Time što su tokom prošle nedjelje pokazale da imaju način da pobijede ruske snage na bojnom polju, ukrajinske trupe su možda obezbijedile dodatnu vojnu podršku zapadnih država i podrile težnju nekih Evropljana da izvrše pritisak na Kijev da napravi ustupke, ocjenjuje agencija Rojters.
Samo nekoliko sati prije nego što je ministarka Analena Berbok stigla u Kijev u subotu, ukrajinske snage su istakle plavožutu zastavu na gradskoj skupštini u Kupjansku. Grad istočno od Harkova u kojem se nalazi glavno željezničko čvorište preko kojeg su se snabdijevale ruske trupe na sjeveroistoku Ukrajine, osvojen je bez borbe nakon pada ruske linije fronta.
Moskva je do noći objavila da napušta Izjum, svoje glavno uporište u toj oblasti, i praktično priznala najgori poraz posljednjih mjeseci. Ukrajinske trupe su nakon toga ponovo osvojile desetine gradova u neočekivanoj promjeni na bojnom polju.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba je za njemačku koleginicu imao poruku da Rusija može biti poražena, ali da im je trenutno potrebna dodatna pomoć. Rojters piše da je to argument koji će sada biti teže odbaciti.
"Lakše je prihvatiti ideju o vojnoj podršci kada pobjeđujete," izjavio je za Rojters diplomata iz sjeverne Evrope pod uslovom da ostane anoniman. "Smatram da napredak Ukrajine jača percepciju da su te isporuke dale rezultate i da možda imamo šansu da završimo rat."
Zapad previše uložio da bi se povukao
"Zapad se teško može povući u pružanju podrške Ukrajini - previše liberalnog demokratskog poretka je proglašeno ulogom, previše ukrajinske krvi proliveno, previše zapadnog blaga potrošeno, uključujući pet milijardi dolara mjesečno samo za finansiranje ukrajinske države. Samo SAD su potrošile 15,5 milijardi dolara od početka rata", piše "Gardijan".
Ipak, ako Zapad nastavi sa planom da ekonomski pritiska Rusiju, sve očajniji Putin će sigurno prekinuti sve pošiljke gasa iz Rusije. Imajući u vidu odbijanje proizvođača nafte, od Rijada do Teherana, da priteknu u pomoć Evropi i povećaju proizvodnju, milioni evropskih potrošača su izloženi riziku od smrzavanja ili bankrotiranja ove zime, navodi se u "Gardijanovoj "analizi.
Trošak zaštite evropskih građana od poskupljenja električne energije, koji se sada procjenjuje na 500 milijardi eura, i dalje prijeti da uništi budžete, pri čemu su centralne banke pod pritiskom da nastave da povećavaju kamate stope kako bi obuzdale najveću inflaciju u posljednjih 25 godina.
Iako svi ovi argumenti i dalje stoje, oni su radikalno promijenjeni kao rezultat iznenadnog vojnog napretka Ukrajine, ističe se u analizi.
Džastin Bronk, analitičar britanskog instituta RUSI, kaže: "Na zimu, bez obzira na to koliko teritorije Ukrajina zauzme prije nego što vremenske prilike prekinu operacije za obje strane u novembru, više ne može biti sumnje da Ukrajina može da pobijedi, ako joj se pruži odgovarajuća podrška. Argument da ne vrijedi dalje snabdijevati Ukrajinu jer se time produžava zastoj, više ne stoji. Pobjeda je sada vidljiva i vjerodostojna."
Najveći evropski podržavaoci Kijeva, poput baltičkih država koje odavno pozivaju na veću vojnu pomoć Ukrajini, kažu da uspjesi od prošle nedjelje idu u prilog argumentu za dodatnom podrškom u ovom trenutku.
"Oni koji su sumnjali u snagu Ukrajine trebalo bi da se izvinjavaju. Ukrajina nas je sve branila," objavio je u ponedjeljak na Tviteru litvanski ministar spoljnih poslova Gabrielius Landsbergis. "Sada je vrijeme da pokažemo duboku zahvalnost."
Landsbergis je pozvao da se pošalje napredno zapadno naoružanje, od taktičkih raketnih sistema do tenkova.
Neki čak primjećuju promjenu ponašanja Berlina, koji je odavno na meti optužbi Kijeva da je previše oprezan zbog zavisnosti Njemačke od ruskih energenata i zbog bojazni kako će prebroditi zimu. Ukrajina želi da Njemačka pošalje moderne tenkove.
U ponedjeljak je njemačka ministarka odbrane Kristina Lambreht odbacila "jednostrano" slanje tenkova. Neki su to protumačili kao ostavljanje prostora da Berlin to uradi u okviru panevropskog dogovora.
"Sve je više pokazatelja da bi Vašington podržao takvu inicijativu," rekao je Rafael Los iz Evropskog savjeta za spoljne odnose.
Kijev je nastavio da vrši pritisak po tom pitanju.
"Razočaravajući signali iz Njemačke dok su Ukrajini potrebni 'leopardi' i 'marderi' da oslobodi ljudi i spasi ih od genocida," objavio je Kuleba juče na Tviteru. "Nijedan jedini racionalni argument o tome zašto to oružje ne može biti poslato, samo apstraktni strahovi i izgovori. Šta je ti čega se Berlin plaši, a Kijev ne?"
Slabost
Zbog napretka Ukrajine na bojnim polju, manja je vjerovatnoća da će evropski lideri željeti da se stekne utisak da vrše pritisak na Ukrajinu da napravi ustupke u bilo kakvim potencijalnim pregovorima, navodi se u Rojtersovoj analizi.
"Insistiranje na obustavi vatre u ovim uslovima bilo bi protumačeno kao slabost i Moskva bi to iskoristila. To bi značilo da Zapad ne poštuje sopstvene principe. To bi izgledalo loše," izjavio je sjevernoevropski diplomata.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, kojeg je Kijev ranije kritikovao zato što je rekao da ruskog predsjednika Vladimira Putina ne bi trebalo "poniziti", u posljednje vrijeme je pooštrio retoriku.
Vršenje pritiska na Ukrajinu da pregovara bilo bio "veoma opasno" za dugoročnu evropsku bezbjednosnu arhitekturu, rekao je jedan francuski diplomatski izvor, dodavši da se Moskvi ne može dozvoliti da formalizuje dobitke stečene vojnom agresijom.
Bronk iz instituta RUSI kaže da nijedna zapadne zemlja ne bi prihvatila rusku okupaciju svoje terotirije "ako bi mogla da je zaustavi". Dokazujući da je u stanju da uzvrati, Kijev može ubijediti Zapad da se drži tog principa," rekao je.
"Mislim da će to ohrabriti, prije nego potisnuti spremnost da pošalju oružje."
Prerano je reći je li rat na prekretnici
Jedan zapadni zvaničnik je juče izjavio da je prerano reći da li napredak Ukrajine na istoku na štetu Rusa predstavlja prekretnicu u ratu.
"Prerano je reći da li je ovo prekretnica u ratu, ali je to trenutak koji ima moć u smislu operacija i psihologije," rekao je taj zvaničnik novinarima pod uslovom da ostane anoniman.
"Vodi se rasprava o prirodi ruskog povlačenja, ali je vjerovatno da je u strogom vojnom smislu, to bilo povlačenje koje je naredio i odobrio generalštab, a ne potpuni kolaps."
"Očigledno, to izgleda zaista dramatično. To je ogromna površina zemlje. Ali, moramo uzeti u obzir da su Rusi donijeli neke dobre odluke u smislu da skrate svoje linije i da ih učine odbranjivijim, i da žrtvuju teritoriju da bi to uradili", rekao je ovaj zvaničnik i dodao da ne očekuje da će Rusija odmah pokušati da povrati izgubljenu teritoriju.
"Oni su već opterećeni, suočeni su sa napadom na više frontova, tako da mislim da će nastojati da se konsoliduju ... a hoće li pokušati da se vrate u Harkov u budućnosti, moguće, ali svakako ne odmah."
Bonus video:
