Iranski borbeni dronovi koji su ovog mjeseca stigli u Rusiju mogli bi da pruže značajnu podršku ruskim snagama u Ukrajini, posebno u suprotstavljanju naprednom oružju koje je Kijev dobio sa Zapada, poput američkih sistema HIMARS, prenosi Radio Slobodna Evropa pisanje svjetskih medija.
Ipak, s obzirom na tehničke probleme zabilježene na prvim testovima u Rusiji, ostaje pitanje koliko će iranski borbeni dronovi promijeniti situaciju na ukrajinskom frontu.
Američki zvaničnici su 30. avgusta rekli da je Iran Rusiji isporučio prvi kontingent svojih borbenih dronova, ističe Volstrit džurnal.
Zvaničnici administracije Džozefa Bajdena rekli su da su ruski teretni avioni u Rusiju dovezli najmanje dvije vrste iranskih dronova za koje SAD očekuju da će ih ruske snage u Ukrajini koristiti za izvođenje raketnih udara, nadzor i elektronsko ratovanje.
SAD očekuju da će Teheran Rusiji isporučiti stotine dronova dok Moskva pokušava da parira prilivu vojne podrške koju Vašington i njegovi saveznici daju Kijevu.
Isporuka iranskih dronova Rusiji ističe poziciju Irana kao jednog od važnih svjetskih snabdijevača dronova, ali i, kako ocjenjuje američki list, koliko su bespilotne letjelice značajne na bojnom polju u Ukrajini. Dronovi turske proizvodnje već su opjevani u ukrajinskom narodu pošto su se pokazali bitnim u odbrani te zemlje.
Iran je Rusiji isporučio dvije vrste dronova, kažu američki zvaničnici. U pitanju su letjelice Mohadžer-6 koje mogu da nose četiri precizno navođene rakete, i dva modela dronova Šahed, koja takođe mogu da nose rakete, ali i da ostanu u vazduhu duži period.
Isporuka iranskih dronova podvlači produbljivanje veza Moskve i Teherana, ali i istovremeno naglašava probleme Rusije u snabdijevanju svoje preopterećene vojske, ocjenjuje Vašington post i ističe da bi oružje moglo da pruži značajnu podršku ruskim ratnim naporima u Ukrajini.
Međutim, isporuku dronova obilježili su tehnički problemi, rekli su bezbjednosni zvaničnici SAD i savezničkih zemalja koji navode da su iranske bespilotne letjelice u prvim testovima koje su izveli Rusi imale brojne kvarove.
"Rusi nijesu zadovoljni", rekao je zvaničnik koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan i da se njegova nacionalnost ne otkriva pošto je riječ o osjetljivim obavještajnim podacima.
Dolazak iranskih dronova mogao bi da pomogne popunjavanju rupa u ruskoj kampanji u Ukrajini, ocjenjuje list. Rusija ima 1.500 do 2.000 osmatračkih bespilotnih letjelica, ali i relativno malo ofanzivnih dronova koji mogu precizno da gađaju mete duboko unutar neprijateljske teritorije. Ukrajina je nasuprot tome dronovima turske proizvodnje gađala ruska oklopna vozila, kamione i artiljeriju.
Teheran isporučuje Rusiji svoje vrhunske dronove Šahed-129, Šahed-191 i Mohadžer-6. Međutim, analitičari primjećuju da se, iako su iranski dronovi korišćeni u sukobima na Bliskom istoku, postavlja pitanje koliko su testirani u suočavanju s naprednim elektronskim ometanjem i protivvazdušnim sistemima kakvi se koriste u Ukrajini.
Rat u Ukrajini, ukazuje Vašington post na ocjene stručnjaka, otkrio je neuspjeh Rusije u razvijanju borbenih bespilotnih letjelica kakve SAD koriste više od dvije decenije. Iako Moskva nastoji da ubrza domaću proizvodnju takvog oružja, sada je ometena sankcijama Zapada koje su zaustavile njen uvoz čipova neophodnih za pravljenje dronova.
Dolazaka iranskih bespilotnih letjelica, koje se takođe mogu koristiti za osmatranje, mogao bi imati značajan uticaj na bojnom polju u Ukrajini, ocjenjuje CNN.
Rusija, ukazuje američka televizija, nastoji da ograniči uticaj naprednih višecijevnih bacača raketa HIMARS koje su SAD i saveznici poslali Ukrajini.
Bacači HIMARS, s dometom od oko 80 kilometara, omogućili su Ukrajini da napada ciljeve iza ruskih linija fronta.
Ipak, ističe CNN, budući da američki obavještajni zvaničnici vjeruju da su mnogi dronovi koje je Rusija kupila od Irana već doživeli brojne kvarove, nije jasno koliko bi oni mogli da promijene situaciju na terenu.
Iran je prve dronove poslao u Rusiju ovog mjeseca u okviru šireg dogovora prema kojem bi trebalo da budu isporučene stotine bespilotnih letjelica, rekli su savjetnik iranske vlade i dva zvaničnika administracije SAD koja su govorila pod uslovom da ne budu imenovani.
Iran je, kako navodi Njujork tajms, zvanično saopštio da nijednoj strani u sukobu neće davati vojnu opremu, ali je potvrdio da je sporazum o dronovima s Moskvom dio vojnog sporazuma koji je postignut prije početka ruske invazije na Ukrajinu.
Vojni sporazum Irana s Rusijom dio je šire strategije Teherana da se okrene ka formiranju strateškog ekonomskog partnerstva s Kinom i bezbjednosnog partnerstva s Rusijom, ističe Njujork tajms, dodajući da je, s druge strane, Rusija u Iranu našla saveznika koji će mu pomoći da izbjegne sankcije koje joj je uveo veći dio svijeta zbog napada na Ukrajinu.
Iran je pionir u tehnologiji bespilotnih letjelica, s najmanje četiri decenije iskustva u njihovom razvoju i proizvodnji, navodi list, ukazujući da Teheran snabdijeva vojne grupe i milicije u Jemenu, Iraku, Siriji, Libanu i Gazi. Zvaničnici u Izraelu, SAD i nekim sunitskim arapskim zemljama, poput Saudijske Arabije, rekli su da su sve zabrinutiji da bi iranska napredna tehnologija dronova mogla da destabilizuje region i osnaži grupe koje podržava Iran.
Iran takođe povećava prodaju svojih dronova zemljama daleko izvan regiona, dok nastoji da zauzme poziciju na globalnom tržištu dronova - prodao ih je Etiopiji, Sudanu i Venecueli, a u maju je s Tadžikistanom otvorio zajedničku fabriku za proizvodnju dronova u toj zemlji.
Bonus video:
