Kao dijete, Liz Tras je učestvovala na demonstracijama protiv konzervativne premijerke Margaret Tačer. Kao odrasla osoba divila se prvoj ženi na čelu britanske vlade - a sada će i sama ući u rezidenciju u Dauning stritu.
Tras, 47, će postati treća žena na čelu britanske vlade, nakon Tačerove koja je vladala od 1979. do 1990, i Tereze Mej koja je bila na funkciji od 2016. do 2019.
Nakon višenedjeljne žestoke kampanje koja je unijela razdor unutar Konzervativne partije, Trasova je pobijedila bivšeg ministra finansija Rišija Sunaka na glasanju članova Konezrvativne partije, osvojivši 81 326 glasova dok je za Sunaka glasalo 60.399 konzervativaca.
”Predstaviću smjeli plan za smanjenje poreza i rast naše ekonomije”, kazala je Trasova nakon saopštenja rezultata. “Donijeću rezultate u borbi protiv energetske krize, pozabaviću se računima za energiju, ali i dugoročnim temamama oko energetskog snabdijevanja.”
Trasova, kako ističe Rojters, preuzima dužnost u izuzetno teškom trenutku kada se kriza troškova života odrazila na finansije domaćinstava, u vrijeme industrijskih nereda, recesije i rata u Evropi, u kojem Britanija snažno podržava Ukrajinu.
U roku od nekoliko minuta nakon proglašenja pobjede, poslovni lideri iz sektora ugostiteljstva do proizvodnje i hemijske industrije zatražili su pomoć usljed rasta cijena energenata i manjka radne snage.
Pored toga, razlika kojom je Trasova pobijedila je znatno manja od očekivane što je pokazatelj dubokih podjela unutar Konzervativne partije. Novu premijerku je takođe podržalo manje od 50 odsto članstva, jer skoro svaki peti član partije nije glasao.
”Sada je ispravno da se ujedinimo iza nove premijerke Liz Tras, dok bude upravljala našom zemljom u teškim vremenima”, objavio je Sunak na Tviteru.
Trasova će naslijediti Borisa Džonsona, koji je u julu bio primoran da podnese ostavku nakon višestrukih skandala zbog kojih je njegova administracija izgubila podršku.
Džonson danas putuje u Škotsku kako bi se sastao s kraljicom Elizabetom i zvanično predao ostavku. Nakon toga će monarhinja zatražiti od Liz Tras da formira novu vladu.
”Znam da ima dobar plan da obuzda krizu troškova života, ujedini našu partiju i nastavi sjajan posao na ujedinjenju naše zemlje”, objavio je Džonson na Tviteru. “Sada je trenutak da je svi konzervativci podrže 100 odsto.”
Za kritičare Trasova je kruta ideološkinja čije desne politike neće pomoći Britaniji da prevaziđe ekonomske probleme koje su izazvali pandemija, Bregzit i ruska invazija na Ukrajinu.
Mark Litlvud, libertarijanski komentator koji poznaje Trasovu još od studentskih dana, kazao je da je nova britanska liderka manje konzervativna, a više radikalna i da - poput Tačerove - želi da vrati “državne intervencije u živote ljudi”.
”Očekujem dosta vatrometa, dosta kontroverze i dosta akcije”, kazao je za agenciju AP.
U oblasti spoljne politike Trasova, koja je u Džonsonovoj administraciji bila šefica diplomatije, dobila je pohvale zbog čvrstog odgovora na invaziju u Ukrajini, a takođe je obezbijedila i oslobađanje dvoje britanskih državljana u Iranu, što nije pošlo za rukom njenim prethodnicima.
Kada je u septembru 2021. imenovana za ministarku inostranih poslova, EU lideri i zvaničnici, koji su se nadali da će donijeti blaži ton u odnosima Britanije i bloka, ostali su razočarani. Usljed trgovinskog spora Trasova je uvela zakon kako bi poništila djelove obavezujućeg sporazuima o razlazu EU i UK, koji su potpisale obje strane. EU je zbog toga pokrenula pravni postupak protiv Britanije.
Trasova je četvrti konzervativni premijer od izbora 2015. Od tada je Britanija upadala iz krize u krizu, a sada je suočena s dugom recesijom i rastom inflacije. Očekuje je duga, skupa i izazovna lista zadataka, što prema tvrdnjama opozicionih partija odražava 12-godišnju lošu vladavinu konzervativaca. Nekoliko opozicionih partija je tražilo vanredne izbore - što je Trasova odbacila.
Trasova nema puno vremena da ubijedi birače da je na pravom putu. Sljedeći parlamentarni izbori moraju biti održani za dvije godine.
”Hoće li Liz 2024. moći da kaže: bogatiji ste sada nego kada sam ja postala premijerka? Moguće da hoće”, kazao je Litlvud. “Ali to nije ni najmanje sigurno.”
Podsmijeh i kritike iz Moskve
U roku od nekoliko sati od proglašenja pobjede Liz Tras na izborima za liderku britanskih konzervativaca i buduću premijerku ona se našla na meti kritika i podsmijeha ruskih političara i medija.
Nacionalistički poslanik Leonid Slutski je kazao da će ona vjerovatno morati da kaže Britancima da “ugase svjetla” dok budu rasli računi za struju, a tabloid “Komsomolskaja pravda” je podsjetio čitaoce na gaf koji je Trasova imala prilikom posjete Moskvi u februaru. List je naveo da, u poređenju s njom, odlazeći premijer Boris Džonson “izgleda kao pravi misleći gigant”.
Tras je na meti podsmjeha Moskve od njene posjete u okviru bezuspješnih napora zapadnih političara da spriječe rusku invaziju na Ukrajinu. Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov je tada kazao da se činjenice “odbijaju” od nje.
Tada je jedan ruski list prenio da je ona kazala Lavrovu da Britanija nikada neće priznati suverenitet Moskve nad dva ruska grada, Rostov i Voronež, i da je njen ambasador morao da je ispravi.
Britanija je tvrdila da Trasova prosto nije dobro čula pitanje Lavrova.
Tatjana Stanovaja, osnivačica analitičke firme R Politik, kazala je da je taj incident pomogao u oblikovanju ruskog stava. “Trasova za Kremlj izgleda kao predstavnik nove generacije površnih zapadnih političara”, kazala je ona. “Oni su bili tako srećni kada je pogriješila. To je za njih bio poklon.”
Nekoliko dana prije toga, Trasova je pomiješala Crno i Baltičko more, zbog čega se portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova žalila na “glupost anglo-saksonskih političara”.
U jučerašnjem obraćanju nakon vijesti o pobjedi Trasove, Dmitrij Peskov je kazao da bi se odnosi s Londonom mogli dodatno pogoršati, iako je “teško zamisliti da budu gori nego sada”.
Bonus video:
