani sa Rusijom, dobiće izuzeće samo u slučaju da Rusija prekine tu vezu.
Države članice takođe mogu tražiti izuzeće ili smanjenje cilja uštede ako su malo povezane sa evropskom gasnom mrežom i mogu slati tečni prirodni gas svojim susjedima, što je odredba koja utiče na Španiju. Španija, sa Portugalom i Grčkom, predvodila je protivljenje jednoobraznom cilju od 15 odsto, tvrdeći da je nepravedan i da ne uzima u obzir njihove nacionalne okolnosti.
Kritičari imaju primjedbu da su planovi osmišljeni da pomognu Njemačkoj koja se našla na meti optužbi da je dozvolila da postane opasno zavisna od ruskog gasa.
"Njemačka je u prošlosti napravila stratešku grešku svojom velikom zavisnošću od ruskog gasa i vjerom da će on uvijek teći stalno i jeftino", rekao je njemački ministar ekonomije Robert Habek. "Ali to nije samo njemački problem".
On je dodao da će dogovor o štednji pokazati Putinu da je Evropa ostala jedinstvena nakon najnovijeg ruskog smanjenja isporuka gasa.
"Nećeš nas podijeliti", rekao je Habek.
Kritičari imaju primjedbu na to da su planovi osmišljeni da pomognu Njemačkoj, koja se našla na meti optužbi da je dozvolila da postane opasno zavisna od ruskog gasa
Francuska ministarka za energetsku tranziciju, Anjes Panije-Runašer, kazala je da je u pitanju zdravlje čitave evropske ekonomije. "Naši industrijski lanci su potpuno međusobno zavisni: ako hemijska industrija u Njemačkoj kašlje, cijela evropska industrija bi mogla da se zaustavi".
Gasprom je najnovije smanjenje opravdao potrebom da zaustavi rad jedne turbine, što je komesarka EU za energetiku Kadri Simson odbacila i ocijenila da je riječ o "politički motivisanom" potezu.
Ona je kazala da bi sporazum trebalo da obezbijedi da zemlje uštede dovoljno gasa da prežive prosječnu zimu ako Rusija potpuno prekine snabdijevanje, ali bi neuobičajeno hladna zima zahtijevala oštrije mjere.
Rusija, koja je obezbjeđivala 40 odsto gasa EU prije nego što je napala Ukrajinu, kaže da je pouzdan snabdjevač energentima.
Njemačka "najgora u razredu"
Deceniju nakon što je njena vlada upozorila države južne Evrope da "urade domaći zadatak" i sprovedu bolne fiskalne promjene kako bi okončale krizu suverenog duga, Njemačka se polako prilagođava ponižavajućoj stvarnosti da je najgora u razredu kada je u pitanju oslanjanje na ruski gas, piše Gardijan".
Dok su članice EU posljednjih dana pokušavale da se dogovore oko smanjenja potražnje gasa, južne države su jasno poručile da nisu voljne da pristanu na smanjenje od 15 odsto u zemljama koje su manje ranjive od Njemačke.
"Ne mogu da traže od nas žrtvu oko koje nismo ni konsultovani", izjavila je španska ministarka za ekološku tranziciju, Tereza Ribera. "Mi nismo živjeli iznad svojih mogućnosti kada su energenti u pitanju", dodala je.
Dok Njemačka od kraja juna i dalje zavisi od Rusije za oko četvrtinu svojih potreba za gasom i muči se da proširi infrastrukturu za uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG), Španija je uveliko proširila svoju LNG strukturu i sada je gotovo nezavisna od uvoza ruskog gasa.
Koristeći rečenicu koja je bila popularna među njemačkim ministrima na vrhuncu krize evrozone, Ribera je kazala: "Uradili smo domaći".
Zaokret u bloku nije prošao nezapaženo u Njemačkoj.
"Neke države su uveliko patile tokom finansijske krize i morale su da slušaju pridike Njemaca", objavio je list "Zidojče cajtung". "A sada se od njih očekuje da uveliko štede gas da bi izbavile te iste Njemce, koji su sami sebe doveli u ovakvu situaciju pogrešnom energetskom politikom".
Bonus video:
