Slijedeći primjer velikog broja evropskih država, Hrvatska je juče saopštila da će ograničiti cijene struje od 1. oktobra do 1. marta kako bi pomogla kompanijama i domaćinstvima da se izbore sa rastom inflacije i energetskom krizom.
Inflacija je u julu u Hrvatskoj, koja bi u januaru trebalo da se pridruži eurozoni, dostigla je rekordnih 12,3 odsto na godišnjem nivou.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je kazao da će cijena struje za domaćinstva biti ograničena na 59 eura po megavat-satu i 88 eura po megavat-satu u zavisnosti od šestomjesečne potrošnje.
Plenković je takođe zatražio od građana da štede energiju dok zemlja osjeća posljedice globalne krize nastale usljed rata u UKrajini, globalnog zagrijavanja i pandemije kovida-19.
„Štednja energije jača našu otpornost i omogućava nam da pomognemo onima kojima je najpotrebnije”, poručio je hrvatski premijer.
Za škole, muzeje, bolnice i druge javne ustanove cijena će biti ograničena na 62 eura po megavat-satu. Za kompanije, cijene će varirati između 180 eura i 230 eura u zavisnosti od potrošnje.
Vlada u Zagrebu je već odlučila da ograniči cijene gasa do 1. aprila.
Hrvatska uvozi 45 odsto svojih godišnjih potreba za električnom energijom, i oko 77 odsto za potrošnju prirodnog gasa.
Plenković je takođe kazao da će vlada takođe ograničiti cijene osnovnih prehrambenih namirnica uključujući šećer, kuhinjsko ulje, svinjetinu i piletinu.
Takođe će pomoći penzionerima da izmire račune za energiju.
Ekonomija Hrvatske, najmlađe članice EU zabilježila je rast od 7,8 odsto u drugom kvartalu, a vlada očekuje dalji rast u trećem kvartalu zahvaljujući prihodima od turizma koji ima udio od 20 odsto u hrvatskom BDP-u.
Stotine milijardi za pomoć građanima
Evropske vlade troše stotine milijardi eura kako bi pomogle potrošačima i preduzećima da se izbore sa rastom računa za energiju dok su cijene gasa, koje su već bile visoke zbog pandemije, vrtoglavo skočile usljed ruske invazije na Ukrajinu.
Njemačka se sprema da subvencioniše osnovni nivo potrošnje električne energije za domaćinstva i opredijeli jeftiniju struju za mala i srednja preduzeća, navodi se u dokumentu ministarstva ekonomije u koji je Rojters imao uvid.
Britanija će takođe ograničiti iznose računa za energiju na dvije godine i usmjeriti milijarde funti kako bi pomogla energetskim kompanija, saopštila je juče nova premijerka Liz Tras.
„Ovo je trenutak da budemo smjeli, suočeni smo sa globalnom energetskom krizom i ne postoje besplatne opcije”, kazala je Trasova juče u parlamentu predstavljajući paket koji će Britaniju koštati oko 150 milijardi funti i koji se finansira iz kredita.
Ona je kazala da će u narednih dvije godine prosječni račun za energiju za britanska domaćinstva iznositi oko 2500 funti na godišnjem nivou, čime je spriječen veliki skok cijena koji se očekivao sljedećeg mjeseca i prijetio budžetima miliona domaćinstava i preduzeća.
U odvojenom potezu Ministarstvo finansija i Banka Engleske predstaviće program vrijedan 40 milijardi funti kako bi zaštitile energetske kompanije od pada likvidnosti zbog visokih cijena gasa.
Druge države takođe pokušavaju da zaštite energetske kompanje, a Danska je juče objavila da će obezbijeditio 100 milijardi kruna kao garanciju za energetske firme.
Sastanak evropskih ministara energetike
Evropski ministri energetike sastaće se danas kako bi razgovarali o odgovoru 27-članog bloka na krizu, nakon mješovite prve reakcije na planirano ograničavanje cijena ruskog gasa. Ruski predsjednik Vladimir Putin je zaprijetio da će prekinuti isporuku svih energenata Evropi ukoliko dođe do ograničenja cijena.
Belgija je, na primjer, saopštila da bi primjena ograničavanja cijena samo na uvoz gasa iz Rusije bila besmislena.
„Nema puno ruskog gasa koji u ovom trenutku stiže u Evropu, stoga ne vidim dodatu vrijednost u tom potezu”, kazala je ministarka energije Tine van der Streten za Rojters.
„Ograničenje koje bi se odnosilo samo na ruski gas ne bi oborilo cijene”, kazala je ona. Belgija se umjesto toga zalaže za opšte EU ograničavanje cijena na berzansku trgovinu gasom koja je povezana sa azijskim tržištima.
Baltičke države se zalažu za ograničavanje cijena ruskog gasa, kao i države koje se ne oslanjaju na Moskvu za gorivo, kazale su diplomate za Rojters. Međutim, Njemačka i Holandija su među onima koje ne podržavaju ograničavanje cijena na nivou bloka.
Ne očekuje se da na današnjem sastanku ministara bude odobrena neka od politika, ali bi trebalo da postane jasnije koje opcije imaju najveću podršku.
Bonus video:
