Velike evropske rijeke su važne trgovinske rute, ali i važni ekosistemi za naselja kroz koja teku. Međutim, zbog visokih temperatura i dugotrajne suše koja je pogodila zemlje širom evropskog kontinenta, reke ovih dana imaju premalo vode i previše su tople.
Rječni saobraćaj na Rajni u opasnosti
Jedna od takvih rijeka je Rajna. Obično njena prosječna dubina u ovo doba godine iznosi oko dva metra. Na nekoliko mjesta je, međutim, sada vodostaj pao ispod metra. U jednom kanalu blizu Koblenca početkom avgusta dubina je iznosila samo oko pola metra.
Rajna je jedna od najprometnijih plovnih rijeka na svijetu. To znači da nizak vodostaj značajno ograničava saobraćaj teretnih brodove. Na primjer, da bi brodovi mogli da prolaze kroz kanal kod Koblenca potpuno natovareni, potrebna im je dubina od najmanje metar i po. Stoga je sada moguće natovariti ih samo djelimično, a to povećava cijenu robe koju prevoze. Ukoliko vodostaj uskoro ne poraste, neki brodovi uopšte neće moći da plove.
Problemi za industriju
Dubina Rajne neuobičajeno je niska za ovo doba godine, potvrđuje i Kristijan Helbah iz Kelnske kancelarije za plovne puteve i brodarstvo. "Uobičajeno je da period niskog vodostaja počne u julu, a da najnižu tačku dosegne negdje u septembru ili oktobru“, kaže Helbah.
Ali sada nizak vodostaj počinje mnogo ranije i Rajna bi mogla da bude plića nego inače, jer nema znakova da će pasti neka obilnija kiša. "Od sredine jula rijeka je toliko plitka da se već primjećuje uticaj na teretni saobraćaj“, naglašava Nils Jansen sa Instituta za svjetsku ekonomiju (IfW) iz sjevernonemačkog Kila.
Rječni teretni brodovi svake godine u njemačkoj prevezu oko 195 miliona tona robe – i to najveći dio Rajnom. Vodenim putevima prije svega se prevoze žitarice, ugalj, benzin, lož-ulje, hemijski proizvodi, šljunak, pijesak, građevinski materijali i metalni proizvodi. Osim toga, Rajna povezuje važne industrijske zone u Njemačkoj, Francuskoj i Švajcarskoj s morskim lukama u Holandiji i Belgiji.
Šta dugotrajan nizak vodostaj znači za industriju, pokazalo se 2018. Tada je brodski saobraćaj bio u prekidu čak 132 dana. Većina pogona u hemijskoj industriji, proizvodnji čelika, papira, građevinskog materijala i poljoprivredi bila je ozbiljno pogođena niskim vodostajem, što je pokazala i jedna studija Saveza njemačke industrije (BDI) urađena godinu dana kasnije.
Bomba iz Drugog svjetskog rata u rijeci Po
Kad je nizak vodostaj, iz rijeka i jezera izviru čudne stvari – od kostiju i fosila, do ostataka civilizacija koje su potonule u poplavama prije hiljadu godina. Nizak vodostaj rijeke Po, najduže rijeke u Italiji, otkrio je i nešto mnogo opasnije.
Ribari su krajem jula u blizini Mantove pronašli bombu iz Drugog svjetskog rata tešku 450 kilograma. Ona je otkrivena jer se kompletna Lombardija, region na sjeveru Italije duž reke Po, trenutno suočava sa najgorom sušom u posljednjih 70 godina.
Prošlog vikenda izazvana je kontrolisana eksplozija bombe. Povređenih nije bilo, ali je 3.000 ljudi iz obližnjih mjesta moralo da bude evakuisano.
Može li Loara da nastavi da hladi nuklearne elektrane?
Obalu najduže rijeke u Francuskoj, Loare, poznata je po bajkovitim pejzažima i dvorcima. Ali pored njih uz rijeku je i nuklearna elektrana Belvil. To nije slučajno – nuklearne elektrane uvijek su pored vode, kako bi se njome rashlađivali nuklearni reaktori.
Kako bi se zaštitila flora i fauna u rekama i pored njih, postoje stroga pravila o tome do kojeg stepena elektrane smiju da zagrijavaju vodu. Nakon što se postigne maksimalna dozvoljena temperatura, nuklearne elektrane moraju da smanje proizvodnju - i tada proizvode manje električne energije. Upravo to se sada događa pri ljetnjim vrućinama, baš kada su Francuzi uključili sve ventilatore i klima uređaje, a Rusija obustavila isporuke gasa Francuskoj. Zato toj zemlji prijeti preopterećenje električne mreže.
Rijeka Temza se smanjuje
Temza je praktično sastavni dio Londona, isto kao i npr. Bakingemska palata. Ali izvor te rijeke je u blizini gradića Kembl na jugozapadu Engleske. Ili je tako bar bilo do skoro. Sada je suša dovela do toga da Temza zapravo počinje da teče tek više od pet kilometara nizvodno od mjesta gdje joj je zapravo izvor.
Ugrožene dunavske pastrmke
U Dunavu je već ovog ljeta opasno visoka temperatura vode – a vodostaji su niski. Početkom avgusta temperatura u dijelu rijeke kroz Bavarsku bila je sedam dana zaredom iznad 25 stepeni Celzijusa. Očekuje se da bi temperatura vode mogle da nastavi da raste.
To utiče na količinu kiseonika u vodi, koji bi mogao da padne ispod šest miligrama po litru. Tako malo kiseonika bilo bi smrtonosno za neke vrste riba, poput pastrmke. Bavarska vlada izdala je upozorenje na osnovu kojeg bi moglo da se zabrani vađenje šljunka iz Dunava, ali i drugi radovi koji bi pogoršali ekološku situaciju. Osim toga, vlastima je dozvoljeno da djelimično ograniče rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – s nadom da će time da spasu pastrmke.
Bonus video:
